UNIVERZITET EDUCONS - SREMSKA KAMENICA
UČITELJSKI FAKULTET
OSOBINE LIČNOSTI UČITELJA
(DIPLOMSKI RAD)
Mentor: Student:
Sremska Kamenica, oktobar 2018.god.
2
1. UČITELJ I NJEGOVE KOMPETENCIJE
Učiteljski poziv je vjerovatno najstariji poziv koji svoje temelje ima još i prije nastanka škole
kao institucije. Temeljna pretpostavka uspješnog delovanja učitelja je kompetencija koja
određuje, definiše pojedinca tj. određuje ga kao njegovu karakteristiku.
Veliki pedagozi kao što su Komensky, Pestalozi, Ruso, Makarenko i poznati pedagozi
I.Filipović i N.Trstenjak ukazali su na ljubav prema deci i mladima kao na jedan od bitnih
uslova za uspješan rad s njima. Ta ljubav treba biti realna, konstruktivna i odgovorna.
Komensky tvrdi
:“Ti ne možeš raditi kao učitelj ako ne postupaš kao otac“.
Pestalozi
kaže:“
Moja djeca od ranog jutra pa do mrkle noći neprestano su morali vidjeti na mom čelu i
saznati po mojim usnama da moje srce teži njima, da je njihova sreća moja sreća, njihova
radost moja radost. Od jutra do mraka ja sam bio među njima... Svaka pomoći podrška u
oskudici, svaka nastava koju dobiju, poticala je neposredno od mene“.
Kompetencija (lat. competere) označava nadležnost, djelokrug, ovlaštenje neke ustanove ili
osobe, mjerodavnost: područje u kojem neka osoba posjeduje znanja, iskustva (Klarić,2007).
Od učitelja se oduvijek očekivalo da svojim primjerom (radom, zalaganjem, ponašanjem)
bude primjer ne smo učenicima već i cijelom društvu. Najbolji primjer je osobni primjer jer
ipak je nastavnik osoba s kojom se djeca identificiraju. Na osnovu toga vrlo je važno koje
kompetencije posjeduje nastavnik. Priprema učitelja za poučavanje shvaća se kao sastavni dio
cjelokupnog sustava obrazovanja pa se reforme i provode u tom području. Ključna uloga
učitelja se ogleda u razvoju obrazovnih sistema, implementaciji koja će doprinijeti visoko –
obrazovnim pojedincima u pogledu potrebnih znanja, boljih socijalnih vještina te većoj
mogućnosti zaposlenja.
Razlikujemo tri vrste nastavničkih kompetencija (Spajić-Vrkaš, Kukoč,Bašić,2001:251):
1.
Predmetnu kompetenciju – znanja određenog područja,
2.
Pedagoško – didaktičko- metodičku kompetenciju - obuhvaća znanja i vještine
posredovanja
znanstvenih spoznaja u nastavi određenog predmeta,
3.
Psihološku kompetenciju – osobine ličnosti učitelja.
3
Prema Europskoj komisiji za unapređivanje obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja
treba biti interdisciplinarno i multidisciplinarno što znači da bi nastavnik trebao imati:
1.
Znanja iz predmeta kojeg poučava ali i iz drugih njemu sličnih – interdisciplinarno
poznavanje svoje struke,
2.
Pedagoško – psihološka znanja – razumijevanje razvojnih obilježja učenika, stilova
učenja, kulture učenika,
3.
Veštine poučavanja – poznavanje strategije, metoda i tehnika poučavanja,
4.
Razumevanje društvenog i kulturnog konteksta obrazovanja i škole.
Neka od najvažniji osobina uspješnog učitelja su:
-
kritičko mišljenje
-
kreativno mišljenje
-
prosocijalno mišljenje i mišljenje usmjereno na društvo
-
mišljenje usmjereno na budućnost.
Od velikog značaja je vjerovanje učitelja da su njegovi učenici u stanju učiti te da im on može
pomoći u tome. Potrebno je da nastavnik ima sposobnost sagledavanja problema iz
perspektive učenika, da uvažava njegovo podrijetlo, razinu obrazovanja. Nadalje nastavnik
treba da ima sposobnost opažanja, prihvaćanja, osjećaj poštovanja kako prema svojim
kolegama tako i prema svojim učenicima. Nastavnik treba biti sposoban za prizna svoje
pogreške pred svojim učenicima te da ih ispravi, sposobnost da nastavnik vidi sebe i učenika
kao glavne nositelje odgojno – obrazovne djelatnosti.
1
Nastavnik treba biti upoznat s ciljem odgajanja kako bi na taj način mogao ocijeniti ciljeve i
zadatke svog predmeta, način kako ih svakodnevno realizirati te koliko se njima postiže nakon
realizacije. Kompetencije učitelja imaju značaj za svaku državu jer se na radu prosvjetnih
djelatnika temelje osnovna znanja, navike i umeća dece. Zadobiti povjerenje i poštovanje su
dvije glavne zadaće učitelja. Prvo je preduslov pozitivnog odnosa s učenicima čime se stvara
mogućnost utjecaja na ponašanje učenika. Samo učenik koji ima povjerenje u svog učitelja
biti će spreman dati više te na taj način stvarati kvalitetan međusobni odnos. Što se tiče
drugog preduslova učenici će poštivati druge ako zapaze da odrasli njih same poštuju, jednako
je važno da će se brinuti za druge ako znaju da netko vodi računa o njima samima.
1
Ilić, M.,
Školska pedagogija,
Učiteljski fakultet u Užicama, 2006, Užice.
5
Posebno možemo istaknuti svečanu izjavu učitelja prilikom pristupa pozivu. Ovu svečani
izjavu za sve prosvjetne radnike u svijetu prema zamisli UNESCO-a napisao je 1966.
godine R. Dottrens, koju bi svaki nastavnik trebao znati i često je kroz svoj rad i ponavljati,
a to je:
''Izvršit ću obavezu svjesno i ponosno. Moji učenici bit će ne samo učenici nego i djeca i
neću nikad zaboraviti da za njihovu sudbinu i sam snosim dio odgovornosti. Sačuvat ću
svim mogućim raspoloživim sredstvima čast nastavničkog poziva. Moje kolege bit će uvijek
moji prijatelji. U suradnji s njima nastojat ću stalno usavršavati puteve kojima škola ide u
smislu djelotvornog priznavanja svima prava na odgoj i socijalnu pravednost u
obrazovanju. Ovo svečano obećanje dajem potpuno slobodno i časno.
''
2. KRITERIJUMI KLASIFIKACIJE OSOBINE UČITELJA
(Suzić, 1995, str. 76)
(Đorđević i Đorđević, 1988, str. 133)
Nastavnik kao ličnost:
Ljudski kvaliteti učitelja i svojstva
njegove ličnosti.
a) racionalne, intelektualne
osobine,
b) afektivne, emocionalne osobine,
c) biološke, fiziološke osobine.
Odnos – nastup prema učeniku i
nastavi.
Ponašanje i odnos učitelja prema
učenicima.
Nastavnik kao stručnjak.
Stil i način rada u nastavi.
Posebne karakteristike učitelja.
Vrednosti, vrednosna usmerenost.
Socijalna uloga, status učitelja.
Učešće učitelja u aktivnostima
učenika izvan nastave (slobodne
aktivnosti, sekcije, klubovi, naučne
grupe, specijalizovane organizacije i
druge).
