Filozofski fakultet Niš
“Psihologija”
SEMINARSKI RAD
TEMA: PASIVNI SEKSIZAM NA POSLU
Mentor: Student:
Dušan Todorović Natalija Nisic
Niš,2019. Godine
2
SADRŽAJ
1. UVOD……………………………………………………………………….3
2. SEKSIZAM…....................................……………………………………….4
2.1SEKSIZAM ZASNOVAN NA TEŽINI…………………………………6
3. POLOŽAJ ŽENA KROZ ISTORIJU………………………………………..7
4. UČESTVOVANJE ŽENA U KREIRANJU PROSTORA…………..………7
5. DISKRIMINACIJA……………………………………………………….....8
6. KAKO SE ZAŠTITI I KOME SE OBRATITI……..………………………11
7. ZAKLJUČAK………………………………………………………………12
8. LITERATURA……………………………………………………………..13
4
SEKSIZAM
Seksizam je oblik društvene diskriminacije i segregacije osobe na temelju pola. Glavne žrtve su
žene pa seksizam stoga možemo definisati kao skup verovanja i delovanja koja privilegiraju
muškarce u odnosu na žene, te potcenjuju i degradiraju vrednosti i aktivnosti povezane sa
ženama. Dominacija muškaraca i muškog usađena je u jezik i način razmišljanja, a nejednaki
odnosi moći između njih oblikovani su i ugrađeni u društvene institucije kao što su porodica,
pravni status, religiozni stav i uverenja.
Neki autori navode različite vrste seksizma, tako Peter Glick i Susan Fiske (1997.) navode da
seksizam može biti ambivalentan uključujući neprijateljski seksizam i negativne st
ereotipe o
ženama te,
kada se ženama pripisuju "pozitivne" karakteristike kao što su "žene s
u n
ežne,
nevine", "žene treba zaštititi". Ovaj posljednji je često popraćen iskrenom naklonošću i osob
a s
takvim stavom često nije sv
esna seksističkih implikacija koje usmjeravaju ženu u tradicion
alnu
ulogu i održavaju neravnomernu raspod
elu moći između muškaraca i ž
ena. Neprijateljski i
dobronamerni
seksizam sadrže u sebi iste pretpostavke (žene su slabiji spol), polaze od
tradicionalnih rodnih uloga i služe opravdanju i održavanju patrijarhalnih društvenih struktura.
Donošenje antidiskriminacijskih zakona,
ali i neke druge društvene prom
ene dovele su do
manje društvene prihvatljivosti seksističkih po
gleda, ali ne i do stvarne promene i slabljenja
uv
erenja koji služe održavanju postojećih od
nosa moći. Neki teoretičari u S
evernoj Americi
govore o obliku seksizma koji je prhvatljivije izražavati, a nazivaju ga neoseksizam ili moderni
seksizam. Ova perspektiva
naglašava da neki ljudi koji veruju u ravnopranost u isto vreme
gaje negativne osećaje prema ženama. Posledica su uv
erenja da diskriminacija više nije
problem u društvu, a manifestuje
se štetnim tretiranjem žena na društveno prihvatljiv način.
Tako oni smatraju da neke strategije za promicanje rodne ravnoprav
nosti, kao što su
afirmativne mere, ne treba prim
enjivati jer je ravnopravnost postignuta.
