INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
SAOBRAĆAJNI FAKULTET
PISANO POSLOVNO KOMUNICIRANJE
SEMINARSKI RAD
KANDIDAT:
Lejla Šoto
STUDIJ:
I ciklus
MODEL I GODINA:
4+1, III godina
SMJER:
Menadžment u saobraćaju
PREDMET:
Poslovno komuniciranje
PROFESOR:
Prof.dr.sc. Nikola Kuvačić
Travnik, maj, 2018.
2
1. Pojam i značaj pisanog poslovnog komuniciranja
Komuniciranje je najznačajniji oblik interakcija, a obično se definiše kao “proces
prenosa informacija od jedne osobe drugoj
”.
1
Moglo bi se kazati da bilo koji socijalni
proces, a posebno procesi kao što su to menadžment, vođenje i vodstvo, ne može
funkcionis
ati bez komuniciranja. S aspekta menadžmenta, vođenja i vodstva, riječ je
prvenstveno o komunikacijama između menadžera, odnosno vođe i njegovih
podređenih. Oblik, sadržaj i smjer ovih komunikacija ovisi o stilu vođenja – dok
autokratski stilovi preferiraju jednosmjernu pismenu komunikaciju čiji su sadržaj nalozi,
dotle demokratski stilovi preferiraju dvosmjernu usmenu komunika
ciju čiji su sadržaj
informacije, a rezultat zajednička odluka.
2
Pisana komunikacija predstavlja “vidljiv i trajan oblik komunikacije sa svojim
prednostima, ali i lošim stranama u odnosu na usmenu komunikaciju”.
3
Čovjek daleko
više razmišlja prije nego što nešto napiše nego što izgovori, zato što jednom napisana
riječ postaje trajni zapis za period vremena koji je određen njenom važnošću. Tako se u
nekim muzejima čuvaju zapisi stari više hiljada godina, ili u tajnim dosijeima
obavještajnih službi više od jednog vijeka.
4
Pisana komunikacija ima svoj značaj, jer se njome omogućuje ostvarivanje efektivnije,
razumljivije misaone komunikacije i obezbeđuje autentična zabilješka transakcije ili
događaja. Djelotvorno poslovno komuniciranje osniva se velikim dijelom na poslovnom
dopisivanju. Različite životne i poslovne situacije zahtijevaju mnoštvo papirologije.
Ovisno o pravilima i protokolu kompanije postoje stvari koje se zapisuju i koje se ne
zapisuju. Nepoštivanje tokom protokola može dovesti do neugodnih situacija.
Pismeno komuniciranje zahtijeva formalan izričaj, uz to jasan i nedvosmislen, te
apsolutnu gramatičku i pravopisnu tačnost. Postoje i neke ljubazne fraze uljučene u
poslovnom dopisivanju, a sve druge kićene forme moraju se izbjegavati. Prije nego što
se započnu pisati treba se osmisliti što želimo reći u pismu kako bi se uštedjelo vrijeme,
a poruka postigla smisao. Poslovno pismo mora biti u potpunosti uredno, bez križanja
riječi i mrlja. Naravno, danas se rijetko pisma pišu rukom, a kompjuter dozvoljava lako
ispravljanje pogreški. Na primljeno pismo treba odgovoriti što prije u roku od 2-15
dana,lično.
1
Buble, M.: Poslovno vođenje. M.E.P. d.o.o., Zagreb, 2011, str. 13.
2
Buble, M.: Poslovno vođenje. M.E.P. d.o.o., Zagreb, 2011, str. 13.
3
Pavić, Ž. S.: Etika i poslovne komunikacije. Univerzitet SIngidunum, Beograd, 2011, str. 33.
4
Pavić, Ž. S.: Etika i poslovne komunikacije. Univerzitet SIngidunum, Beograd, 2011, str. 33.
3
Pisano poslovno komuniciranje, za razliku od usmenog, ostavlja pisani trag u poslovnim
aktivnostima. Bitna
prednost pisanog poslovnog komuniciranja je u tome što ostavlja
dokument koji se može čuvati i koji služi kao dokaz u ostvarivanju prava, ili u
međusobnom odnosu poslovnih partnera. Poslovni iskaz se može dotjerivati i
dopunjavati sve dok definitivno ne bude poslan poslovnom partneru. Suprotno tome, u
usmenom poslovnom komuniciranju svaka ispravka ili dopuna je primjetna, posebno su
primjetni neverbalni znakovi komuniciranja.
5
Prednosti pisane komunikacije u uspore
dbi sa usmenim izražavanjem:
6
1. efikasno i jeftino - ostvarivanje komunikacije na veliku daljinu uz male financijske
izdatke;
2.
povoljnost za pošiljatelja poruke - ima vremena da o pojavama i stvarima dobro
razmisli i osmisli ih kako je za njega najpovoljnije (živa riječ traži brzo
usklađivanje jezika i mišljenja, pa ostavlja prostora greškama),
3. pogodnost za primatelja poruke -
mogućnost čuvanja i podsjećanja na sadržaj ili
pak pozivanja na dokaz i slično.
Nedostaci pisane komunikaci
je u odnosu na “živu riječ”:
7
1. sporost razmjene informacija -
nemogućnost brzog dijaloga «na licu mjesta», što
usm
eno komuniciranje omogućava;
2. izostanak efekata neverbalne komunikaci
je (geste, mimika i slično);
3. opasnost od nesporazuma (dvosmislenost, apsolutna ili re
lativna nejasnoća i
slično);
4. izostanak izvanjezi
čnih efekata - smanjena mogućnost uspostavljanja prisnijih
kontakata među komunikatorima i nemogućnost djelovanja izvanjezičnih činilaca
(tipa: izgled, šarm, osmijeh, odijevanje i slično);
5.
nepovoljnost za pošiljatelja poruke - povećana odgovornost i prema sadržaju
(trajnost i dokumentiranost pisanog iskaza) i prema formi jezik i stil);
6. nepovoljnost za primatelja poruke -
onemogućena naknadna objašnjenja, ad hoc
pojašnjenja, postavljanje potpitanja itd.
5
https://www.scribd.com/document/218383563/Poslovno-Komuniciranje-novo-1
, str. 14-15. (datum
pristupa: 17.05.2018)
6
https://www.scribd.com/document/218383563/Poslovno-Komuniciranje-novo-1
, str. 15. (datum pristupa:
17.05.2018)
7
https://www.scribd.com/document/218383563/Poslovno-Komuniciranje-novo-1
, str. 14-15. (datum
pristupa: 17.05.2018)
