Državni univerzitet u Novom Pazaru

Studijski program: Psihologija

Predmet: Dinamika partnerskih odnosa

Tema

:

 

Partnerske ljubomorne reakcije

 

Student:    Selma Pružljanin 06-014/13               Mentor: Doc. dr Đerđi Erdeš Kavečan 

  

  

  

Novi Pazar, maj, 2017.god

Sadržaj : 

Sažetak

.........................................................................................................................................................2

Uvod

..............................................................................................................................................................3

Teorijska osnova

.........................................................................................................................................4

Zašto je važno istraživati ljubomoru?

.......................................................................................................7

Metodologija istraživanja

............................................................................................................................9

Cilj (problem) istraživanja

.........................................................................................................................9

Varijable:

....................................................................................................................................................9

Uzorak

........................................................................................................................................................9

Merni instrument

......................................................................................................................................10

Postupak

...................................................................................................................................................10

Rezultati istraživanja

.................................................................................................................................11

Zaključak

.....................................................................................................................................................14

Diskusija

.....................................................................................................................................................15

Literatura

......................................................................................................................................................16

Prilog

............................................................................................................................................................17

background image

Uvod

Čovek je socijalno, društveno biće. Priroda je čoveka obdarila bogastvom raznovrsnih osećanja, 

koja je on tokom svog društvenog i kulturlnog života usavršavao, tako da su ona postala od 

velikog značaja za ljudski život i funkcionisanje u užoj ili široj zajednici. Osećanja čine ličnost 

dinamičnom i pokreću čoveka na akciju. Osećanja su važan element svakog doživljaja I 

predstavljaju  neposredan odraz dodira čoveka sa svetom I okolinom. Najsnažnije osećanje koje 

čvrsto vezuje ljudska bića I čine jedan odnos prijatnim I srećnim jeste osećanje ljubavi. Odnos 

dve ličnosti(misli se na odnos raznopolnih ličnosti) obično se vezuje za osećanja ljubavi i 

ljubomore. To su dva osećanja istovremeno bliska i povezana, ali i jedno drugo isključuju. Po 

svom izrazu i dejstvu ta dva osećanja potpuno su suprotna. Ljubav usavršava čovekov život, čini 

ga plemenitim, dok ljubomora razara i čini osobu potištenom i tužnom. Za ljubomoru se kaže da 

kao senka prati ljubav i da ne postoji ljubav bez ljubomore. Ljubomora je složeno, neprijatno, 

mučno i teško osećanje u kome se sukobljava čitav splet raznih suprotnih predstava, želja i 

emocija. Sukobljavaju se ljubav, naklonost Ili polna privlačnost premaosobi (uglavnom) 

različitog pola, želja za potpunim, isključivim posedovanjem te osobe i zahtev za neograničenim 

uzvraćanjem ljubavnih osećanja. Osnova tog konfliktnog zamršenog spleta je bojazan I strepnja 

od mogućeg odvajanja od voljene ili bar privlačne osobe. Međutim, postoji razlika u intezitetu i 

samoj prirodi nekih ljubomornih reakcija među partnerima.

Osnovana ili opravdana ljubomora se javlja kad jedan od partnera poklanja nekoj drugoj osobi 

simpatije i pažnju koja prelazi granice učtivosti. Tu već postoji opasnost po jedinstvo zajednice, 

stabilnost odnosa, veze. Ova se ljubomora najčešće ispoljava kao negodovanje, prekor, gnev I 

duševni bol. U ovom slučaju ljubomorna reakcija je sredstvo borbe za voljenu osobu. Ona je 

odbrambeno oružje za jedinstvo i sreću u već formiranom odnosu.

Neosnovana ili neopravdana ljubomora može doći do izražaja kao pataloška ili neurotična 

ljubomora. Ovakva vrsta ljubomore se javlja bez stvarnih razloga na osnovu same pomisli da bi 

voljenu osobu mogao da neko drugi ‘’preotme’’, zavede, privuče svojim osećanjima, 

sposobnostima ili osobinama. Takve misli stvaraju neosnovane sumnje, a može se javiti I kod 

zdravih, funkcionalnih osoba , kod emocionalno nezrelih, kod osoba koje su generalno sklone 

sumnjičenju, a i kod onih koje su podložne sugestiji okoline.

Teorijska osnova

Ljubomora je jedna od najkompleksnijih emocija i možda je to razlog zbog čega ju je teško 

definisati (Mullen, 1991; prema Dujmov, 2011). DeSteno i Salovey (1996; prema Dujmov, 2011) 

definišu ljubomoru kao narušeno stanje raspoloženja koje se javlja kada je odnos koji je osobi 

važan uništen ili postoji rizik da će biti uništen, a okarakterisano je osećajima ljutnje, potištenosti 

i straha. Pines (1998; prema Dujmov, 2011) smatra da je ljubomora kompleksna reakcija koja se 

javlja kao odgovor na percipiranu pretnju koja može uništiti ili prekinuti neki odnos koji je osobi 

važan. White i Mullen (1989; prema Dujmov, 2011) definišu ljubomoru kao kompleks misli, 

osećaja i ponašanja koja slede nakon pretnje ili gubitka samopoštovanja. Iz ovih definicija može 

se videti da ljubomora nije jednostavan koncept, već da se radi o kombinaciji osećaja i reakcija 

zbog čega je ljubomoru potrebno promatrati kao multidimenzionalno i multifaktorsko iskustvo 

(White, 1981; prema Dujmov, 2011). Ljubomora nije jednostavna emocija niti je u potpunosti 

situaciono uslovljena. Uključuje najmanje četiri definišuće komponente, odnosno situaciju, 

percepcije i verovanja, afektivno stanje i ponašanje (Clarke, 1988; prema Dujmov, 2011). 

Kvantitativna važnost tih komponenti može varirati od slučaja do slučaja ali prisustvo ljubomore 

uključuje svaku od tih komponenti. Situacija uključuje tri strane, odnosno pojedinca, partnera i 

suparnika. Ljubomorni pojedinac percipira i veruje da suparnik na neki način i u određenoj meri 

predstavlja pretnju prirodi ili kvaliteti njegove veze s partnerom. Pri tome postoje dve glavne 

percepcije/verovanja. Prvo, pojedinac veruje da je u stabilnoj i jedinstvenoj vezi. Drugo, 

pojedinac percipira da suparnik predstavlja pretnju toj vezi. Percepcija i verovanje mogu biti 

usklađeni, ali isto tako, pojedinac može doživeti ili percipirati prijetnju vezi i pri tom verovati da 

je stepen pretnje veći nego što to realno jeste, što formira osnovu za ono što se dijagnostički 

označava kao opsesivna ili neurotična ljubomora. Ljubomora može  uključivati jednu ili više 

emocija, a najčešće uključuje strah, anksioznost, ljutnju, bespomoćnost i krivicu. Određeni 

kvantitativni i kvalitativni aspekti doživljenih emocija mogu varirati ovisno o prirodi situacije,  

od percepcije i vjerovanja pojedinca. Bihejvioralna komponenta ljubomore uključuje širok 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti