Perspektive proizvodnje krompira

Proteklih godina proizvodnja krompira imala je značajne promene koje su se 
ogledale u ubrzanoj promeni sortimenta, korišćenju kvalitetnog sadnog 
materijala, primeni intenzivnije tehnologije, ukrupnjavanju proizvodnje, promeni 
tržišta. Proizvodnja krompira u prosečnim godinama zadovoljava domaće tržište, 
dok se u izrazito rodnim godinama pojavljuju i značajni tržišni viškovi. Tržišni 
viškovi se najčešće plasiraju u Rusku Federaciju, kao i u zemlje regiona. Zbog 
povoljnih klimatskih i zemljišnih uslova, proizvodnja krompira je zastupljena u 
rejonima Leskovca, Trstenika, Opova, Futoga, Subotice.                                        
Krompir je veoma značajna biljna vrsta, i u našoj zemlji ima veliki privredni značaj. 
Ekonomsko tržišni značaj krompira ogleda se u njegovoj upotrebnoj vrednosti, 
učešćem u strukturi povrtarske i ukupne poljoprivredne proizvodnje, značajem u 
ishrani, preradi i prometu. Prema proceni ( izvor STIPS-a), ove sezone pod 
krompirom biće zasnovane veće površine u odnosu na prošlu godinu, za oko 5000 
ha, a na to je uticala cena u proteklom periodu, tako da će pod ovom biljnom 
vrtsom biti zasnovano nešto više od 50.000 ha.                                                              
Tržište krompira postaje sve više uslovljeno u pogledu sortimenta, namene, 
vremena pristizanja. Iz tog razloga, osnovne kategorije krompira mogu se podeliti 
na rani krompir, glavni usev krompira, semenski krompir i krompir za proizvodnju 
skroba.

Agrotehnika krompira

Proizvodnja krompira obuhvata lanac agrotehničkih mera koje se primenjuju u 
proizvodnji, a koje se izvode određenim redosledom, kao što su odabir parcele, 
obrada, đubrenje, predsetvena priprema, izbor sortimenta i priprema za sadnju, 
mere nege, suzbijanje korova, bolesti i štetočina, vađenje, skladištenje i priprema 
za tržište.                                                                                                                            
Kvalitetnom i pravovremenom obradom cilj je stvoriti rastresito zemljište, 
mrvičaste strukture s dobrim vodno vazdušnim uslovima.Krompir kao kultura sa 
relativno malim zahtevima prema toploti, bolje uspeva u hladnijim krajevima.

Djubrenje  krompira se vrši organskim i mineralnim đubrivima. Od organskih 
đubriva najčešće se primenjuje  stajsko djubrivo, čija primena je u jesenjem 
period, kada se unosi i polovina NPK đubriva. Nakon đubrenja obavlja se osnovna 
obrada na dubini 25-30 cm. Pre prolećne obrade unosi se u zemljište preostala 
količina đubriva, koja se predsetvenom pripremom unose u zemljište.                  
Plodored je jedan od osnovnih mera koje treba ispoštovati u proizvodnji 
krompira. Pravilnim plodoredom mogu se sprečiti ili smanjiti napadi mnogih 
štetnih organizama, kao i poboljšati kvalitet same proizvodnje i dobiti 
visokokvalitetni proizvodi. Krompir dobro podnosi monokulturu, ali se uglavnom 
ne sadi više godina uzastopno na istom mestu.                                                 
Najpovoljniji predusevi su strna žita, leguminoze, krmne kulture na oranicama, 
trave, a lošiji predusevi su paprika,paradajz,duvan,kukuruz.

Primeri plodoreda za gajenje krompira:

I. primer

II. Primer

III. Primer

IV. Primer

lucerka

krompir

kukuruz

krompir

krompir

ozima pšenica

ozimi ječam

ozima pšenica

ozima pšenica

kukuruz

krompir

crvena detelina

stočni grašak

soja

crvena detelina

krompir

krompir

krompir

krompir

soja

Pravilan izbor odgovarajućeg sortimenta za određene namene gajenja i 
agroekološke uslove mora da predstavlja sastavni deo razvojnih istraživanja ne 
samo u okviru naših naučnih institutcija, već i svih proizvođača, trgovinskih i 
zastupničkih kuća, te zainteresovanih prerađivača. Uobičajena podela krompira na 
„crveni” i „beli” prema boji pokožice nije prikladna savremenom potrošačkom 

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti