SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
TRAVNIK
PANORAMSKA FOTOGRAFIJA
- seminarski rad -
Travnik, 2019.
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
TRAVNIK
PANORAMSKA FOTOGRAFIJA
- seminarski rad -
Predmet (kolegij): Digitalna fotografija
Profesor: Prof. dr. Siniša Tomić
Asistent: Mr. Almir Dželihodžić
Student: Ajla Hasanović
Indeks broj: 021-17/RIPI
Travnik, septembar, 2019.
4
1.
UVOD
1.1.
PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Razvoj digitalne fotografije je donio ogroman napredak i olakšao većinu poslova kad
obrade informacija, a omogućio je i neke koji su do prije 5 ili 10 godina bili praktički nemogući.
Među takvima je i panoramska fotografija, koja je prije bila moguća samo pomoću specijalnih
aparata i filmova nestandardnih formata. Danas je moguće uz malo znanja i volje spojiti više
fotografija u jednu, tako da u jednu sliku stavimo više kadrova i prikažemo npr. cijeli trg u jednoj
slici.
Ovakve slike mogu biti vrlo zanimljive, ne samo zbog svog sadržaja, nego i zbog neobičnog
formata. Najčešći format (omjer stranica slike) je 4:3, a u novije vrijeme se sve češće viđa i 16:9.
Omjer 16:9 se sve više razvija u novije vrijeme zbog novog standarda HDTV formata i pogodniji je
za gledanje filmova, dok je omjer 4:3 s nama puno duže. Ovakav omjer u počecima razvoja
televizije nije bio slučajan – to je otprilike omjer “stranica slike” koju vidi ljudsko oko. Naravno da
slika koju mi vidimo nije baš pravokutna ali vidni kut je malo zatvoren po vertikali zbog anatomije,
tako da je omjer 4:3 prilično dobra aproksimacija. Baš takav “prirodni” omjer stranica slike na koji
smo navikli čini panoramske slike zanimljivima i neobičnima. Druga neobična stvar na slici će se
otkriti ako pažljivije pogledate gornju sliku, moći ćete primijetiti da je donji dio slike (šljunčana
staza) prilično izobličen i da se zapravo radi o dugoj ravnoj stazi. Ostali dijelovi slike su također
izobličeni, ali sve manje što su objekti na njima bili udaljeniji od objektiva. Ovakva iskrivljena
perspektiva je karakteristična za panoramske snimke.
Panorama je nesmetani pogled na cijelu okolicu. Drugim riječima, ako se nalazite na nekoj
povišenoj tački, sve ono što vidite oko sebe je panorama. Kad govorimo o panoramskoj fotografiji,
u načelu je riječ o istom – fotografijom se pokušava dočarati upravo takav prikaz scene. Da bi
fotografija bila panoramska morala bi imati vidno polje barem jednako onom ljudskog oka, a po
mogućnosti još i veće. Panoramske fotografije danas nastaju spajanjem više digitalnih fotografija
istog motiva na računaru.
Dobivene fotografije se obrađuju u Adobe Photoshop-u ili bilo kojem drugom programu s
mogućnosti obrade panoramske fotografije. Svaka pojedinačna fotografija snima se sa istog
mjesta, ali se nakon svake snimke, fotoaparat pomiče malo lijevo ili desno gore i dolje po unaprijed
5
određenoj osi. Da bi fotografija bila uspješna, cijeli kadar mora biti ispunjen zanimljivim
sadržajem. Primjer nastanka panoramske fotografije spajanjem više fotografija.
1.2.
SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Cilj samog rada a samim tim i istraživanja jeste objasniti sam pojam panoramskih
fotografija te objasniti postupak njihovog stvaranja.
1.3.
RADNA (GLAVNA) HIPOTEZA
Na temelju problema i predmeta istraživanja postavlja se glavna (radna) hipoteza:
Panoramska fotografija nastaje spajanjem više fotografija istog motiva koji s određene
udaljenosti ne bi stao u kadar.
1.4.
ZNANSTVENE METODE
Sljedeće znanstvene metode korištene su u sklopu pisanja ovoga seminarskog rada:
-
Induktivna i deduktivna metoda
-
Metoda analize i sinteze
-
Statistička metoda
-
Povijesna metoda
-
Metoda vizualizacije
