1

TOK PARNIČNOG POSTUPKA PRED PRVOSTUPANJSKIM TIJELOM 

Postoje dvije faze : 

-

pripremni postupak (utvrđivanje procesnih pretpostavki i pripremanje procesne građe)

-

glavna rasprava (izvođenje dokaza)

Pripremni postupak obuhvaća : 

-

prethodno ispitivanje tužbe

-

dostava tužbe tuženiku

-

pripremno ročište

-

zakazivanje glavne rasprave

PRETHODNO ISPITIVANJE TUŽBE

To je obligatorna procesna radnja. Ona obuhvaća provjeravanje ispunjenja procesnih 
pretpostavki na temelju tužbe i drugih poznatih mu činjenica.                                                 
Kad sud primi tužbu prvo ispituje da li tužba sadrži sve bitne elemente tj. ispituje da li je 
tužba potpuna. Ako utvrdi da u tužbi nedostaje neki od bitnih elemenata,sud će je vratiti 
podnositelju radi ispravke ili dopune,uz navode što treba ispraviti ili dopuniti i odrediti će rok 
za ispravku ili dopunu koji ne može biti duži od 8 dana. Ako tužba ne bude vraćena sudu u 
određenom roku smatrat će se da je povučena,a ako bude vraćena bez ispravke odnosno 
dopune,odbacit će se.                                                                                                              
Ako tužba nema ovih nedostataka,sud ispituje da li ima nedostataka u pogledu stranačke 
sposobnosti ili nedostataka u pogledu zakonskog zastupanja stranke ili nedostataka koji se 
odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno. Ako 
sud utvrdi da u tužbi postoji neki od navedenih nedostataka,odredit će rok za njihovo 
otklanjanje. Ako se nedostaci ne mogu otkloniti ili ako rok bezuspješno protekne,sud će 
rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode 
da sprječavaju daljnje vođenje parnice.                                                                                        
Nakon prethodnog ispitivanja tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako :

-

rješavanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost

-

je tužba podnesena nepravodobno 

-

o istom zahtjevu već teče parnica

-

je stvar pravomoćno presuđena 

-

je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba

-

se tužitelj pred sudom odrekao tužbenog zahtjeva

-

ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe za utvrđenje

-

tužitelj u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz čl.66

2

Sud donosi rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugom sudu ako :

-

nije mjesno nadležan rješavati o tužbenom zahtjevu 

-

nije stvarno nadležan rješavati o tužbenom zahtjevu

DOSTAVLJANJE TUŽBE I ODGOVOR NA TUŽBU 

Tužba s prilozima se dostavlja tuženiku na odgovor u roku od 30 dana od dana primitka 
ispravne i potpune tužbe u sudu. Tuženik je dužan u roku od 30 dana dostaviti pismeni 
odgovor na tužbu.                                                                                                                       
Prigodom dostave tužbe,sud će poučiti tuženika o : 

-

obvezi da odgovori u roku

-

tome što treba sadržavati odgovor

-

posljedicama nedostavljanja odgovora na tužbu 

U odgovoru na tužbu,tuženik će : 

-

istaknuti moguće procesne prigovore 

-

izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tužbeni zahtjev

Ako tuženik osporava tužbeni zahtjev,odgovor na tužbu mora sadržavati : 

-

razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava

-

činjenice na kojima tuženik temelji svoje navode

-

dokaze kojima se utvrđuju te činjenice

-

pravni osnov za navode tuženoga

Kad je predviđeno da stranka može staviti prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu 
parničnu radnju dok se tuženik ne upusti u raspravu o glavnoj stvari,takav prigovor odnosno 
prijedlog može se staviti dok sud ne primi odgovor na tužbu.                                           
Neodgovaranje na tužbu nema negativnih posljedica za tuženika.

PROTUTUŽBA I ODGOVOR NA PROTUTUŽBU

Tuženik može u odgovoru na tužbu,a najkasnije na pripremnom ročištu,podnijeti protutužbu :

-

ako je zahtjev protutužbe u vezi s tužbenim zahtjevom 

-

ako se ti zahtjevi mogu prebiti (kompenzirati)

-

ako se protutužbom traži utvrđenje nekog prava ili pravnog odnosa o čijem postojanju 
ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomično odluka o tužbenom zahtjevu 

background image

4

4. Sud će prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ročištu odlučiti o čemu će se 
raspravljati i koji će se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. Prijedloge koje ne smatra bitnim za 
donošenje odluke sud će odbiti i u rješenje će naznačiti razlog odbijanja. Protiv tog rješenja 
nije dopuštena posebna žalba. 
5. Sud će u zavisnosti od prirode spora na pripremnom ročištu nastojati da stranke spor riješe :

-

u postupku medijacije (najkasnije na pripremnom ročištu)

-

sudske nagodbe  (mogu zaključiti u toku cijelog postupka)

Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik 
raznih tužitelja ili raznih tuženika,sud može uz suglasnost stranaka,rješenjem spojiti sve te 
parnice,ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi.Za sve spojene parnice sud će 
donijeti zajedničku presudu. 
Sud može,uz suglasnost stranaka,odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz 
iste tužbe pa će nakon završetka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim 
zahtjevima. 
Ova se rješenja mogu donijeti najkasnije na pripremnom ročištu ili do početka glavne 
rasprave,ako pripremno ročište nije održano. Protiv ovih rješenja nije dozvoljena posebna 
žalba.

ZAKAZIVANJE ROČIŠTA ZA GLAVNU RASPRAVU

Sud donosi rješenje o zakazivanju glavne rasprave i određuje : 

-

dan i sat održavanja glavne rasprave

-

pitanja o kojima će se raspravljati na glavnoj raspravi

-

dokaze koji će se izvesti na glavnoj raspravi

-

osobe koje će biti pozvane na glavnu raspravu

Glavna rasprava će se održati najkasnije u roku od 30 dana održavanja pripremnog ročišta a 
sud može odrediti da se glavna rasprava održi odmah nakon pripremnog ročišta.                  
Sud će na ročište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile nazočne na pripremnom 
ročištu,kao i svjedoke i vještake koje je na pripremnom ročištu odlučio pozvati.                       
U pozivu za glavnu raspravu sud će obavijestit pozvane o posljedicama izostanka s ročišta. 

 GLAVNA RASPRAVA

Održavanje glavne rasprave je obavezno. Njena glavna funkcija je utvrđivanje pravno 
relevantnih činjenica kao osnova presude jer sud može zasnovati odluku samo na procesnoj 
građi koja je bila predmet usmenog,neposrednog i javnog raspravljanja. Glavna rasprava se 
mora održati u roku od 30 dana od zaključivanja pripremnog ročišta.

5

1. TOK GLAVNE RASPRAVE

Sudac otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. 
Nakon toga, sudac utvrđuje jesu li došle sve pozvane osobe, ako nisu, provjerava jesu li 
odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdane razloge za izostanak, pa :

-

ako tužitelj bez opravdanog razloga ne dođe na ročište za glavnu raspravu a bio je 
uredno pozvan, smatrat će se da je povukao tužbu, osim ako se tuženi na tom ročištu 
upusti u raspravljanje

-

ako na ročište za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dođe tuženi a bio je 
uredno pozvan, rasprava će se održati bez njegovog prisustva

Glavna rasprava se odvija sljedećim redom : 

-

tužitelj ukratko izlaže tužbu, uključujući izvođenje dokaza čitanjem isprava

-

tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu i daje odgovor na bitne navode tužitelja

-

ako je stavljen prijedlog za izvođenje dokaza saslušanjem stranaka, saslušavaju se 
stranke, prvo tužitelj pa tuženi

-

saslušavaju se svjedoci, prvo svjedoci tužitelja a zatim svjedoci tuženoga

-

izvode se ostali dokazi, uključujući i vještačenje

-

nakon izvođenja svih dokaza, obje stranke , počevši od tužitelja, imaju pravo da se 
obrate sudu završnim izlaganjem

-

sud može dopustit tužitelju da se ukratko izjasni na završno izlaganje tuženoga

-

ako je tužitelju dopušteno da se izjasni na završno izlaganje tuženoga i tuženi ima 
pravo da se ukratko izjasni na konačne navode tužitelja

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, 
ako nije drukčije predviđeno zakonom. 
Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo 
ako učine vjerojatnim da ih bez svoje krivnje nisu bili u mogućnosti iznijeti odnosno 
predložiti na pripremnom ročištu.                                                                                              
Prilikom saslušavanja svjedoka pravilo je da svjedoka prvo saslušava stranka koja ga je 
predložila pa tek onda suprotna stranka. 
Sudac također može postavljati pitanja strankama,svjedocima ili vještacima u svakoj fazi 
saslušanja. 
Sud će odbiti provođenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. Sud neće dopustiti 
pitanja u kojima je sadržano kako na njih treba odgovoriti, pitanja koja su nebitna za predmet 
i pitanja na koja je veće dovoljno odgovoreno. 
Nakon što budu okončane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuđenje, 
sud će proglasiti da je glavna rasprava zaključena.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti