POREKLO

Ime potiče od Južno Američkog, Indijanskog naziva za duvan – 

petun, 

zbog velike sličnosti 

cvetova. Rod obuhvata oko 35 vrsta koje žive u toplim predelima Južne Amerike. 

U Evropu je preneta početkom 19. veka i to su bile dve vrste: 

P. nictageniflora Juss. 

koja je 

bila visine oko 60 cm sa izuzetno mirisnim belim cvetovima i 

P. violacea Lindl,

 znatno niža 

vrsta, koja je imala sitne ljubičaste cvetove. Poreklo brojnih hibrida je Enleska, Francuska i 
Belgija i svi su obuhvaćeni zajedničkim nazivom 

Petunia hybrida

 Hort..

Kod nas je petunia najzastupljenija vrsta jednogodišnjeg cveća.

MORFOLOGIJA

Koren Petunie je izrazito žiličast, a stablo veoma mnogo varira po visini i položaju, te može 
biti uspravno, nisko ili više, poleglo ili puzavo, dužine 50-60 cm.

Stablo je u mladosti zeljasto, a sa starošću odrveni. Listovi su sedeći, okrugli ili jajasti i 
obrasli žljezdastim maljama koje luče lepljivi sok, što je slučaj i sa stablom.

Cvetovi   su   kod   najvećeg   broja   sorti   pojedinačni   i   krupni,   sa   prečnikom   od   2,5-10   cm, 
trubičaso-levkasti   i   mirisni,   posebno   posle   zalaska   sunca   u   predvečerje.   Kod   cveta   su 
zastupljene   sve   boje   spektra,   a   cvet   može   biti   jednobojan   ili   šaren   u   mnogobrojnim 
kombinacijama   samih   šara,   boja   i   tonova.   Krunični   listići   mogu   biti   ravni   ili   talasasti, 
nazubljeni ili naborani. Na osnovu svog oblika, veličine i složenosti cveta, Petunie se dele na 
veći broj varijeteta.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožavanje   Petunia   vrši   se   uglavnom   semenom,   a   može   i   reznicama.   U   najveće 
primenjivanom tretmanu setve, opredeljujemo se za termin januar-mart mesec. Duplo cvetne 
sorte obavezno je sejati 2-3 nedelje ranije. Seme se nakon setve ne pokriva zemljom  jer je 
veoma sitno.Za proizvodnju 1.000 komada rasada potrebno je posejati 1.250 semenki.

2

UZGOJ PETUNIJA

Faza jedan (dan 1-4): Posejte po povšini dobro pripremljenog supstrata čija je pH vrednost 
5,5-6.0. Ako sejete direktno u setvene kontejnere sa više ćelija, koristite pilirano seme. Seme 
klija na temperaturi 22-24°C. Nemojte prekrivati seme supstratom, s obzirom da je svetlost 
neophodna za maksimalnu klijavost. Smestite setvene kontejnere u klijališnu komoru, ili ih 
prekrijte providnom folijom

Faza dva (dan5-14): Kada seme počne da klija skinite foliju. Snizite temperaturu na 18-20°C. 
Možete upotrebiti dodatno osvetljenje u trajanju od 14 časova dnevno da bi podstakli rano 
formiranje cvetnih pupoljaka. Održavajte supstrat vlažnim, ali ne previše mokrim. Koristite 
naizmenično đubriva na bazi kalijuma i na bazi azota, dva puta nedeljno, da bi postigli EC 
vrednost od 1.2 do1,5.

Faza tri (dan 15-27): Biljke su sada u fazi prvog para pravih listova. Dopustite da se supstrat 
umereno   prosuši   izmedu   svaka   dva   ciklusa   zalivanja.   Za   optimalan   rast   koristite   gore 
pomenuta đubriva dok ne postignete EC vrednost od 1.5-2,0. Dodajuci više azotno dđubrivo 
pospešujete rast bočnih izdanaka. Dodajuci đubrivo na bazi kalijuma sprečavate izduživanje 
biljaka. Da bi sprečili izduživanje, možete jednom ili dva puta biljke tretirati regulatorom 
rasta B9, u skladu sa uputstvom na preparatu. U ovoj fazi dodatno osvetljenje u trajanju od 18 
časova dnevno, takođe podstiče ranije cvetanje

Faza cetiri (dan 28): Biljke bi sada trebalo da imaju 4-6 pravih listova i spremne su za 
rasađivanje. Rasadite ih u male četvrtaste saksije ili u okrugle saksije prečnika 9 cm.

 

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti