UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO – MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
SMJER: NASTAVNIČKI
PARKOVI PRIRODE U BOSNI I HERCEGOVINI
Mentor: Doc.dr Alma Pobrić
Student: Merima Zornić
Sarajevo, oktobar 2015.
2
SADRŽAJ:
Uvod 3
1.Zaštićena područja 4
2.Hutovo blato5
2.1.Turističke vrijednosti Hutovog blata
8
2.2. Turistička ponuda Hutovog blata10
2.3. Problemi u Hutovom blatu
11
3.Blidinje
14
3.1.Turističke vrijednosti Blidinja
16
Zaključak
21
Literatura
22
4
1. ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Zaštićena područja su područja koja odlikuje izražena geološka, biološka, ekosistemska i/ili
predeona raznovrsnost zbog čega se aktom o zaštiti proglašavaju zaštićenim područjim od opšteg
interesa. Pod režimom zaštite stavljaju se i ona područja koja su od značaja za opstanak
migratornih vrsta shodno međunarodnim propisima. Takođe, zaštićena područja mogu se
prekogranično povezivati sa zaštićenim pdručjima drugih država. Zaštićena područja
predstavljaju zaštićena prirodna dobra, pored zaštićenih vrsta i pokretnih zaštićenih prirodnih
dokumenata. Zaštićena područja su:
strogi rezervat prirode,
specijalni rezervat prirode,
nacionalni park,
spomenik prirode,
zaštićeno stanište,
predeo izuzetnih odlika,
park prirode.
Definicija zaštićenih pejzaža (parkova prirode) prema IUCN kategorizaciji je : Zaštićeni pejzaž je
kopneno ili priobalno područje nastalo meñusobnim djelovanjem prirode i čovjeka s izuzetnim
estetskim, ekološkim i kulturnim vrijednostima, te često i sa izrazito visokom biološkom
raznolikošću. Ciljevi upravljanja su:
• održavanje usklañenosti meñusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenih i/ili
priobalnih pejzaža i tradicionalnog načina korištenja zemljišta, grañenja, te društvenih i kulturnih
manifestacija;
• bavljenje privrednim aktivnostima koje su u skladu sa prirodom i očuvanje društvenih odnosno
kulturnih sistema zajednica ;
• očuvanje raznolikosti pejzaža i staništa, odnosno ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i
ekosistema;
• eliminisanje i sprječavanje iskorištavanja zemljišta i aktivnosti koje ne odgovaraju ciljevima
upravljanja;
5
• omogućavanje rekreacije i turizma koje odgovaraju kategoriji područja ; • podsticanje naučnih i
obrazovnih aktivnosti za dobrobit stanovništva;
• obezbjeñivanje koristi i na taj način pružanje doprinosa općem blagostanju domaće zajednice
kroz snabdijevanje prirodnim izvorima (poput šumskih izvora, odnosno ribljih proizvoda) i
usluga ( kao što su čista voda i prihodi od turizma), s ciljem postizanja održive upotrebe tog
područja za lokalnu zajednicu.
Među kategorijama zaštite nalazi se na, visokom drugom mjestu, odmah iza nacionalnih parkova.
Kategorija parka prirode se razlikuje od kategorije nacionalnog parka iz razloga što je dijelom
izmijenjen antropogenim utjecajima i nije sačuvan u izvornom autentičnom stanju. Prema režimu
zaštite jedna je od najblažih kategorija, u kojoj su dopuštene dopuštene su gospodarske i druge
djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja
ekonomskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite
prirode.
Zaštita parka je degradirana
Zakonom o zaštiti prirode FBiH
iz 2003. godine koji ne
priznaje institut
park prirode
kao oblik zaštite, tako da pravni temelj Parka Prirode počiva na
(među)županijskim razinama.
U Bosni i Hercegovini je do sada proglašeno 2 parka prirode: Hutovo blato i Blidinje.
7
Jezera Hutova blata predstavljaju prave kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod
razine mora (Jelim 18 m). Najveća jezera Hutova blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i
Svitava. Svitavsko jezero je vještačka akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina.
Sva jezera Hutova blata međusobno su povezana velikim brojem kanala i jaruga Hutovo Blato
je nastalo podzemnim vodenim otocima reke Krupe i napaja se iz krečnjackog
masiva Ostrva, koji razdvaja Deransko od Svitavskog jezera. Park prirode Hutovo
blato je IBA područje /značajno područje ptica/ sa 235 zvanično registrovanih
ptičjih vrsta. Područje Hutovog blata smatraju veoma značajnim za ishranu i odmor
ptica tokom njihove jesenje migracije u Afriku. Hutovo Blato je značajno stanište
nekih globalno ugroženih vrsta ptica
/Pygmy Cormorant Phalacrocorax pygmaeus,
Ferruginous Duck Aynthya nyroca, & European Bee-eater Marops apiaster...
/, kao i
određenog broja vrsta koje zimu provode u močvarama. Hutovo blato nije samo
rezervat prica, vec staniste bise od 600 biljnih vrsta i 22 vrsta riba, medu kojima su
jegulja i saran najcese vrste. Jeleni, vukovi, lisice i divlje svinje i konji nastanjuju
okolne sume.
Zahvaljujući blizini i utjecaju Jadranskog mora, izobilju vode okružene kraško- brdovitim
terenom, biološka raznolikost vegetacije Hutova blata je iznimno vrijedna. Rijetka su mjesta na
svijetu koja na tako malom području imaju tako veliki broj vrsta. Cjelokupni biljni pokrivač
Parka prirode može se podijeliti na četiri tipa vegetacije : vodena, močvarna, livadska i šumska.
Vodene površine Hutova blata prekrivene su najvećim dijelom lopočem (Nymphaea alba) i
lokvanjem (Nuphar luteum). Pored njih u vegetaciji vodenih površina zastupljeni su i mrijesnjak
(Potamogeton sp.), žabnjak (Ranunculus sp.) itd. Najveći dio močvarnog područja obrastao je
nepreglednim tršćacima, gdje su dominirajuće vrste : trska (Phragmites sp.), rogoz (Typha sp.),
šaš (Carex sp.) i sita (Juncus sp.).
Šumska i livadska vegetacija zastupljene su brojnim karakterističnim vrstama koje upotpunjuju
biološku raznolikost Hutova blata.
Značajne vrste ovih tipova vegetacije su: jasen (Fraxinus sp.), hrast (Quercus sp.), veprina
(Ruscus sp.), nar (Punica sp.), borovica (Juniperus sp.), vrba (Salix sp.), brijest (Ulmus sp.), joha
(Alnus sp.), kupina (Rubus sp.), dud (Morus sp.), kopriva (Lamium sp.), djetelina (Trifolium sp.).
