život na Zemlji. Čovjek može znatno duže da izdrži bez hrane nego bez vode.
Zavisno od tijelesne mase, bez hrane bismo izdržali oko 40 dana, bez vode bismo
jedva sastavili jednu nedelju i to u zavisnosti od klimatskih uslova u kojima bismo se
nasli. Gubitak vode ili dehidracija može biti opasna za svako živo biće a za čoveka
gubitak 20% vode praktično znači smrt. U uslovima dehridacije krv se zgrušava a
srce napornije radi, kako bi obezbedilo dovoljnu količinu kiseonika. Ako takvo stanje
potraje srce prestaje da radi, krv postane previse gusta. Dnevne potrebe odraslog
čovjeka za vodom su 2,5 do 3l. Samim tim što je toliko važna ona direktno određuje
ne samo razvoj živih bića, već je njom određen napredak cjelokupne ljudske
zajednice.

Potrebe za vodom se povećavaju srazmjerno uvećanju broja stanovnika na

zemlji a njena se količina uprkos rastućim promjenama ne mijenja. Statistički podaci
su zastrašujući. Oni nam govore da će do 2025 godine 2/3 stanovništva osjetiti
ozbiljan nedostatak vode, već sada prema podacima stručnjaka 2,5 milijarde ljudi
nema obezbjeđenje osnovne higijenske uslove zbog nedostatka vode, a čak više od 5
miliona ljudi godišnje umire usljed zagađenja vode. Ova istina je zastrašujuća jer
smo sve bliže vremenu kada će potreba za vodom premašiti njene zalihe.
Eksperti naglašavaju da je glavni dio problema zagadjenje podzemnih voda, što je
direktno povezano sa drugim zagadjivačima, bilo da je reč o otpadu sa deponija ili
pesticida i drugim materijama kojima se zagadjuje zemljište.

2.1.

Značaj vode za biljke

Voda je veoma značajna za biljni svijet. Vodene biljke se najlakše

snabdjevaju sa vodom. U vodenoj sredini rastvorene su mnoge korisne stvari, te
biljka lako apsorbcijom dolazi do njih. Međutim, biljke na kopnu često ne mogu lako
doći   do   vode,   jer   imaju   poteškoća   da   je   u   dovoljnoj   mjeri   izvuku   iz   zemljišta.
Za kopnene biljke voda je samo jedan od ekoloških faktora, dok je za vodene biljke
njihova  životna   sredina.   Kod   kopnenih   biljaka  voda   stalno   protiče   od   korena   ka
listovima.   Taj   proces   se   uspostavlja   transpiracijom,   pri   kojoj   sa   transpiracionih
površina stalno isparava jedna količina vode. Kretanjem vode kroz biljku, biljka pod
pritiskom vode stoji uspravno. Ako biljka zbog suše izgubi veću količinu vode, ona
vene i naginje se.

Isparavanjem vode dolazi i do hlađenja biljke, što je važan preduslov

opstanka biljke u tropskoj klimi. Promet vode u biljci naziva se još i vodeni režim
biljke, koji se u suštini sastoji iz tri procesa:



Primanje vode iz zemljišta,



Transport vode tkivima korena, stabla i listova i



Isparavanje vode preko nadzemnih organa – transpiracija.

2.2.

Značaj vode za životinje

Voda ima veliki značaj za život životinja. Voda je prvobitna životna sredina u

kojoj je život nastao, pa je razumljivo što postoji ta uzajamna veza, a posebno za one
životinje čija je ona životna sredina.

Voda se nalazi u unutrašnjosti organizma životinja. Sadržaj vode u organizmu

životinja varira od 50 – 93% i razumljivo, najveći je sadržaj u vodenim organizmima.
Sisari veoma teško podnose gubitak vode. Dolazi do uginuća ukoliko sadržaj vode u
organizmu padne za 15 – 20%. Neke životinje kao, npr. puževi mogu preživeti i sa
gubitkom vode od 65-80%.

2.3.

Značaj vode za ljude

U organizmu odraslog muškaraca sadržaj vode je 60±15% a kod žena

55±15%, što znači da voda predstavlja jedan od osnovnih uslova opstanka čoveka na
Zemlji. Zavisno od klimatskih uslova potrošnja vode za održavanje života kreće se
od 3 – 12 l/dan.

Voda je daleko najbogatija komponenta svih živih organizama i ima

fundamentalan značaj u održavanje kako strukture, ako i funkcije svih tkiva, odnosno
ćelija kao osnovnih jedinica žive materije.

Procenat vode u ljudskom organizmu je različit u različitim tkivima, odnosno

organima. Može se reći da se najveća količina vode u telu nalazi u koži i mišićima, a
najmanje u skeletu i adipoznom tkivu. Muškarac težine od 70 kg sadrži u koži 9 l
vode, u mišićima 22 l, skeletu 2,45 l, u krvi 4,65 l i u masnom tkivu 0,7 l. Iako srce,
pluća, bubrezi i mozak sadrže visok procenat vode, ipak je njihov udio u masi
organizma manji.