Patologija Pregled
Pripremio:
Pripremio:
Dr sci.vet. Vladimir Mladjan
Dr sci.vet. Vladimir Mladjan
PATOLOGIJA
je nauka o bolestima, čije ime potiče od grčkih reči pathos-bolest i
logos-nauka. Predstavlja vezu između bazičnih nauka i kliničke medicine, čiji je
cilj da izuči strukturne i funkcionalne promene u ćelijama i tkivima organa ili
organskih sistema uključenih u određenu bolest.
Patologija kao nauka o bolestima, pored izučavanja morfoloških promena
(patološka morfologija), proučava i mehanizme nastanka i razvoja reakcija u
ćelijama i tkivima pod uticajem štetnih faktora koji izazivaju bolest (patogeneza).
Kod proučavanja nastanka i razvoja patološkog procesa i bolesti mora se uzeti u
obzir uzrok koji je pokrenuo patološki proces i mehanizmi koji se uključuju u
njegovom razvoju.
Deo patologije koji se bavi uzrocima bolesti naziva se etiologija od grčke reči
aithia-uzrok.

1. Obdukcija
2. Mikroskopsko ispitivanje tkiva
3. Molekularno-biološko ispitivanje
4. Eksperimentalno na životinjama
- eksperimentalno se intenzivno razvija, jer omogućuje nove spoznaje.
Za praktičnu medicinu izuzetno je važno dobro poznavanje uzroka bolesti, to
omogućuje suzbijanje i lečenje.
Etiološki faktori se dele na spoljašnje i unutrašnje i definisani su ne samo po
svom kvalitetu, već i na osnovu jačine delovanja odnosno, po kvantitetu.
Unutrašnji etiološki faktori:
− dispozicija
− konstitucija
− rezistencija
− imunološke reakcije
Spoljašnje etiološki faktori:
− fizički
− hemijski
− nutritivni
− biološki

KONSTITUCIJA
Konstitucija je skup funkcionalnih i morfoloških osobina koje se manifestuju u
spoljašnjem izgledu tela, građi tkiva i organa i načinu reagovanja na različite
nokse. Obuhvata i sposobnost bioloških vrsta za prilagođavanje na spoljašnje
uslove života: klimu, ishranu i uzročnike bolesti. U stvari, to je trajno svojstvo
individue koje podrazumeva otpornost ili sklonost prema bolestima.
U određivanju konstitucije učestvuje nasledna osnova i spoljašni faktori, pa je
moguće promena konstitucije u toku života.
Primer:
− nežno leptozomno dete koje se bavi sportom može se razviti u atletsku
osobu.
Veza između konstitucije i bolesti sastoji se samo u manjoj ili većoj mogućnosti
pojave bolesti, ali ne i obaveznog obolevanja.
Želiš da pročitaš svih 27 strana?
Prijavi se i preuzmi ceo dokument.
Slični dokumenti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Patologija je medicinska nauka koja predstavlja ključnu vezu između bazičnih medicinskih nauka i kliničke prakse, baveći se proučavanjem strukturnih i funkcionalnih promena u ćelijama, tkivima i organima uzrokovanih bolestima. Naziv patologija potiče od grčkih reči „pathos“ (bol, patnja) i „logos“ (nauka), što jasno definiše njen predmet proučavanja. Ovaj dokument pokriva osnove opšte patologije koja se bavi univerzalnim mehanizmima nastanka bolesti, kao što su degeneracija, nekroza, inflamacija, cirkulatorni poremećaji i tumorski procesi, za razliku od specijalne patologije koja proučava bolesti pojedinih organa i organskih sistema. Studenti medicine, stomatologije i farmacije kroz ovaj materijal stiču fundamentalno razumevanje kako različite nokse (štetni agensi) izazivaju patološke promene, kako organizam reaguje na oštećenja, i koje su morfološke i funkcionalne posledice tih promena. Poznavanje patologije je neophodno za postavljanje tačne dijagnoze, razumevanje toka bolesti i planiranje adekvatne terapije, što je čini nezamenljivom disciplinom u medicinskom obrazovanju.
Ključni pojmovi
- Patologija
- Medicinska nauka koja proučava bolesti, strukturne i funkcionalne promene u ćelijama, tkivima i organima, kao i mehanizme nastanka i razvoja patoloških procesa. Naziv potiče od grčkih reči pathos (bol) i logos (nauka).
- Etiologija
- Deo patologije koji proučava uzroke nastanka bolesti, uključujući različite štetne faktore (nokse) kao što su infekcije, toksini, fizički agensi, genetski faktori i imunološki poremećaji.
- Patogeneza
- Proces nastanka i razvoja bolesti, mehanizmi kojima štetni faktori dovode do funkcionalnih i strukturnih promena u organizmu. Patogeneza objašnjava kako bolest nastaje i kako se razvija.
- Nekroza
- Patološka smrt ćelija ili tkiva u živom organizmu uzrokovana štetnim faktorima. Nekroza je ireverzibilna i prati se zapaljenskom reakcijom. Razlikuje se od programirane smrti ćelija (apoptoze).
- Inflamacija
- Zapaljenje, kompleksna zaštitna reakcija organizma na oštećenje tkiva ili prisustvo štetnih agenasa. Karakterišu je crvenilo, otok, povišena temperatura, bol i gubitak funkcije zahvaćenog tkiva.
- Degeneracija
- Reverzibilne ili ireverzibilne promene u ćelijama i tkivima koje nastaju usled oštećenja i dovode do poremećaja funkcije. Primeri uključuju masnu degeneraciju jetre ili hijalinu degeneraciju.
- Infarkt
- Zona nekroze tkiva nastala usled prekida krvotoka (ishemije), najčešće zbog tromboze ili embolije krvnog suda koji snabdeva to tkivo. Primeri: infarkt miokarda, infarkt mozga.
- Hipertrofija
- Povećanje zapremine ćelija ili organa usled povećane funkcionalne aktivnosti bez promene broja ćelija. Primer: hipertrofija srčanog mišića kod povišenog krvnog pritiska.
- Metaplazija
- Reverzibilna promena kod koje se jedan tip zrelog tkiva zamenjuje drugim tipom zrelog tkiva, obično kao adaptacija na hroničnu iritaciju. Primer: promena respiratornog epitela kod pušača.
- Histopatologija
- Grana patologije koja se bavi mikroskopskim proučavanjem tkivnih promena kod bolesti. Histopatološka analiza biopsija i operativnog materijala ključna je za postavljanje dijagnoze.
Šta ćeš naučiti
- Razumevanje osnovnih patoloških procesa koji se javljaju kod različitih bolesti i njihovih morfoloških i funkcionalnih karakteristika
- Primena znanja o etiologiji i patogenezi za razumevanje kako štetni faktori izazivaju specifične bolesti
- Analiza odnosa između strukturnih (morfoloških) promena i kliničkih manifestacija bolesti
- Razlikovanje različitih tipova ćelijskih oštećenja i adaptacija (nekroza, degeneracija, hipertrofija, atrofija, hiperplazija, metaplazija)
- Integracija znanja iz patologije sa kliničkom praksom radi boljeg razumevanja dijagnostike i terapije bolesti
Proveri svoje znanje
1. Koja je osnovna razlika između nekroze i apoptoze?
2. Šta predstavljaju četiri kardinalna znaka inflamacije?
3. Šta je infarkt i kako nastaje?
4. Šta je hipertrofija?
Često postavljana pitanja
Šta je patologija i čime se bavi?
Koja je razlika između opšte i specijalne patologije?
Zašto je patologija važna za medicinski studij?
Koji su osnovni patološki procesi koje pokriva opšta patologija?
Kako patolog doprinosi dijagnostici bolesti?
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.