PERSPEKTIVNE CRNE 

SORTE ZA PROIZVODNJU 

OBIČNIH VINA I 

BOJADISERI

Babić crni

Babić crni je autohtona dalmatinska crna vinska 

sorta.
Dva tipa ove sorte, babić veliki i babić mali 

razlikuju se po veličini grozda, (po čemu su i 

dobili imena), i po kvaliteti.
Babić mali ima veću sposobnost nakupljanja 

šećera (za oko 2 %) a na izrazitim 

vinogradarskim položajima taj sadržaj može 

doseći i do 23 %. Alkohol u vinu babića, varira, 

obično od 11,5 do 13 % vol. te  5-6g/l ukupnih 

kiselina.
Redovite i stabilne rodnosti. Dozrijeva krajem III. 

početkom IV. razdoblja
Kvalitet ovisi o položaju, a najbolja vina daje na 

mršavima i suhim tlima primoštenskih terasa tzv. 

terada. Vina su intenzivne rubinski crvene boje, 

puna i jaka, na okus mekana.

background image

Kadarka

Kadarka (cadarka, Skadarska, Gamza), najpoznatija 
sorta Mađarske.
 Polazi iz Male Azije odakle je prodrla na zapad 
 u Bugarsku, Rumuniju, Madjarsku i bivšu Jugoslaviju. 
Po nekim drugim izvorima polazi iz oblasti Skadra gdje 
su je nazivali Skadarka ili Scutari u Albaniji.
Vrlo je robusna sorta skromnih zahtjeva. Odlikuje se 
velikom otpornošću na sušu i zato se smatra jednom od 
najprilagodljivijih sorti pijesku. U takvim uslovima je 
dugovječna. Kadarka razvija jak koriien i snažan čokot 
sa uspravnim laticama. Vrh mladog lastara je vunasto 
maljav, kao i naličje lista. Grozd je srednje veličine, 
zbijen, valjkast. Bobice su srednje veličine, okrugle, 
plavkastocrvene boje. Imaju tanku pokožicu, sočne su, 
prijatnog ukusa.

Kadarka je osetljiva na niske zimske temperature. Na jakim mrazevima okca velikim 
dijjelom izmrzavaju,ali  se odlikuje dobrom rodnošću suočica, koje su znatno otpornije, 
tako da čokot postiže izvesnu rodnost i u ekstremno hladnim godinama. Uz to se i 
dobro regeneriše jer ima dobro razvijen sistem spavajućih okaca.
Pri umjerenom opterećenju i u dobroj godini nakupi 18-19% šećera, a obično oko 16%. 
Udio kiselina u širi iznosi oko 7,50g/l.
Dosta kasna sorta (sazrijeva u III epohi),ali i veoma rodna sorta.Kvalitet godinama 
dosta varira i neotporna je na bolesti(posebno na sivu plijesan).U kišnu jesen,kad 
grožđe sazrijeva,zbog tanke pokožice bobica jako truli,te se od njih ne može dobiti 
kvalitetno vino.
U dobrim godinama i u području koje joj odgovara daje kvalitetna vina,veoma 
pitka,harmonicna,sa specifičnim sortnim ukusom.U madjarskoj je vrlo važna sorta od 
koje se pravi poznati Egri Bikaver(Bikova krv).  Sorta je postala popularna za vrijeme 
turske okupacije a ima je i u Bugarskoj gdje je poznata pod imenom Gamza. Koristi se 
u proizvodnji uglavnom stolnih vina. U Bugarskoj je Gamza dominantna sorta sjevernog 
dijela zemlje.

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti