Univerzitet u Beogradu

Poljoprivredni fakultet

SEMINARSKI RAD 

PRIMENJENA EKOFIZIOLOGIJA

OTPORNOST JAGODE PREMA MRAZU 

Mentor:

Student:

Beograd, 2016. godine

1

background image

2. JAGODA  (Fragaria L.) 

Jagoda pripada grupi jagodastih voćaka ili sitno jagodastih voćaka. Sve ove voćke u ovoj 
grupi se nazivaju ,,sitno voće” , medjutim iako se tako nazivaju proizvodi od njih mogu biti i 
te   kako   krupni.   Zato   se   ovim   kulturama   posvećuje   sve   veća   pažnja.   Plodovi   šumske 
jagode spadaju medju prvo voće koje je čovek počeo da koristi. Jagoda ima niz cenjenih 
osobina.
  Plodovi sadrže 12% suve materije, 6,5 do 7,8% šećera, 0,6 do 2,0% kiselina, znatne 
kolićine gvoždja i fosfora, pektina, tanina, vitamna C (25 do 150%mg), vitamna E i nekih 
vitamina iz grupe B. Rano stupa u rod (već u prvoj godini), redovno i obilno radja, lako se 
razmnožava i brzo širi. Jagoda se veoma lako i dobro prilagodjava različitim ekološkim 
uslovima, što joj je omogućilo da se uspešno gaji na širokom prostoru od nivoa mora do 
1000m nadmorske visine [Blagojević, Božić, 2002].

Prema Blagojević i Božić (2002) najveću proizvodnju jagoda u svetu imaju SAD (1.148.530 
tona),   zatim   Turska,   Meksiko,   Poljska,   Egipat.   U   Srbiji   je   u   2011.   godini   proizvedeno 
36.161 tona jagode. 

Sorte jagode prema broju radjanja u toku vegetacije mogu da se svrstaju u 3 grupe i to: 
jednorodne, dvorodne i stalnoradjajuće. Jednorodnih sorti je najviše i one radjaju u maju i 
prvoj i drugoj dekadi juna. Dvorodnih je vrlo malo. Radjaju dva puta godišnje i to u maju i 
junu, kao i početkom septembra pa sve do pojave prvih mrazeva. Stalnoradjajuće sorte 
jagode   neprekidno   radjaju   tokom   vegetacije   i   to   od   sredine   maja   pa   do   pojave   prvih 
jesenjih mrazeva. One su privredno najznačajnije sorte jagoda [Blagojević, Božić, 2002].

Slika 1:Izgled jagode

Jagoda živi oko 5 godina, sa kratkim stablom i lišćem koje je i zimi zeleno. Stablo je visoko 
10-30 centimetara i svake godine deblja stvarajući izražene godove, po čemu se može vrlo 
lako proceniti starost biljke. Srž stabla je sastavljena od krupnih ćelija I osetljiva je na niske 
temperature,   dok  je  tkivo  oko  srži  (kambijum)  znatno  otpornije  prema   mrazu.   Na  tako 
niskom stablu stvaraju se bočni izraštaji – krunice iz kojih izbija novo lišće, cvet I plod. 

4

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti