SEMINARSKI RAD
Pesticidi u hrani
Stručna praksa
Predmetni nastavnik: Student:
Grad, mart 201. godine
1. UVOD U PESTICIDE
Pod pesticidima podrazumevamo proizvode hemijskog ili biološkog porekla koji su namenjeni
zaštiti ekonomski značajnih biljaka i životinja od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih
štetnih organizama.
Pesticidi su nastali kao potreba za većom količinom zdrave hrane i potrebe da se iskorijene
mnoge bolesti u kojima štetočine imaju ulogu prenosioca. Koriste se u poljoprivredi i šumarstvu
(90%), a znatno manje u veterinarstvu i zdravstvu. Za razliku od većine zagađujućih materija
koje se u radnu i životnu sredinu unose bez određenog cilja (osim ako se ciljem ne smatra
oslobađanje od nepotrebnih otpadnih materija), pesticidi se unose sa namjerom da pomognu
čovjeku, povećanjem prinosa u poljoprivredi, voćarstvu, vinogradarstvu i šumarstvu suzbijanjem
štetnih mikroorganizama.
Pesticidi se u modernom značenju te riječi koriste širom svijeta više od 60 godina, tačnije od
kako je 1943.g. započela komercijalna proizvodnja DDT-a, sigurno najpoznatijeg pesticda.
Međutim i u antičkom svijetu čovjek je poznavao i koristio neka sredstva kao što je duvan da bi
zaštitio svoje usjeve od štetočina. U 19. vijeku sa sigurnijim poznavanjem biljnih bolesti i
štetočina, počinje razvoj sredstava za zaštitu bilja.
Bez pesticida moglo bi se izgubiti trećina svjetskih usjeva svake godine zahvaljujući raznim
štetočinama, korovima i bolestima. Primjena pesticida pomaže u povećanju proizvodnje hrane
bilo uništavanjem štetočina, korova ili produženjem trajnosti hrane. Međutim upravo iz tog
razloga postoji i opravdana briga o njihovom mogućem štetnom delovanju na ljude i okolinu, i
upravo zbog toga postoji stroga kontrola u njihovoj proizvodnji i korištenju.
Slika 1. primjena pesticida na poljoprivredne usjeve
2. PODJELA I KARAKTERISTIKE PESTICIDA
Postoji klasifikacije pesticida na osnovu objekata njihovog dejstva, prema načinu ulaska u
organizam, prema dejstvu u organizmu na osnovu toksičnosti i prema hemijskom sastavu.
Na osnovu objekta delovanja nastala je podijela na:
Insekticide
– sredstava za suzbijanje insekata;
Akaricide
– sredstava za suzbijanje štetnih grinja;
Bactericide i virocidi
– sredstava za suzbijanje bakterija/ virusa;
Fungicide
– sredstava za suzbijanje gljiva;
Herbicide
– sredstva za suzbijanje korova;
Zoocide
– sredstva za suzbijanje životinja.
Iz grupe zoocida izdvajaju se
rodenticidi
(uništavaju glodare),
nematocidi
(za
nematode),
korvicidi
(za ptice) i
limacidi
(za puževe).
Prema načinu prodiranja i dejstvu pesticidi se dijele na
kontaktne
( uništavaju štetočine
dodirom),
digestivne
(prodiru preko želudačno-crevnog trakta) i
sistemske
(pogađaju ili
uništavaju štetočinu preko nekog od njegovih sistema).
Na isti način se herbicidi dijele na kontaktne, sistemske, korjenske i sjemenske.
Glavna zamjerka podijele herbicida prema načinu prodiranja u organizam i delovanju je u tome
što većina ovih vrsta pesticida prodire u organizam i dijeluje u njemu istovremeno na više načina.
Prema dejstvu u organizmu na osnovu toksičnosti, pesticidi se dijele na
toksične
(kontaktni,
sistemski, digestivni, funigentni) i
fiziotropne
(stimulansi, inhibitori).
Prema hemijskom sastavu pesticidi mogu dijelovati mehaničko-hemijski (repelanti, straktanti).
Sa stanovišta zaštite ljudi, pesticidi se dijele na bezopasne, opasne, vrlo opasne i najopasnije.
Slika 2. Ilustracija sredstava koja se koriste kao pesticidi koji narušvaju prije svega zdravlje
ljudi.
