1. Šta je to geotermski stupanj?

Od neutralnogsloja prema unutrasnjosti zemlje, temperatura raste sa dubinom. Prosecno za svaka 33m 
temperatura raste za 1

o

C,To nastajanje se naziva geometrijski stupanj.

2. Kakvi su to anizotropni minerali?

U istim pravcima imaju iste osobine, a promenom pravca osobine se menjaju.

3. Koji minerali se nalaze na drugom, petom i devetom mestu u Mosovoj skali (nazivi i formule):

2.So (NaCl)i gips (CaSO

4

*2H

2

O)

5.Apatit (Ca

 

5

ClF(PO

4

)

3

)

9.Korund (Al

2

O

3

)

4. Kakvu kristalnu strukturu imaju olivin, pirokseni, amfiboli, feldspati i kvarc?

Nezosilikati (ortosilikati) slobodni tetraedri – olivin 
Inosilikati (lančasto povezivanje) Jednostruki lanac – pirokseni Dvostruki lanac – amfiboli.
Tektosilikati (prostorna rešetka) – kvarc, feldspati.

5. Hidroksidi, nazivi i formule:

Boksit Al

2

O

3

• xH

2

 Limonit, Getit, Turgit, Limnit  Fe

2

O

3

• xH

2

Opal  SiO

2

• xH

2

6. Nabrojati površinske magmatske stene:

Riolit, Tracit, Andezit, Bazalt, Dacit, Granit, Porfir

7. Faze u nastanku sedimentnih stena :

Raspadanje
Transport produkata raspadanja
Sedimentacija ili taloženje
Litifikacija i dijageneza (očvršćavanje)

8. Hidroliza kao oblik hemijskog raspadanja (napisati hemijsku jednačinu):

Hidroliza je najvažniji oblik hemijskog raspadanja, voda deluje u disociranom obliku kao H+ i OH

-.

2KAlSi

3

O

8

 + 3H

2

O = H

4

Al

2

Si

2

O

9

 + 2KOH + 4SiO

2

Ortoklas                           Kaolinit – glineni mineral
Proces se sastoji iz tri faze: dealkalizacije, desilikatizacije i kalonizacije

9. Vrste metamorfizma:

1.KONTAKTNI 
2. REGIONALNI 
3. DINAMOMETAMORFIZAM
4. ULTRAMETAMORFIZAM
5. METAMORFIZAM TONJENJA
6. METASOMATOZA

10. Mineraloški sastav gnajsa:

Kvarc, feldspati, liskuni, bojeni sastojci

11. Unutrašnji sastav Zemlje i podela na geosfere (Goldšmitova podela):

a.) Spoljasnji omotac ( Litosfera)
b.) Eklogitni omotac
c.) Srednja sfera
d.) Zemljino jezgro ( Centrosfera)

12. Metode za određivanje gustine minerala:

Pomocu piknometra, pomocu menzure, pomocu morove vage, pomocu gustih tecnosti.

13. Šta je to cepljivost i kakva može biti (primeri):

-Cepljivost je osobina kristalnih minerala da se pod dejstvom pritiska ili udara cepaju ili rastavljaju na 
manje delove glatkih i ravnih površina

-Cepljivost je posledica specifičnog rasporeda atoma u kristalnoj rešetki minerala
Savršena cepljivost u jednom pravcu kod liskuna - biotita 
Cepljivost u dva pravca kod feldspata 
Cepljivost u tri pravca kod kalcita 

14. Feldspati, nazivi i formule:

ORTOKLASI: -Mikroklin KAlSi

3

O

8

            

-Sanidin Na,KAlSi

3

O

8   

 PLAGIOKLASI: -Albit NaAlSi

3

O

           -Oligoklas 
           -Andezin 
           -Labrador
           -Bitovnit 

                                  -Anortit CaAl

2

Si

2

O

15. Nabrojati grupe  glinenih minerala:

Grupa kaolinita
 Grupa ilita
 Grupa montmorilonita
           (smektiti)

16. Koje magmatske stene spadaju u neutralne:

Granodiorit, Diorit, Kersantit, Dacit, Andezit, Kvarcdiorit

17. Oblici pojavljivanja dubinskih magmatskih stena:

Batolit - veliko intruzivno telo, nepravilnog oblika na velikim dubinama zauzima hiljade kvadrtanih 
kilometara.
Lakolit – zvonasta, pečurkasta intruzivna forma. Nastaje kada se manja količina magme probije kroz seriju 
slojeva i uzdigne slojeve iznad sebe. Manji je od batolita, dugačak oko nekoliko km.
Nek – grotlo nekadašnjeg vulkana ispunjeno čvrstim eruptivom.
Sil – intruzivna masa koja je utisnuta konkordantno (paralelno između slojeva), ima pločast oblik.
Dajk – žice eruptiva koje presecaju seriju sedimenata.

18. Napisati jednačinu karbonitizacije:

Ca(OH)

2

 + CO

2

 → CaCO

3

 + H

2

O

19. Šta je to diskordancija i kakva može biti:

Diskordatni slojevi  - leže pod uglom jedan preko drugih 
Diskordancija može biti :

tektonska 
eroziona 

20. Kakva promena se vrši kod kristalastih škriljaca i  njihova podela:

Na velikim dubinama zbog povećanog pritisak i temperature.
Obuhvaćena su velika prostranstva – regioni
Kod ranije stvorene stene minerali se deformišu, postaju spljošteni razvučeni – škriljasta tekstura 
Regionalni metamorfizam se odvija u tri zone:

1. epizona – najplića
2. mezozona
3. katazona - najdublja

21. Nabojati kristalne strukture silikata:

-Nezosilikati (ortosilikati) slobodni tetraedri – olivin
-Sorosilikati – povezana dva tetraedra
-Ciklosilikati (prstenasto povezivanje) – turmalin
-Inosilikati (lančasto povezivanje)

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti