TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785
Časopis za ekonomiju i politiku tranzicije/Journal of economic and politics of Transition
Godina XII - Tuzla-Travnik-Zagreb-Beograd-Bukurešt, 2011., Br. 28
Pregledni članak
Lordan Iličić
1
PERSPEKTIVE RAZVOJA DRVNE INDUSTRIJE U
BOSNI I HERCEGOVINI I NJEN UTJECAJ NA UKUPNU
VANJSKOTRGOVINSKU BILANCU
Abstrakt
Drvna industrija Bosne i Hercegovine danas predstavlja jedinu
industrijsku granu koja u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH ostvaruje suficit.
Industrijska tradicija i dobra sirovinska baza predstavljaju osnovne snage ove
industrije. Ipak, dalja kapitalizacija komparativnih prednosti drvne industrije
može biti usporena zbog promjene svijesti krajnjih potrošača u Europi,
potenciranja ekološki prihvatljivih proizvoda, dodatnih zahtjeva sa aspekta
certifikacije proizvoda od masivnog drveta (FSC), promjena u dizajnu i slično.
Problemi niske dodane vrijednosti finalnim proizvodima, lošeg branda zemlje
porijekla, nepostojanja branda drvne industrije, atomiziranost većine kapaciteta,
nepostojanje drvnog klastera, samo su dio problema sa kojima će se ova
industrija suočiti u predstojećem periodu.
Osnovni cilj ovog rada je sagledati perspektivu razvoja drvne industrije u
Bosni i Hercegovini, uz analizu dosadašnjih rezultata i stanja iste.
Ključne riječi:
Drvna industrija, namještaj, drvoprerađivači, razvoj, BiH,
vanjskotrgovinska razmjena, FSC
Abstract
Today, wood industry of Bosnia and Herzegovina presents sole industrial
branch which in foerign trade has recorded a suficit. Industrial tradition, and
solid timber base are representing basic strengths of this industry. Nevertheless,
further capitalization of comparative advantages of wood industry can be slowed
down due to changed perception of final consumers in Europe, exponentiation of
ecologicaly acceptable products, additional requirements in terms of certificates
for massive wood (FSC), design changes, etc.
Problem with low added value to final products, weak brand of country of origin,
lack of brand of wood industry, dispersion of capacities, lack of cluster of wood
industry are only part of major problems this industry will face in coming years.
Main goal of this paper is to overview development perspective of wood
industry in Bosnia and Herzegovina, with analysis of performance, and current
state.
Key words:
Wood industry, furniture, wood processing companies, development,
BiH, foreign trade, FSC
UVOD
Drvna industrija zauzima značajno mjesto u privredi Bosne i Hercegovine.
Uzmemo li u obzir industrijsku tradiciju i resurse u ovoj oblasti, postaje jasnije zbog
čega samo u ovoj grani privrede Bosna i Hercegovina u spoljnotrgovinskoj razmjeni
ostvaruje suficit.
1
Lordan Iličić, Economic d.o.o. Vitez , e-mail: [email protected]
TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785
Časopis za ekonomiju i politiku tranzicije/Journal of economic and politics of Transition
Godina XII - Tuzla-Travnik-Zagreb-Beograd-Bukurešt, 2011., Br. 28
Samu drvnu industriju BiH trebamo posmatrati iz dvije perspektive – perspektive
primarne i polufinalne prerade, te finalnih proizvođača.
U tom slučaju, jasno su vidljivi stukturalni problemi koji u ovom trenutku
predstavljaju ograničavajući faktor razvoja drvne industrije u BiH.
Ukoliko govorimo o primarnoj preradi, osnovini problem leži u tome što neka
šumsko privredna društva ne posjeduju FSC certifikat (ŠPD RS posjeduje FSC, kao i
dva kantonalna ŠPD u Federaciji BiH), koji u svojoj suštini predstavlja potvrdu
održivog gazdovanja šumama.
Sukladno tome, polufinalni i finalni prerađivači djelomično su ograničeni pri
plasmanu, jer se na pojedinim tržištima zahtijevaju proizvodi izrađeni isključivo od
FSC certificirane sirovine.
Osim toga, CEFTA, kao zona slobodne trgovine, isključuje carinske barijere
pri izvozu proizvoda drvne industrije. Ipak, pojedine su se zemlje, sa ciljem zaštite
domaće proizvodnje, okrenule metodama necarinske zaštite, pa je tako pri izvozu
namještaja u Hrvatsku potrebno izvršiti testiranja u ovlaštenim zavodima u Hrvatskoj,
koji izdaju certifikate o kvaliteti uvezene robe. Ovakva politika sa jedne strane
povećava jediničnu cijenu izvezenog proizvoda, a sa druge strane usporava inicijalni
proces izvoza.
Dodatno, neuspješni pokušaj osnivanja drvnog klastera u BiH, nepostojanja
strategije razvoja drvne industrije u BiH (istina, strategija je u izradi), problemi pri
obezbjeđenju sirovine, posebno za velike polufinalne i finalne proizvođače,
usitnjenost pilanskih kapaciteta, nepostojanje fabrike za proizvodnju ploča od
usitnjenog drveta (iverica i MDF) u BiH koja bi supstituirala uvoz, te obezbijedila
jeftiniju sirovinu za proizvođače pločastog namještaja zbog manjih transportnih
troškova, dio su razloga zbog kojih drvna industrija ne ostvaruje mnogo bolje
rezultate.
Prema statističkim podacima drvna industrija BiH spada među najznačajnije
sektorske izvoznike BiH, a po ostvarenom suficitu ova industrijska grana zauzima
prvo mjesto. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i
Hercegovine, drvna industrija Bosne i Hercegovine u 2009. godini ostvarila je izvoz
od 653.913.365 KM, što je za 12% manje nego 2008 i 15% manje nego 2007 godine.
Trend ukupnog izvoza sektora od 2004 do 2007/08 godine, odnosno do pojave
negativne globalne konjukture je pozitivan. Izvoz proizvoda u skupini drvo i
proizvodi od drveta (primarna i polufinalna prerada drveta) činio je 59,9% od
ukupnog izvoza, a izvoz finalnih proizvoda preostalih 40,1%. Ovakav odnos još
uvijek je nepovoljan, uz napomenu da je nešto povoljniji u korist finalnih proizvoda
nego proteklih godina.
METODE I MATERIJALI
U radu su korišteni publicirani znanstveni i stručni radovi koji tretiraju ovu
problematiku. Također, korišteni su relevantni izvori podatka Vanjskotrgovinske
komore BiH, te Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Na osnovu prikupljenih
podataka korištene su bazične statističke metode, metode analize i sinteze, kao i
komparativna metoda analize.
REZULTATI I RASPRAVA
Drvna industrija BiH do 1992. godine učestvovala je sa 10% u GDP-u (cca. 3
milijarde USD), a sa 11% u izvozu BiH. Kapacitete drvne industrije činilo je 220
različitih srednjih i velikih kompanija, pretežno organiziranih u okviru Šipada i
