Otpornost jagode prema mrazu
Univerzitet u Beogradu
Poljoprivredni fakultet
SEMINARSKI RAD
PRIMENJENA EKOFIZIOLOGIJA
OTPORNOST JAGODE PREMA MRAZU
Mentor:
Student:
Beograd, 2016. godine
1
SADRŽAJ
..............................................................................................4-6
3.
KAKO MRAZ MOŽE UTICATI NA GAJENJE JAGODA I MERE ZAŠTITE…...…9-11
2

2. JAGODA (Fragaria L.)
Jagoda pripada grupi jagodastih voćaka ili sitno jagodastih voćaka. Sve ove voćke u ovoj
grupi se nazivaju ,,sitno voće” , medjutim iako se tako nazivaju proizvodi od njih mogu biti i
te kako krupni. Zato se ovim kulturama posvećuje sve veća pažnja. Plodovi šumske
jagode spadaju medju prvo voće koje je čovek počeo da koristi. Jagoda ima niz cenjenih
osobina.
Plodovi sadrže 12% suve materije, 6,5 do 7,8% šećera, 0,6 do 2,0% kiselina, znatne
kolićine gvoždja i fosfora, pektina, tanina, vitamna C (25 do 150%mg), vitamna E i nekih
vitamina iz grupe B. Rano stupa u rod (već u prvoj godini), redovno i obilno radja, lako se
razmnožava i brzo širi. Jagoda se veoma lako i dobro prilagodjava različitim ekološkim
uslovima, što joj je omogućilo da se uspešno gaji na širokom prostoru od nivoa mora do
1000m nadmorske visine [Blagojević, Božić, 2002].
Prema Blagojević i Božić (2002) najveću proizvodnju jagoda u svetu imaju SAD (1.148.530
tona), zatim Turska, Meksiko, Poljska, Egipat. U Srbiji je u 2011. godini proizvedeno
36.161 tona jagode.
Sorte jagode prema broju radjanja u toku vegetacije mogu da se svrstaju u 3 grupe i to:
jednorodne, dvorodne i stalnoradjajuće. Jednorodnih sorti je najviše i one radjaju u maju i
prvoj i drugoj dekadi juna. Dvorodnih je vrlo malo. Radjaju dva puta godišnje i to u maju i
junu, kao i početkom septembra pa sve do pojave prvih mrazeva. Stalnoradjajuće sorte
jagode neprekidno radjaju tokom vegetacije i to od sredine maja pa do pojave prvih
jesenjih mrazeva. One su privredno najznačajnije sorte jagoda [Blagojević, Božić, 2002].
Slika 1:Izgled jagode
Jagoda živi oko 5 godina, sa kratkim stablom i lišćem koje je i zimi zeleno. Stablo je visoko
10-30 centimetara i svake godine deblja stvarajući izražene godove, po čemu se može vrlo
lako proceniti starost biljke. Srž stabla je sastavljena od krupnih ćelija I osetljiva je na niske
temperature, dok je tkivo oko srži (kambijum) znatno otpornije prema mrazu. Na tako
niskom stablu stvaraju se bočni izraštaji – krunice iz kojih izbija novo lišće, cvet I plod.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti