UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“
U MOSTARU
NASTAVNIČKI FAKULTET
STRUČNI STUDIJ IZ OBLASTI SPORTA
SEMINARSKI RAD
Osnovni pokreti lokomotornog aparata
STUDENT: MENTOR:
ALEN HADŽAJLIĆ MOSTAR VAN.PROF.DR.EKREM ČOLAKHODŽIĆ
16.05.2016
4
stojećem stavu s paralelnim stopalima, s rukama ispruženim uz tijelo, dlanovima usmjerenim
prema naprijed i ispruženim prstima usmjerenim prema dolje (Slika 1). Da bi opisali pojedine
anatomske značajke, tijelo možemo presjeći sa tri osnovne ravnine, tzv. glavne ravnine tijela
(Slika 1), [1]:
Slika 1.
Prikaz ravnina tijela, [1]
sagitalna (središnja, medijana) ravnina – prolazi kroz tijelo tako da ga dijeli na dvije
jednake polovice – desnu i lijevu. za tvorbu koja je bliže sagitalnoj ravnini kažemo da
je smještena medijalno (
medialis
= prisrednji), a za udaljeniju tvorbu kažemo da je
smještena lateralno (
lateralis
= postrani).
frontalna (čeona) ravnina – prolazi kroz tijelo u smjeru lijevo-desno (paralelno sa
čelom), te je okomita na sagitalnu ravninu, i dijeli tijelo na prednji i stražnji dio. za
tvorbe koje su ispred i iza u odnosu na frontalnu ravninu koristimo pridjev
anterior
(prednji) i
posterior
(stražnji).
transverzalne (poprečne, horizontalne) ravnine – postavljene su vodoravno, pri
osnovnom anatomskom položaju prolaze kroz tijelo usporedno sa tlom. za tvorbe koje
su iznad i ispod u odnosu na poprečnu ravninu koristimo pridjev
superior
(gornji) i
inferior
(donji), [1].
Anatomske značajke koje su bliže trupu i sagitalnoj ravnini nalaze se
proksimalno(
proximalis
) u odnosu na značajke koje su dalje od trupa, odnosno
distalno(
distalis
). Za prostorno označavanje koriste se još i pridjevi
internus
i
externus
(unutrašnji i vanjski),
superficialis
i
profundus
(površinski i duboki),
medius
(srednji), te
dexter
i
sinister
(desni i lijevi), [1].
5
Sistem organa za pokretanje dijelimo na kosti, spojeve među njima (zglobove) i
mišiće. Kosti i zglobovi čine kostur ili
skelet
, odnosno pasivni dio lokomotornog sistema;
kostur daje oblik i oslonac tijelu, oblikuje šupljine koje štite osjetljive vitalne organe (mozak,
leđna moždina, srce, pluća, trbušni organi), i služi za hvatište mišića. Poprečnoprugasti
(skeletni) mišići koji se preko svojih tetiva vežu za kostur, pokreću ga ili učvršćuju te čine
aktivni dio lokomotornog sistema, [2]. Na taj način se tvori kompleksi dinamički sistem koji
je zadužen za sve pokrete u tijelu.
3. Skeletni sistem i kosti
Ukupno u tijelu ima 206 kostiju. Kost je živo tkivo, građeno od 30% organske tvari i
70% anorganske (najvećim dijelom kalcij i fosfor). Starenjem se omjer mijenja, tj. smanjuje
se udio organske tvari, te kosti postaju krhkije (manje elastične). Procesi izgradnje i
razgradnje u finoj su ravnoteži, a na njih utječu brojni čimbenici kao što su hormonalni status,
kemijski sastav krvi i fizičko opterećenje. Ukoliko kost miruje zbog imobilizacije ili paralize,
dolazi do atrofije, postaje slabija i manje gustoće. Ako je, naprotiv, kost izložena fizičkim
opterećenjima, nova koštana masa će se razviti uzduž linija najvećeg opterećenja; te linije
mogu se zamijetiti na uzdužnim presjecima nosivih kostiju. Unutar kosti nalaze se brojni mali
kanalići za krvni protok i prehranu koštanih stanica, [1].
Skeletni sistem čovjeka se može promatrati kao skup jednog zatvorenog kinematičkog
lanca i pet otvorenih lanaca sa različitim stepenima slobode kretanja (od 240 do 300)
Aproksimativno se može reći da jedna akcija mišića djeluje na 3,05 zgloba, a jedan zglob na
9,15 mišića, [2]. Skelet čini više od 200 kostiju, koje se prema građi dijele na duge, kratke i
pljosnate.Kosti štite organe i sisteme organa unutar ljudskog tijela. Tako pršljen štiti kičmenu
moždinu, rebra štite pluća, a karlica reproduktivne i abdominalne organe.Kosti također igraju
važnu ulogu u podupiranju i nošenju težine ljudskog tijela, [2]. Kosti u biomehanici
predstavljaju poluge kojima se manipuliše mišićima.
3.1. Zglobovi kao lokomotorni elementi
Spoj dvije ili više kostiju ostvaruje se putem zglobova, i dio su kostura koji omogućuje
pokrete. Svi zglobovi se mogu podijeliti na nepokretne, polupokretne i pokretne zglobove.
Dijelimo ih, prema građi, u tri skupine:
