UNIVERZITET U BEOGRADU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET ZEMUN

DIPLOMSKI RAD

OSOBINE HIBRIDNOG SEMENA KUKURUZA 

DVE ZP KOMERCIJALNE KOMBINACIJE 

PROIZVEDENOG NA DVE LOKACIJE

MENTOR:                                                                          KANDIDAT:

Dr Radovan Sabovljević                                                    

  

Odsek za ratarstvo

  

Zemun,2013.

UVOD

Kukuruz (Zea mays) je značajna gajena žitarica poreklom iz Amerike. 

Široko   raspostranjen,   dosta   se   gaji   u   Južnoj   Americi,   Evropi   i   ostalim 
delovima sveta.  

             Kukuruz   vodi   poreklo   iz   forme   samoniklog   kukuruza   čiji   su  
praroditelji izumrli u dalekoj istoriji.Istorija gajenja kukuruza vrlo je duga i 
vezana je za narod Maja koji su ovu biljku koristili u ishrani pre više od 
7000   godina.Najstariji   nalazi   klipova   kukuruza   pronađeni   su   u   pećinama 
južnog Meksika. Španci  su kukuruz preneli u Evropu. 

 Kukuruz je donesen

 

u Evropu nakon otkrića Amerike 1492. godine. 

Prvo   se   počeo   gajiti   u   Španiji   od   1525.   godine,   a   otuda   se   proširio   u 
Francusku, Italiju, jugoistočnu Evropu, Tursku, Afriku i dalje u Aziju, sve 
do   Indije   i   Kine.   U   naše   krajeve

 

donesen   je   1572.   godine, po   nekim 

autorima iz Turske ili iz Italije.

Kukuruz je kod nas već u 17. veku predstavljao značajnu odomaćenu 

gajenu vrstu. Iako prvi podaci

 

govore o pojavi kukuruza na nekim našim 

područjima

 

u   16.   veku, ipak   glavno   širenje i   veliki   privredni   značaj 

kukuruza kod nas biva tek u prvoj polovini 19. veka, a danas je jedan od 
najvažnijih useva u nas.
 

Kukuruz je zastupljen na svim kontinentima, ali ne podjednako. To je 

usev severne, srednje i južne Amerike. Mnogo se gaji u Aziji, a sve više u 
Africi. U Evropi je kukuruz jedna od najznačajnijih gajenih vrsta,

 

posebno u 

podunavskom regionu (Srbija, Hrvatska,

 

Rumunija, Bugarska, Mađarska). 

Podunavske   zemlje   proizvode   10%   kukuruza   od   celokupne   svetske 
proizvodnje.   Kukuruz   se   nije   proširio   na   sever kao   pšenica 
jer je to biljka južnijih krajeva, premda se zahvaljujući svojim polimorfizmu 
sve više širi i na sever (južna Engleska, severna Nemačka pa čak južni Sibir i 
južna Švedska).

 Najpovoljniji   rejon   za   gajenje   kukuruza   na   severnoj   polulopti   je 

između 15° i 4°

 

severne geografske širine (SAD, Meksiko, Indija, Kina, 

2

background image

specijalni   hleb,   supe,   paštete,   začini,   guma   za   žvakanje,   skrob,   šećer ), 

lekarski   proizvodi

 

(sirup),

 

farmaceutska   i   kozmetička   sredstva

,

 

razni 

napici

 

(alkohol, jabučna, mlečna i limunska kiselina),

 

tekstilni proizvodi 

(veštačko   vlakno),

 

hemijski   proizvodi

 

(boje,   politure,   azbesti, 

nitocelulozam furfurol, hartije i plastične mase).

  

  

Kukuruz   ima   visoki   genetski   potencijal   za   rodnost.   Po   količini 

stvorene organske mase po hektaru sa šećernom repom zauzima prvo mesto, 
prevazilazeći   u   tome   sve   ostale   gajene   biljne   vrste.   Do   sada   najveći 
zabeleženi prinos kukuruza je 25 t/ha (ukupne zelene mase) koji je dobiven 

4

u SAD. Kukuruz je vrlo značajna stavka u ekonomiji.Seje se na oko 137 
miliona   hektara,   a   prosecan   prinos   iznosi   oko   4.395kg/ha,   a   ukupna 
proizvodnja od preko 604.000.000 tona zrna svrstava ga na drugo mesto u 
svetu.

  
Tabela 1.Proizvodnja kukuruza u svetu,po kontinentima( 1000ha) 
(FAO yearbook,Production,vol 52,Roma,1998)

Kontinent

                   Povrsine

Proizvodnja 
u  1000 tona

Prosecan 
prinos
Kg/ha-1

U 1000 ha

        %

Evropa

13.075

       9.5

61.368

5.637

Azija

24.773

      31.1

165.100

3.898

Severna I 
Centralna 
Amerika

39.989

      29.1

278.225

6.958

Južna Amerika

16.613

      12.1

54.626

3.288

Australija I 
Okeanija

61 p

       0.1

340

5.574

Afrika

24.898

      18.1

38.729

1.556

Ceo svet

137.470

      100

604.013

4.395

  Najveće površine zasejane kukuruzom imaju SAD (oko 39 miliona 

ha), Kina (oko 24 miliona ha), Brazil (oko 10  miliona ha), Meksiko ( oko 6 
miliona   ha)   i   Indija   (4   milona   ha).   U   Africi,   najveće   površine   pod 
kukuruzom   su     u   Južnoj   Africi   (4   miliona   ha).U   Rusiji,   kukuruz   za 
proizvodnju zrna seju na oko 880 hiljada  ha, ali i na skoro 15 miliona  ha 
gaje ga radi nadzemne biomase. Prosečan prinos zrna kukuruza u svetu je 
4.395 kg/ha.

Žetva kukuruza u svetu dostići će rekord u sezoni 2012./13. prateći 

prvi rast zaliha u poslednje četiri sezone i rekordnu ukupnu proizvodnju 
žitarica   po   proceni   Međunarodnog   saveta   za   žitarice   (   IGC-International 
Grains Council).

Savet   u   prvim   prognozama   za   narednu   godinu   je   da   će   svetska 

proizvodnja kukuruza porasti 4,2%, na 900 miliona tona.Očekuje se rast 
proizvodnje što će više nego zadovoljiti povećanu potrošnju, što će dovesti 
do   povećanja   zaliha   za   7   miliona   tona   u   sezoni,   prvi   rast   od   2008/09. 

5

background image

2. HIBRIDNI KUKURUZ

2.1.Biljka kukuruz

Kukuruz 

(zea  mays)  je  jednodoma  biljka,  razdvojenih  polova  sa 

izrazito  ksenogamnim  načinom  oprašivanja.Uspeva  u  umerenim  i 
subtropskim područjima.

 Morfološke karakteristike:

Koren kukuruza

Koren-

kao i kod ostalih trava, žilast. S obzirom na vreme formiranja, 

karakter rasta i uloga u životu same biljke, razlikuju se pet tipova korena:

1.    Primarni ili glavni klicni koren,
2.    Primarni (klicni)  hipokotilni koren ili bočno klicino korenje,
3.    Klicino mezokotilno (epikotilno) korenje,
4.    Sekundarno (adventivno) ili podzemno-nodijalno korenje,
5.    Zračno ili nadzemno-nodijalno korenje.

Primarni   ili   glavni   klicin   korenčić   i   primarni   hipokotilni   koren 

formiraju se u razdoblju klijanja. Sekundarno korenje razvija se na bazalnom 

7

Želiš da pročitaš svih 38 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti