3.0 PARETO DIJAGRAM (ABC analiza)

Pareto   analiza  

(

dijagram

),

  nazvana   prema   italijanskom   ekonomisti 

Vilfredu Paretu, razvijena je kao dijagramska metoda za  

grupisanje uzroka 

problema   prema   njihovom   relativnom   značaju

.  Predstavlja

 

postupak 

odabiranja prioritetnih problema za rešavanje

Jedan   od   dobrih   i 

jednostavnih   načina   za   diferencijaciju   najvažnijih   problema   od   ostalih,   jeste 

primena ABC metode, koju je postavio Vilfredo Pareto (1848. – 1923.) italijanski 

ekonomista. 

Polje   primene   ove   metode   je   široko:   u   istraživanju   mogućnosti   da   se 

smanje gubici, smanje zastoji u proizvodnom procesu, racionalizuje potrošnja 

materijala, u istraživanju rentabilnosti proizvodnog programa, pri proučavanju 

rada itd. 

Osnovu metode čini ideja „

nekoliko značajnih

” i „

mnogo beznačajnih

”. Vrlo 

često se događa da je više od polovine svojstava jednog problema rezultat jednog 

istog   uzroka.   U   takvoj   situaciji   mnogo   bolji   prilaz   predstavlja   lokalizacija   i 

eliminisanje najznačajnijih, nego pokušaj eliminisanja svih uzroka istovremeno.

Eliminisanje   jednog   značajnog   uzroka   će   rezultovati   drastičnim 

povišenjem kvaliteta uz minimalni uloženi napor. U vezi s tim, u anglosaksonskoj 

literaturi se veoma često govori o 

pravilu 80/20

. Na primer, 80% problema javlja 

se   kod   20%   uređaja   ili   kod   20%   zaposlenih.   Ili:   80%   blagostanja   društva 

koncentrisano je kod 20% stanovništva. 

Pareto   dijagram   se   može   koristiti   bilo   sa   kvantitativnim,   bilo   sa 

atributivnim   podacima,   ali   najčešće   -   sa   atributivnim.   Obično   su   ovi   podaci 

izraženi u procentima. 

Na primer, raspoloživi podaci se mogu grupisati tako da se stekne uvid da 

je mnoštvo neispravnosti proizvoda izazvano nekolikim uzrocima.  

Tabela br.3.1 Podaci  dobijeni kontrolom jednog uzorka 

Oblikovanje Pareto dijagrama:

Prvi   korak   -  

  Definisati   raspodelu   frekvencija   pojave   i   kategorisanje 

vrednosti   elemenata   skupa.   Na   horizontalnoj  

x  

-   osi   se   nanose     svi   uzroci 

neispravnosti   prema   veličini   učestanosti   pojave   prikazani   kao   segmenti   istih 

dužina. Vertikalna  

y -  

ose služi kao skala koja prikazuje količinu neispravnosti 

Uzrok neispravnosti

Količina

Ogrebotine

Pukotine

Ekscentričnost

Greške pri galvanizaciji

Hrapavost

Ostalo

13

42

6

78

25

29

Ukupno:

193

proizvoda idući od nule ka ukupnoj količini neispravnosti proizvoda. Dopunsku 

skalu na levoj strani treba postaviti tako da reprezentuje troškove neispravnosti 

proizvoda  ukoliko o tome postoje podaci.

 

Drugi korak – 

Uzroci se postavljaju sa leva na desno prema opadajućem 

nizu pojave počev od najbrojnijeg. Kategorija uzroka „

ostalo

”se stavlja na desnu 

stranu, čak i ako nije najmanja. Kategorija „

ostalo

” se koristi za grupisanje manje 

količine uzroka, čime se postiže smanjenje širine dijagrama. Vertikalni stupci 

(histogram),   jednake   širine   za   svaki   uzrok,   crtaju   se   na   visini   prilagođenoj 

učestanosti (količini).

Treći korak -

  Na desnoj strani se crta druga vertikalna osa na kojoj se 

upisuje procenat neispravnosti proizvoda.

Četvrti korak –

 Crtanje grafika - Pareto dijagrama 

-

 crta se izlomljena linija 

(poligon)   koji   reprezentuje   kumulativne   procente   („na   dole”/„na   gore”),   sa 

početkom u donjem levom uglu, a sa završetkom - u gornjem desnom uglu. 

Poligon   -   linija   pruža   mogućnost   brze   ocene   o   procentualnom   učešću 

pojedinih pojava kvarova u udnosu na celokupan problem. Prostim crtanjem dve 

horizontalne   linije   na   procentnoj   skali   dolazi   se   do   procenta   koji   odgovara 

konkretnom uzroku.

 

Nabrojane faze oblikovanja Pareto dijagrama ilustrativno su prikazanena 

slici br. 3.1.

Postupak izrade ABC dijagrama:

1.

Donošenje odluke o problemu koji će se analizirati-promatrati.

2.

Odabir merila (frekvencija, postotci, troškovi, vreme, količina).

3.

Određivanje vremenskog perioda u kojem će se vršiti analiza.

4.

Prikupljanje informacija i podataka.

5.

Formiranje tabele.

6.

Crtanje ABC dijagrama (kreće se sa najvećim vrednostima od leve 

strane).

7.

Analiza rezultata.

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti