OSNOVE SOCIJALNE PEDAGOGIJE

(Slobodan Uzelac, Dajana Bouillet)



RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Pojam socijalna pedagogija prvi se put pojavljuje sredinom 19. st. u Njemačkoj kao sinonim
za kolektivnu pedagogiju, koja je bila suprotnost tzv. individualnoj pedagogiji.

F. A. W. Diesterweg:

socijalna pedagogija označava obrazovnu akciju kojoj je svrha pomoć siromašnima u

društvu, on prvi put socijalnu pedagogiju u ovom obliku spominje 1850. g u djelu

Rukovođ

za obrazovanje njemačkih učitelja

(rukovođ=priručnik)

propagirao reformu školstva: umanjivanje utjecaja Crkve i politike na školstvo, uz

istodobno jačanje socijalnih promjena



POČECI RAZVOJA SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Pioniri socijalne pedagogije: Vives, Komensky, Pestalozzi, Frobel

pozornost su pridavali

siromaštvu i drugim oblicima socijalne ugroženosti, zato što se tada socijalnopedagoška
perspektiva bavila nastojanjem da se odgojem riješe socijalni problemi

- sustavniji razvoj soc. pedagogije tek na prijelazu iz 19. u 20. st.

motiviran specifičnim

društveno-ekonomskim uvjetima: INDUSTRIJSKOM REVOLUCIJOM

Industrijska revolucija

: uzrokovala velike probleme kao što su nezaposlenost i

osiromašivanje širih slojeva stanovništva, sve intenzivniji razvoj kapitalizma zbog čega dolazi
do suprotnosti interesa kapitalista i radnika

dolazi do revolucionarnog pokreta radnika koji

je trajao od 1848. do 1871.

- razvoj maloljetničkog kaznenog prava:

toskanski kazneni zakonik

iz 1786.

koji uvodi

discerimento

(rasuđivanje, razboritost) kao temelj za kažnjavanje maloljetnika u dobi od 12

do 14 godina

francuski kazneni zakon preuzeo isto rješenje

- DISCERIMENTO

posebna maloljetnička ubrojivost koja je bila uvjet za njihovo

kažnjavanje; maloljetnik kod kojeg se discerimento nije utvrdio, nije se mogao kazniti nego je
predan roditeljima ili upućen u popravni dom

- francusko uređenje maloljetničke odgovornosti poslužilo kao uzor mnogim europskim
zemljama u 19. st.

potpuno se ograničava kažnjavanje maloljetnika i uvode se posebne

sankcije

odgojne mjere

- nakon 1. svjetskog rata mnoge zemlje ustanovljuju posebna vijeća i sudove za maloljetnike

danas također mnoge zemlje imaju posebne

zakone o sudovima za maloljetnike

U 19. st država postaje više zainteresirana za odgojni karakter socijalne skrbi čemu prethodi
nekoliko faza:



SREDNJI VIJEK: društvo se nemilosrdno odnosi rema djeci kojoj treba
izvanobiteljska skrb, kršćanstvo podupire stav da su poniznost i slabost čovjeka koje

dolaze iz siromaštva vrline koje uzdižu, pa tako nastaju prve javne institucije za
smještaj i zbrinjavanje siromašnih od strane Crkve



NOVI VIJEK: djeca i mladi bez sredstava za život šalju se na prisilni rad, jer se
smatralo da su siromasi u takvoj potrebi zbog nedostatka volje za rad. Obrat u odnosu
prema siromašnima događa se 1350. g u Engleskoj kada se prema njima počinje
provoditi represija: vjerovalo se da je prisilni rad sredstvo odgoja zapuštene djece, pa
su sve radno sposobne skitnice prisiljavali na rad. Skitnja postaje delikt koji se progoni
i kažnjava bičevanjem, usijanim željezom, odsijecanjem uha,…U drugoj polovici 19.
st. zbog porasti zapuštenosti djece država se interesira za socijalnu skrb

postupno se

pojavljuje protivljenje iskorištavanju dječje radne snage i donose se zakoni o ukidanju
dječjeg rada.

- zbog industrijalizacije koja se sve više razvijala došlo je do promjena u funkcioniranju
obiteljskih struktura

roditelji su radili i velik broj djece nije mogao dobiti potrebnu skrb

gubitak odgojnih potencijala obitelji

velik broj novih socijalnih problema

- obrazovanje se smatralo važnim mehanizmom za rješavanje tih problema

obrazovanje

zajednice i obitelji

socijalna se pedagogija razvila kao sustav organiziranig aktivnosti

društva , usmjerenih ublažavanju socijalnih problema



NATORPOV KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJE

- Paul Natorp : na prijelazu iz 19. u 20. st. nastojao se suprotstaviti rascjepu njemačkog
društva, razvijajući koncept socijalne pedagogije

socijalna pedagogija = pedagogija koja dotadašnju individualističku pedagogiju
mijenja idealom zajednice, odnosno zajedništva

slijedi Tonniesovo shvaćanje pojma zajednice: zajednica je pravi i trajni oblik
zajedničkog života, a društvo je prolazno i prividno

u društvo se pojedinci okupljaju da bi ostvarili neke svoje slučajne zajedničke ciljeve,
dok zajednica ne postoji sama po sebi, nego u osjećaju pojedinca da je postao dijelom
cjeline

tim se konceptom socijalna pedagogija izjednačava s pedagogijom, a pridjev
„socijalna“ označuje pripadnost zajednici

Natorpove osnovne misli:

Čovjek je neprekidno pod mnogostranim utjecajima drugih, istodobno neprekidno djelujući na
druge. Život pojedinca u svakom je pogledu obilježen zajednicom, on govori i misli govorom
svoje zajednice i od nje preuzima zaokruženu sliku svijeta. Njegovim djelovanjem upravljaju
norme i vrijednosti zajednice. One su smjernice i vodilje njegovog ponašanja. Prema tome,
cijeli život čovjeka odvija se pod utjecajem njegove okoline, svijeta koji ga okružuje.
Odgoj je uvjetovan životom u zajednici i obrnuto – oblikovanje života u zajednici oblikovano
je odgojem : pojedinac postoji samo u zajednici, zajednica ne postoji izvan pojedinca, a
zajednicu omogućuje odgoj i obrazovanje pojedinca.

teme socijalne pedagogije: socijalni uvjeti obrazovanja i obrazovni uvjeti socijalnog
života

društveni problemi smatraju se odgojnim problemima



RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Nohlov i Natorpov koncept nalaze svoje protagoniste koji ih dalje razvijaju i
modeliraju, pa nastaju dva smjera socijalne pedagogije koji se razlikuju po definiranju
pojmova, ciljevima i zadaćama:
1.

Socijalna pedagogija kao zasebno odgojno područje, koje je nastalo kao

odgovor na određene probleme modrenog društva
2.

Socijalna pedagogija kao odgoj za moralno ponašanje i kao opća zadaća svake

pedagogije

Socijalna pedagogija kao zasebno odgojno područje:

glavna osoba: Klaus Mollenhauer

razvija soc. ped. kao autonomnu disciplinu,

naglašavajući potrebu socijalnog kriticizma i emancipacije

tako se soc. ped. približila kritičkoj sociologiji

kao temeljni problem ističe odgojnu zapuštenost koja iziskuje društvenu pomoć, a
posljedica je oštećenja obitelji i odgoja, te općeg društvenog stanja

industrijalizacija

socijalnu pedagogiju definira kao teorijsku i praktičnu povezanost sveukupnih
institucionalnih sredstava u prevladavanju nedostatka školskog i obiteljskog odgoja

svrha socijalne pedagogije: korekcija socijalnih nedostataka u razvoju koje nije bilo
moguće prevladati društvenim sredstvima

shvaćena kao treće odgojno područje

pedagoško djelovanje izvan obitelji i škole

potreba otvaranja novih institucija orjentiranih na razlike između potreba pojedinaca i
društva

tražio prerastanje soc. ped. iz puke pomoći u odgojno djelovanje prema svoj djeci, jer je
smatrao da nepovoljno stanje odgoja ugrožava svu djecu i mlade

glavni ciljevi takve socijalne pedagogije:
1. osigurati djetetu razvoj i odgojni prostor koji odgovara njegovom stupnju zrelosti, a

koji neće ugrožavati svijet odraslih

2. mladog čovjeka iz zaštićenog odgojnog prostora planski i svrsishodno uvoditi u

svijet odraslih, radi njegovog osnaživanja i opstanka u društvu

3. odgoj mladog čovjeka za samostalan kritički stav prema modernom društvu, te za

izgradnju vlastitog stila života

- pojam socijalne pedagogije izjednačen s pojmom teorija pomoći mladima

Socijalna pedagogija kao odgoj za moralno socijalno ponašanje

njeni sljedbenici ponovno oživjeli Natorpov model, izjednačavajući socijalnu
pedagogiju sa socijalnim odgojem

socijalni odgoj = odgojno i samoodgojno djelovanje koje služi razvitku ličnosti
pojedinca u socijalnoj strukturi njegova svijeta i okoline, koje ga osposobljava za
odgovorno međuljudsko ponašanje i koje omogućuje humanu regeneraciju i nastavak
same kulture time što s pozicije odgoja zauzima stav prema društvu

zastupnici toga shvaćanja pojmom soc. ped. žele obuhvatiti raznolika nastojanja
praktičnog socijalnog odgoja i sjediniti ih u sustavu jedne znanosti, sa središtem
zanimanja u međudjelovanju odgoja i zajednice

rješenja za posljedice industrijalizacije nastoje naći u vraćanju tradicionalizmu,
socijalnoj odgovornosti i solidarnosti

globalni cilj socijalnog odgoja: izgradnja odnosa između pojedinca i društva u novim
društvenim uvjetima, kako bi on bio optimalno koristan i za pojedinca i za društvo (za
to je potrebna pedagoška briga i pedagoška odgovornost)

K. Hasse navodi dva glavna kruga zadaća socijalnog odgoja:
1. odgoj za moralni stav čovjeka prema čovjeku, koji se označuje pojmom općih

socijalnih vrlina

2. odgoj pojedinca za aktivno uključenje u one zajednice koje su određene prirodom

čovjeka i bez kojih nije moguće njegovo postojanje

oni zagovaraju općenitost soc. ped. , ne želeći je svesti na neko ograničeno područje u
sustavu odgoja

pridonosi stapanju te koncepcije s općom pedagogijom

između 1929. i 1932. u ustanovama za prisilni odgoj izbijale su brojne pobune,
Giesecke navodi neke probleme zavodskog odgoja:
1.

Dijagnoza zapuštenost bila je krajnje nedovoljna

psihijatrija je na temelju

izvanjskih čimbenika donosila samo određene pretpostavke, te se nije mogla
donijeti odluka što je u tome uvjetovano naslijeđem, a što socijalnom sredinom i u
kojoj mjeri se može korigirati

Štićenici u ustanovama uče ono što im je ondje potrebno za socijalno
preživljavanje, ali ne uče ništa od onoga što bi im moglo zatrebati vani. Kako im
je u ustanovi sve određeno, često postaju nesamostalniji nego prije. Domovi su se
otvarali u izvangradskim područjima, daleko od suvremene civilizacije, pa su bili
otežani kontakti s okolinom izvan doma.

U domovima se nije uspjela oblikovati kvalitetna pedagoška sredina: rad koji su
štićenici morali obavljati smatrao se pukim discipliniranjem, a ne bitnim
sadržajem zajedničkog života.

Prisutnost međusobnog nasilja i mučenja štićenika koja su se zbivala ispod
površine naoko miroljubivog suživota.

Odgojitelji nisu bili pedagoški osposobljeni stoga su bili skloni pokazivati svoju
snagu.



SUVREMENA SOCIJALNA PEDAGOGIJA

moguće je razlikovati socijalnu pedagogiju kao dio edukacijsko-rehabilitacijskih
znanosti, socijalnih znanosti i pedagoških znanosti

razvoj socijalne pedagogije u sklopu edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti
prepoznatljiv je u Hrvatskoj i Mađarskoj, a najbogatiju praksu usavršavanja socijalnih
pedagoga ima Njemačka

s obzirom da je u svakoj zemlji ona drugačije pozicionirana u sustavu znanosti,
postoje različite definicije socijalne pedagogije!

Cameron (2004) : specifičan predmet socijalne pedagogije je odnos individuuma i
društva ili način postizanja društvenih ciljeva posredstvom pripreme djece i mladih za
društveni život

- u dokumentu Europskog ureda međunarodnog udruženja socijalnih pedagoga pod

nazivom Zajednički program socijalnih pedagoga u Europi (2005): socijalna je
pedagogija teorija o načinima na koje psihološki, socijalni i materijalni uvjeti te
različite vrijednosne orijentacije potiču ili umanjuju mogućnosti općeg rasta i razvoja,
kvalitete života i dobrobiti osoba ili društvenih grupa.

u RH ona je shvaćena kao učenje o odgoju za moralno socijalno ponašanje mladih s
poremećajima u socijalnom ponašanju

suvremenu je socijalnu pedagogiju moguće odrediti kao znanost, teoriju i praksu
preveniranja i ublažavanja teškoća socijalne integracije osoba s poremećajima u
ponašanju, poglavito pružanjem posebne pomoći u odgoju kako pojedincima, tako i
specifičnim društvenim grupama



PREDMET SOCIJALNE PEDAGOGIJE

neslaganje među stručnjacima isto kao i kod definiranja discipline

u RH je to sinonim za odgoj osoba s poremećajima u ponašanju

Međunarodno udruženje socijalnih pedagoga

temeljna zadaća soc. pedagogije je

proces socijalne integracije radi podrške i pomoći socijalno isključenim osobama ili
rizičnim skupinama, kako bi razvile svoje potencijale

H. Tuggener prepoznaje integrirajuću i razvijajuću funkciju soc. ped.:

integrirajuća funkcija = razvijanje osobnih potencijala osoba radi ukidanja
njihove socijalne segregacije

razvijajuća funkcija = rad na prevenciji socijalnih deprivacija pomoću
osnaživanja, pomoći i oblikovanja pojedinca i društvenih grupa

- poznata je i podjela na defenzivnu i ofenzivnu socijalnu pedagogiju:
-

defenzivna soc. ped. = uklapanje pojedinih simptoma socijalne depriviranosti ,uloga
„socijalnog vatrogasca“

ofenzivna soc. ped. = koncepti ljudskih prava kao njen temelj (ljudska prava su ona
koja su čovjeku prirodno dana i ona koja su ljudi međusobno ustvrdili kako bi mogli
živjeti kao ljudska bića)

u Europi ipak prevladava rasterećujuća uloga socijalne pedagogije = ublažavanje
posljedica društvene privilegiranosti