Univetzitet u Novom Sadu
Poljoprivredni fakultet
Smer: Organska poljoprivreda

Seminarski rad iz predmeta:

Upravljanje prirodnim resursima

Tema: Otpadne vode

Student:

Profesor:

                                                           Dr. Anđelka Belić

 

April, 2015. godine

Sadržaj

1.

Uvod................................................................................................................................1

2.

Voda u prirodi i njen značaj.............................................................................................2

3.

Otpadne vode...................................................................................................................4

4.   Karakteristike zagađenih otpadnih voda..........................................................................8

      5.

   

Zagađivanje voda otpadnim vodama termoenergetskih objekata...................................9

6.    Zagađujuće materije sa poljoprivrednih površina..........................................................9

      7.

   

Sistemi za obradu otpadnih voda..................................................................................10

      8.   

 

Mere zaštite vode.........................................................................................................11

9.    Zaključak......................................................................................................................12

     10.   Literatura......................................................................................................................13

background image

Voda u prirodi i njen značaj

Ma koliko se to činilo dalekom prošlošću, voda je izvor i kolevka života, naša pramajka. 
Svakome od nas je srce počelo da kuca u vodi i tek izbacivši je, udahnuli smo prvi put 
ovozemaljski život. 

Voda je osnovni princip i uzor svega sto postoji, iz koje je sve nastalo i u koju se sve vraća. Ona 
je beskonačna, večna materija koja se kreće, zgušnjava i razređuje i tako nastaju sve pojave. Gde 
nema vode- tu nema života. To je prva potreba čoveka, koju on mora trajno da obezbedi, pre 
nego sto počne da gradi svoje stanište.

Voda pokriva zemljinu površinu i prožima zemljinu koru. Prisutna je u atmosferi, litosferi, 
hidrosferi, Kriosferi (led na polovima i višim planinama), biosferi.

Najveći deo Zemljine površine 70,8% prekriven je slanom vodom okeana i mora. Oko 30% 
slatke vode se nalazi u vodopropusnim stenama koje su veoma važan rezervoar vode. Količina 
podzemnih voda je 3000 puta veća od količine vode u svim rekama. To znači da treba da je 
podzemna voda veoma značajna za vodosnabdevanje naselja, o čemu treba voditi računa.

Voda predstavlja energiju pomoću koje se obavlja razmena i dotok hranjivih materija i minerala 
iz zemlje u biljke, da bi na kraju, putem transpiracije, napustila biljku i obogatila klimu. Važna 
je za razvoj ljudske civilizacije, za poljoprivredu, ali i za svakodnevnu upotrebu. Najveća 
količina se troši na proizvodnju hrane.

Atmosferskim padavinama se obnavlja voda na zemlji. Veličina padavina zavisi od mnogih 
faktora, od geografske dužine i širine, nadmorske visine, blizine mora itd. Pored geografske 
neravnomernosti u raspodeli padavina, prisutna je neravnomernost u vremenu, od godišnjih 
doba.   Količina   padavina   se   takođe   menja   u   višegodišnjim   periodima,   te   se   govori   o 
vremenskom ciklusu.

Od količine padavina zavisi protok mnogih većih reka Dunava, Volge, Ganga, Hoanghoa, 
Misisipija   itd.   Putem   isparavanja   i   transpiracije   značajni   deo   vode   se   vraća   u   atmosferu 
približno 62% od padavina.

Hidrološki ciklus nema početnu tačku, ali najbolje je krenuti od okeana. Sunce, koje upravlja 
kruženjem vode u prirodi, zagreva vodu u okeanima. Jedan njen deo isparava i kao vodena para 
dospeva u vazduh. 

Evaporacija   se   odvija   i   u   slatkovodnim   jezerima   i   rekama.   Sa   kopna,   u   okviru 
evapotranspiracije, voda se oslobadja  iz biljaka i zemljišta, i takođe u vidu vodene pare prelazi 
u   vazduh.   Mali   deo   vode   u   atmosferi   potiče   od   sublimacije,   gde   se   sneg   i   led   direktno 
preobraćaju u vodenu paru, potpuno preskočivši fazu topljenja. 

Uzlazne vazdušne struje podižu paru u atmosferu, gde, usled niskih temperatura, dolazi do 
kondenzacije i nastanka oblaka. Na slici 2. prikazan je ciklus kruženja vode u prirodi.

Slika 2. Ciklus kruženja vode u prirodi

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti