Lovro Lamot:

Patofiziologija

Odgovori na pitanja iz usmenog

ODGOVORI NA AKTUALNA PITANJA S USMENOG

STUDMEF

Lovro Lamot:

Patofiziologija

Odgovori na pitanja iz usmenog

1. PROMJENE FUNKCIJE HOMEOSTATI

KIH MEHANIZAMA I GRANICE

KOLEBANJA FIZIOLOŠKIH VRIJEDNOSTI

- equilibrium mobile
- homeostati

ki krug: regulirana vrijednost, senzor, integrator, efektor

- sustavi s negativnom (otklon se regulirane vrijednosti djelovanjem sustava smanjuje) pozitivnom
(otklon se regulirane vrijednosti djelovanjem sustava pove

ava) i višestrukom povratnom spregom

- promjene ubrzavaju nepovoljne procese i ubrzavaju težinu stanja
- procjene normalnih vrijednosti temelje se na statisti

koj analizi odgovaraju

e populacije, dobi i

spola

2. ADAPTACIJA. NA

ELA CIJELOVITOG REAGIRANJA ORGANIZMA

- prilagodba vrste i skupine, kulturna prilagodba, prilagodba jedinke (individualna adaptacija):
a) priro

eni adaptacijski mehanizmi: odvija se na svim razinama organizacije živih bi

a – povezani s

promjenama aktivnosti genske ekspresije -> omogu

uje najpogodnije uvjete preživljavanja u

širokom rasponu vanjskih prilika
b) nau

eni adaptacijski mehanizmi: u

enjem i ste

enim znanjem, psihosocijalna prilagodba

3. REAKTIVNOST, ANABIOZA, KATABIOZA I KONSTITUCIJA

reaktivnost

= funkcionalno – dinami

ka sposobnost mehanizma da u odre

enom trenutku reagira

na odre

eni podražaj

- reaktivna norma = širina prilago

avanja organizma okolišu

anabioza

= ustrojbeni i funkcijski rast organizma što se o

ituje pove

anom reaktivnoš

katabioza

= smanjenje genskog ustrojbenog i funkcijskog kapaciteta ispod pripadne normalne

reaktivnosti pu

anstva

konstitucija =

sveobuhvatnost funkcijskih i morfoloških osobina organizma koje su odre

ene

njegovom reaktivnoš

u i gra

om:

a) leptosomni
b) pikni

c) atletski

4. NA

ELA PROCJENE FUNKCIJSKIH SUSTAVA

1) PROCJENA DINAMI

KE RAVNOTEŽE: kad se promijeni pogonski gradijent ili funkcijska

organizacija sustava, poremetit

e se i dinami

ka ravnoteža - održavaju je homeostati

ki mehanizmi

2) PROCJENA REAKTIVNOSTI BOLESNIKA:
a) suficijentnost (dostatnost) = normalna sposobnost reagiranja na podražaje, stresore, optere

enja i

nokse
b) insuficijentnost (nedostatnost) = kvalitativno i kvantitativno smanjenje reaktivnosti organizma
odnosno organskog sustava ispod normalnih vrijednosti:

1) latentna (prikrivena) = o

ituje se pri optere

enjima, kompenzacija dostatna u mirovanju

2) manifestna (o

itovana) = o

ituje se i u mirovanju, nedostatna kompenzacija

- procjena sposobnosti i stanja bilo kojeg dinami

kog sustava na svim razinama organizacije

organizma

5. PATOFIZIOLOGIJA STRESA I SUSTAVNA REAKCIJA ORGANIZMA NA OZLJEDU

6. ETIOLOŠKI

IMBENICI I PATOGENETSKI MEHANIZMI

uzrok (etiologija) + mehanizmi = patogeneza

ETIOLOŠKI

IMBENICI:

a) endogeni
b) egzogeni: neživi, biološki, socijalni

STUDMEF

Lovro Lamot:

Patofiziologija

Odgovori na pitanja iz usmenog

58. UZROCI ENDOKRINOPATIJA

- poreme

aji u lu

enju hormona

- poreme

aji u prijenosu hormona

- poreme

aji u mehanizmu djelovanja hormona na ciljna tkiva

- poreme

aji u metabolizmu i lu

enju hormona

- porema

aji zbog davanja hormona (ijatrogena endokrinopatija)

a) glandularne (žlijezdane):
1. PRIMARNE – poreme

aj u žlijezdi

2. SEKUNDARNE – poreme

aj u hipofizi

3. TERCIJARNE – poreme

aj u hipotalamusu

b) ekstraglandularene (izvanžlijezdane): lu

enje hormona iz izvora izvan enodkrinih žlijezda

59. ENDOKRINOPATIJE ZBOG POREME

AJA CILJNIH TKIVA

HORMONSKA NEOSJETLJIVOST (REZISTENCIJA) može biti uzrokovana:

izostankom aktivacije hormona kad se ona odvija u ciljnom tkivu

poreme

ajima receptora odnosno postreceptorskih efektorskih mehanizama u stanici

stvaranjem protutijela na hormone ili hormonske receptore

nedostatkom ciljnih stanica

- hromonska regulacija receptora:

a) autoregulacija – hormon regulira broj vlastitih receptora

b) heteroregulacija – regulacija hormonskih receptora potpuno razli

itim hormonima

- receptorski poreme

aji kao uzroci nekih bolesti:

a) NASLJEDNI RECEPTORSKI POREME

AJI: pseudohermafroditizam, testikularna feminizacija,

pseudohipoparatireoza
b) STE

ENI POREME

AJI HORMONSKIH RECEPTORA:

1. metaboli

ki poreme

aji – mogu promijeniti odaziv ciljnih tkiva (otrovi, ketoacidoza)

2. autoimunosne bolesti – nastaju protutijela protiv hormonskih receptora (Gravesova bolest)
3. somatske mutacije u tumorima

60. POREMA

AJI REGULACIJE ENDOKRINOG SUSTAVA

a) poreme

aji sustava hipotalamus – hipofiza – ciljna žlijezda

1. PRIMARNA ENDOKRINOPATIJA – ciljna žlijezda

2. SEKUNDARNA ENDOKRINOPATIJA – hipofiza

3. TERCIJARNA ENDOKRINOPATIJA – hipotalamus

- lu

enja hormona mogu postati nedovoljna zbog promjena na razli

itim razinama regulacijskih

mehanizama

b) poreme

aji lu

enja hormona zbog poreme

aja homeostaze

- hormoni

ija regulacija ne ovisi o hipotalamusi i hipofizi (inzulin, glukagon, PTH, ADH,

aldosteron i neki gastrointestinalni hormoni) – regulacija ovisi o krvnoj koncentraciji razli

itih tvari

a odvija se tako

er s pomo

u mehanizama negativne i pozitivne povratne sprege

1. PRIMARNI POREME

AJI – žlijezda

2. SEKUNDARNI POREME

AJI – homeostati

ki mehanizmi

61. POREME

AJI FUNKCIJE HIPOFIZE

a) poreme

aji funkcije prednjeg režnja hipofize:

1. NEDOVOLJNO LU

ENJE (HIPOPITUITARIZAM):

a) primarni hipopituitarizam – hipofiza (vaskularni poreme

aj)

b) sekundarni hipopituitarizam – viša razina (hipofizna drška, hipotalamus)
2. PREKOMJERNO LU

ENJE:

- naj

eš

i uzroci su funkcionalni tumori hipofize (naj

eš

e samo jedan hormon)

STUDMEF

Lovro Lamot:

Patofiziologija

Odgovori na pitanja iz usmenog

Prekomjerno

enje Nedostatno

enje

HORMON RASTA (IGF-I)

Akromegalija, gigantizam,
nepodnošenje glukoze,
dijabetes

Patuljasti rast (nanosomija),
Laronova nanosomija (niska
konc. IGF-I)

PORLAKTIN

Amenoreja, neplodnost,
galaktoreja

Zatajivanje laktacije

ACTH Cushingova

bolest

Sekundarna

hipofunkcija

nadbubrežne žlijezde

TSH Hipofizna

hipertireoza

Sekundarna

hipotireoza

LH/FSH Prijevremeni

pubertet

Sekundarni

hipogonadizam

b) poreme

aji funkcije stražnjeg režnja hipofize

1. smanjeno lu

enje ADH = DIABETES INSPIDUS – pove

ano lu

enje hipotoni

ne mokra

e i

gubljenje vode
2. prekomjerno lu

enje ADH neovisno o osmolalnosti plazme (zlo

udni tumori ektopi

no lu

ADH) = SINDROM SCHWARTZ – BARTTRER – zadržavanje vode te razrje

ivanje tjelesnih

teku

ina (hemodilucija i hiponatrijemija – zaustavljeno lu

enje aldosterona)

62. POREME

AJI FUNKCIJE ŠTITNE ŽLIJEZDE

a) hipertireoza i tireotoksikoza

(sva stanja u kojima su pove

ane tjelesne koncentracije T

i T

POSLJEDICE:

pove

ana potrošnja energije (pove

an unos hrane i iskorištenje pri

uvne energije,

potrošnja kisika i stvaranje topline)

pove

an tonus simpatikusa (pove

an broj

-adrenergi

kih receptora)

poreme

aji kardiovaskularnog sustava (pod utjecajem simpatikusa)

neuromuskularni simptomi (tremor, miši

na slabost i mipoatija)

1. BASEDOWLJEVA (GRAVESOVA) BOLEST: štitasta žlijezda difuzno pove

ana, pove

ano

enje hormona, egzoftalmus, lokalizirani ili pretibijalni edem, imunoglobulini koji stimuliraju

štitastu žlijezdu (TSI) razreda IgG
2. VIŠE

VORASTA TOKSI

NA GUŠA I TOKSI

NI ADENOM: autonomnost (neovisnost o

djelovanju TSH) jednog ili više podru

ja u žlijezdi koja poja

ano lu

e hormone – okolno tkivo ne

i hormone zbog negativne povratne sprege

b) hipotireoza

1. PRIMARNA (Hashimotova bolest (autoimuna)) – sporadi

ni nestrumogeni kretenizam ili

juvenilna hipotireoza
2. SEKUNDARNA (uništenje hipofiznog tkiva)

a) ODRASLI: usporen metabolizam, miksedemi, serozni izljevi, pove

ana koncentracija kolesterola

(zbog usporene razgradnje)
b) U DJECA: kretenizam (nakon ro

enja), juvenilna hipotireoza (u odraslije djece)

- jednostavna (netoksi

na) guša:

pove

anje štitne žlijezde, nastaje kad se smanji sposobnost

žlijezde da u bazalnim uvjetima lu

i dovoljnu koli

inu hormona, najvažniji uzrok je manjak joda u

vodi i hrani

63. POREME

AJI FUNKCIJE KORE NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE

a) hiperfunkcija

1. PREKOMJERNO LU

ENJE KORTIZOLA:

a) cushingova bolest – zbog poja

anog lu

enja ACTH razvija se obostrana adrenokortikalna

hiperplazija, poreme

ena negativna povratna sprega, visoke koncentracije i kortizola i ACTH

b) ektopi

no lu

ene ACTH ili polipeptida sli

nih ACTH iz neendokrinih tumora (bronh, timom,

guštera

a) – visoke konc. ACTH i kortizola, hiperpigmentacija kože (melanin)

STUDMEF

Lovro Lamot:

Patofiziologija

Odgovori na pitanja iz usmenog

65. POREME

AJI FUNKCIJE SPOLNIH ŽLIJEZDA

1. Testis
a) hipogonadizam:

1. hipergonadotropni (primarni) – poreme

aj razvoju testisa, ste

eni poreme

aji, neosjetljivost na

djelovanje androgena (sindrom testikularne feminizacije)
2. hipogonadotropni (sekundarni) – izolirani nedostatak gonadotropina ili udružen s nedostatkom
drugih hormona hipofize, zbog prekomjernog lu

enja kortizola – nerazvijanje spolnih obilježja (prije

puberteta) ili gubitak (u odrasloj dobi)

b) hipergonadizam:

- zbog funkcionalnih tumora testisa (pretjerano izražena spolna obilježja – u odraslih) ili zbog
hipofiznog ili hipotalami

kog ošte

enja (prijevremeni pubertet – u djece)

2. Jajnik
a) hipofunkcija:

1. Primarna – Turnerov sindrom, autoimunost, prijevremena menopauza
2. Sekundarna
- primarna amenoreja (žena nikada nije imala menstruaciju) & sekundarna amenoreja (menstruacija
je prestala)
a) kroni

ni izostanaka ovulacije bez estrogena (hipogonadotropni hipogonadizam) – zbog

emocionalnih ili psihi

kih stresova

b) kroni

ni izostanak ovulacije s prisutnoš

u estrogena – estrogeni se stvaraju ali se ne lu

e cikli

(policisti

na bolest jajnika – neplodnost, hirzutizam, pretilost i amenoreja)

b) hiperfunkcija:

1. PRIMARNA – tumori jajnika koji lu

e estrogen (prijevremeni pubertet u djevoj

ica) i progesteron

(promijenjeno žuto tijelo)
2. SEKUNDARNA
- MASKULINIZIRAJU

I TUMORI – poja

ano lu

enje androgenih hormona (arenoblastomi,

luteomi, disgerminomi)

66. PATOFIZIOLOŠKO ZNA

ENJE BIOGENIH AMINA

1. HISTAMIN

(histidin)

- uloga u akutnoj i subakutnoj upalnoj reakciji

- osloba

a se iz MASTOCITA i BAZOFILA

- snizuje krvni tlak zbog dilatacije arteriola, pove

ava propusnost kapilara, kontrakciju

ekstravaskularnog glatkog miši

ja i lu

enje želu

anih i drugih egzokrinih žlijezda

- djeluje konstrikcijski na krvne žile mozga i moždanih ovojnica pa izazvia glavobolju
- podražuje nociceptore i izaziva osjet boli
- aktivnost osobito izražena u ALERGIJSKIM REAKCIJAMA (antigen + IgE)
- mnogi izvanjski

imbenici (fizi

ki i kemijski utjecaji) uzrokuju osloba

anje histamina

- u perifenim tkivima djeluje preko specifi

nih stani

nih receptora H1(sve ostalo) i H2(poja

ano

enje u želucu)

2. SEROTONIN

(triptofan)

- osloba

a se iz enterkoromafinih stanica sluznice tankog crijeva u portalni krvotok (nakon što pro