Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.
DIONIČKO DRUŠTVO
Što je dioničko društvo
Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Iako u dioničkim društvima najčešće dionice ima veći broj dionićara, dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara. Osnivanje tvrtke u obliku doničkog društva pogodno je za prikupljanje novčanih sredstava većeg iznosa i za velike projekte, koji teško da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe. Izdavanje dionica koristi se i iz razloga kada tvrtka počinje raditi i treba kapital koji im osnivač sam ne može osigurati, treba dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraživanje i razvoj i sl., želi se proširiti na nova tržišta ili ući u novi posao i sl. S više novca tvrtka može povećati investicijska ulaganja i biti profitabilnija u budućnosti. Tvrtka izdaje nove dionice koje bivši ili novi dioničari mogu kupiti za određenu cijenu koju odredi tvrtka. Ukoliko je cijena prava i realna, tvrtka može prodati sve dionice i tako nabaviti novac za nove poslove. Dioničko društvo je društvo kapitala, a pojomom društva kapitala u pravnom i gospodarskom smislu obuhvaćena su u nas dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću, a u mnogim zemljama još i komanditno društvo na dionice. Ta se društva međusobno razlikuju, ali imaju i neke zajedničke karakteristike po kojima ih razlikujemo od društva osoba, društva građanskog prava, tajnog društva i sl. Glavna im je zajednička crta da je u njih temelj povezivanja i udruživanja kapital, a ne osoba. Kod društva kapitala zakonom je propisan i određeni minimum kapitala za njihovo osnivanje (temeljni kapital) koji služi kao prag za pristup toj vrsti društava, ali i kao podloga za dobivanje zajmova i jamstvo vjerovnicima za obveze društva.
Nema osobne odgovornosti članova društva kapitala, osim u slučaju zlouporabe okolnosti da članovi ne odgovaraju za obvezu društva. Pravo glasa i ostala prava mjere se prema visini uloga, a ne po glavama. Isto vrijedi i za sudjelovanje u dobiti društva. Glavna obveza članova je u ulaganju kapitala, a ne sudjelovanje u vođenju poslova. Društva kapitala imaju svoje obvezne organe, od kojih je samo skupšina organ u kojem mogu sudjelovati svi članovi pri donošenju odluka, ali to je pravo, a ne obveza.
Nazivi pod kojima se dionička društva javljaju u nekim stranim pravima: - aktiengesellschaft (njemačko, švicarsko, liechtensteinsko i austrijsko pravo) - societe anonyme (francusko pravo) - aktiebolag (švedsko pravo) - company limited by shares (anglo-američko pravo) - societa per azioni (talijansko pravo)
- naamloze vennootschap (nizozemsko pravo) - delniška družba (slovensko pravo) - akcionernoe obščestvo otkritogo tipa (rusko pravo).
Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.
Temeljni kapital i dionice glase na nominalne iznose izražene u valuti Republike Hrvatske. Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala određen je
Nominalni iznos dionice ne može biti manji od iznosa koji je određen Zakonom o trgovačkim društvima, s time da taj iznos mora biti i izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Ništava je dionica čiji je nominalni iznos manji zakonom određenog iznosa. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica. Dionica je nedjeljiva. Dioničar može imati najmanje jednu dionicu; ne može imati pola dionice.
Po pitanju znosa za koji se izdaju dionice, dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa temeljnoga kapitala dioničkog društva. Također, dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nominalnog iznosa, ali je dopušteno izdavanje dionica za viši iznos.
Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je viši od nominalnoga. Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na dionici.
U statutu dioničkog društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime.
Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime.
Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene. Redovne dionice su
koju se odnosi.
Odluku o izdavanju dionica donose glavna skupština ili osnivači društva. Odlukom o izdavanju dionica utvrđuju se: 1. tvrtka izdavatelja dionica, 2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica, 3. nominalni iznosi dionica, 4. oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime, 5. vrijeme upisa dionica, 6. način upisa dionica, 7. kod koga se, u kojem roku i na koji način uplaćuju dionice, 8. u kojemu se roku vraćaju uplaćena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica, 9. vrsta i rod dionica (dionice koje daju ista prava čine jedan rod dionice), 10. redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica ako se one izdaju u više serija.
Pod uvjetima koji su propisani posebnim zakonom, statutom dioničkog društva može se odrediti da društvo umjesto isprava o dionicama izdaje dionice u nematerijaliziranom obliku.
OSNIVANJE DINIČKOG DRUŠTVA
Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika. Punomoćnici moraju imati punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.
U toj ispravi moraju se navesti: 1. osnivači i njihova prebivališta, 2. nominalni iznos dionica, iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice više rodova, rod dionica koje preuzima svaki dioničar, 3. uplaćeni iznos temeljnoga kapitala, 4. izjava osnivača da prihvaćaju statut,
Statut društva mora sadržavati odredbe o: 1. tvrtki i sjedištu dioničkog društva, 2. predmetu poslovanja, 3 iznosu temeljnoga kapitala, 4. nominalnim iznosima dionica i broju, ako se izdaju dionice više rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda, 5. tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime,
6. broju članova uprave i nadzornog odbora, 7. načinu i obliku objave priopćenja dioničkog društva, 8. vremenu trajanja i prestanku dioničkog društva.
Statut može sadržavati odredbe koje odstupaju od odredbi Zakona o trgovačkim društvima samo kada je to u zakonu izričito određeno. Ako to nije izričito isključeno Zakonom o trgovačkim društvima, statutom se mogu urediti i druga pitanja pored onih za koje smo naveli da se uređeuju statutom.
Ako je zakonom ili statutom određeno da se objavljuju podaci i priopćenja društva, oni se objavljuju u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske. Statutom se može odrediti da se podaci i priopćenja društva objavljuju i u drugim javnim glasilima.
Posebna pogodnost koja se daje pojedinome dioničaru ili trećoj osobi mora se navesti u statutu uz navođenje osobe kojoj je dana. U statutu moraju se posebno navesti troškovi i naknade u svezi osnivanja društva ako ih ono nadoknađuje dioničarima ili trećim osobama. Ako posebne pogodnosti, troškovi i naknade nisu navedeni u statutu društva, prema društvu su bez učinka ugovori i pravne radnje kojima se daju takve pogodnosti te isplaćuju troškovi i naknade. Izmjenom statuta nakon što se društvo upiše u sudski registar ne može se postići učinak da takvi ugovori i radnje djeluju prema društvu. Odredbe o posebnim pogodnostima, troškovima i naknadama mogu se u statutu promijeniti tek po proteku pet godina od upisa dioničkog društva u sudski registar.
Ako dioničari uplaćuju uloge tako da nominalni iznos dionica, odnosno veći iznos za koji se one izdaju ne uplaćuju u novcu (ulaganje stvari i prava), ili ako dioničko društvo preuzima postojeće ili buduće stvari ili imovinska prava (preuzimanje stvari i prava), u statutu se moraju utvrditi stvar ili imovinsko pravo koje se ulaže ili preuzima, osoba od koje društvo stječe stvar ili pravo i nominalni iznos dionice koje treba dati za ulaganje ili naknada koju treba dati za preuzimanje stvari ili prava. Ako društvo treba preuzeti stvar ili imovinsko pravo za koje se plaća naknada što je treba priračunati ulogu dioničara, to se smatra ulaganjem stvari, odnosno prava. Uložiti ili preuzeti mogu se samo stvari ili imovinska prava kojima se može utvrditi gospodarska vrijednost. Obveza da se pružaju usluge ne može biti predmetom ulaganja ni preuzimanja stvari, odnosno prava. Prema društvu bez učinka su ugovori o ulaganju i o preuzimanju stvari, odnosno prava i pravne radnje kojima se oni ostvaruju ako nisu utvrđeni u statutu društva. Ako je društvo upisano u sudski registar, ugovori i radnje koji nemaju učinka prema društvu ne utječu na valjanost statuta. Ako sporazum o ulaganju stvari, odnosno prava nije
