1
JU MAŠINSKA ŠKOLA
MRKONJIĆ GRAD
SIME ŠOLAJE 91
MATURSKI RAD IZ EKONOMIJE
PLATNI BILANS
Učenik: Mentor:
Jovana Komlenić, IV-3 Gorjana Glamočak, dipl. ecc.
4
2. PLATNI BILANS
2.1. Platni promet
Platni promet između jedne zemlje i ostalih zemalja, kao posljedica ukupnih
finansijskih odnosa, iskazuje se preko dva osnovna instrumenata:
1) platni bilans (bilans plaćanja)
2) devizni bilans.
2.1.1. Platni bilans
Platni bilans predstavlja sistematski popis svih ekonomskih transakcija izvršenih
između jedne zemlje i inostranstva, obično u toku jedne godine. Platni bilans ima dvije
osnovne funkcije: prvo, on treba da na sistematizovan način prikaže sve ekonomske odnose sa
inostranstvom; drugo, treba da pokaže i finansijsku likvidaciju tih odnosa.
Struktura platnog bilansa ukazuje na njegova dva osnovna dijela:
1) tekući račun platnog bilansa,
2) račun kapitala
Tekući račun platnog bilansa uglavnom pokazuje promet roba i usluga (vidljivi uvoz i
izvoz) dok račun kapitala i kapitalski podbilans, pokazuje finansijski obračun sa
inostranstvom.
U ovaj dio podbilansa platnog bilansa spadaju i „transferna plaćanja“. Promjene i
transakcije iz prvog dijela platnog bilansa, koji se često naziva „bilans iznad crte“
predstavljaju uzroke kretanja u drugom dijelu platnog bilansa – podbilansu kapitala. Tekući
račun platnog bilansa može biti iskazan deficitom ili suficitom, što se izravnava suprotnim
kretanjem u računu kapitala. Kretanje u računu kapitala izravnaju transakcije u tekućem
računu, tako da je platni bilans obično uravnotežen. Plaćanja za kupovinu robe i usluga u
trgovinskom dijelu platnog bilansa moraju biti pokriveni primanjima od prodaje roba i usluga,
kreditima ili drugim oblicima kretanja kapitala.
U transakcije u platnom bilansu koje znače priliv deviza ili sticanje kupovne snage u
inostranstvu, spadaju sledeće:
5
1) izvoz robe i usluga
2) jednostrani transferi
3) uvoz kapitala
4) izvoz monetarnog zlata.
U transakcije koje djeluju na odliv deviza iz zemlje, odnosno smanjenje kupovne
snage u inostranstvu, spadaju:
1) uvoz robe i usluga
2) jednostrani transferi
3) izvoz kapitala
4) uvoz monetarnog zlata.
Osnovni oblici međunarodnog kretanja dugoročnog kapitala su direktne investicije i
portfolio investicije. Direktne investicije predstavljaju takvo kretanje kapitala koje je
motivisano profitom i sticanjem prava vlasništva, kontrole i upravljanja nad preduzećem u
inostranstvu. Ulaganje je obično u različite oblike hartija od vrijednosti u inostranstvu, koje
investitoru donose dividendu, odnosno kamatu (obveznice). U portfolio investiranje uključuje
se i dugoročni kredit za finansiranje spoljnotrgovinskih transakcija.
Kratkoročni kapital se može kretati autonomno ili kompenzatorno. Autonomno
kretanje kapitala motivisano je određenim prihodom, i u njega uglavnom spadaju:
spoljnotrgovinski krediti, poslovi arbitraže i špekulativno kretanje kapitala. Kapital bježi od
valute sklone devalvaciji ka valuti koja će revalvirati. Radi se uglavnom o špekulativnom
kratkoročnom kapitalu koji se često naziva „vrući novac“. Kompenzirajuće kretanje kapitala
ima za cilj da pokrije deficit platnog bilansa. Jedan od osnovnih oblika ovog kapitala su swop
poslovi koji se zaključuju između centralnih banaka. Swop aranžman praktično predstavlja
pozajmljivanje inostrane valute od strane jedne centralne banke drugoj, uz određeni rok, uz
obavezu da se plati kamata.
Tekuće transakcije registruju devizni priliv koji nastaje izvozom robe i usluga, ali i
devizni odliv koji nastaje kao posljedica uvoza robe i usluga (plaćanje prema inostranstvu).
Višak plaćanja u odnosu na primanja dovodi do deficita bilansa tekućih transakcija, dok
suprotno tome, višak primanja u odnosu na plaćanja stvara suficit u bilansu tekućih
transakcija.
Bilans kapitalnih transakcija pokazuje kretanje dugoročnog i kratkoročnog kapitala,
odnosno neto poziciju ovih tokova kapitala.
Monetarne rezerve su uglavnom posljedica kretanja u bilansu tekućih i kapitalnih
transakcija (povećanje ili smanjenje deviznih rezervi, odnosno povećanje ili smanjenje
kreditnih obaveza prema inostranstvu).
