KURSK K-141
Kursk K-141 je bila ruska nuklearna podmornica tipa Oscar-II koja se potopila u Barentsovu moru, 12.
kolovoza 2000. godine. Pri tome je poginulo svih 118 članova posade. Proizvedena je 1995. godine i
bila je dio ruske sjeverne flote.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
154m dužine, ima kapacitet za 24 torpeda, 107-118 članova posade, mogla je ploviti 50 dana bez
izranjanja, mogla je zaroniti do dubine od 600m.
Skica Kurskovih 9 odjeljaka te lokacija otvora za spašavanje i izranjajuće bove
Odjeljci:
I Soba s torpedima
II Kontrolna soba
III Bojna stanica i soba za komunikacije
IV Sobe za posadu
V Različite stanice
VI Nuklearni reaktori
VII Turbina za propulziju
VIII Turbina za propulziju
IX Elektro motori
Odjeljci su međusobno odvojeni vodonepropusnim pregradama. U podmornici su postojala dva
otvora za spašavanje, u I i IX odjeljku. Na vrhu VII odjeljka se nalazila izranjajuća bova koja bi se u
slučaju nesreće automatski trebala odvojiti te isplutati na površinu. Međutim, to se nije dogodilo u
Kurskovoj nesreći.
NESREĆA
U 5 godina svoje službe Kursk je izvršio samo jednu misiju, 1999. god su proveli 6 mjeseci u
Mediteranskom moru nadzirući mornaricu SAD-a koja se tu nalazila zbog rat u Kosovu. To znači da je
Kurskova posada provela vrlo malo vremena na moru te je bila poprilično neiskusna. Također prije
nesreće iz Kurska 3 godine nije ispaljen torpedo.
Kursk K-141 je napustio svoju matičnu luku 10. kolovoza 2000. da bi sudjelovao u mornaričkoj vojnoj
vježbi u Barentsovom moru. U vježbi je sudjelovalo 30 brodova i 3 podmornice. Dok je većina tih
plovila nosila samo lažno oružje potrebno za vježbe, Kursk je bio jedan od rijetkih iz te grupe kojemu
je bilo dozvoljeno nositi pravo bojno oružje, uključujući 40 protu-brodskih raketa. Kursk je bio na
glasu kao nepotopiva podmornica koja navodno može podnijeti direktan udarac torpeda.
12.kolovoza.2000. u 11:29 po lokalnom vremenu Kursk se spremao ispaliti dva vježbovna torpeda bez
bojevnih glava.
U 11:29:34 seizmički detektori u Norveškoj su zabilježili jaku eksploziju magnitude 1.5 po Richterovoj
ljestvici. Zabilježena lokacija eksplozije je bila oko 250km od norveške obale te oko 80km od ruskog
poluotoka Kola.
U 11:31:48 detektori očitavaju drugu eksploziju koja je bila 250 puta jača od prve i magnitude 4.2 po
Richterovoj ljestvici a zabilježili su je detektori čak i u Aljasci. Ta druga eksplozija je bila 400m dalje od
prve te na dubini od 108m što otprilike odgovara ukupnoj dubini mora na toj lokaciji.
Eksplozije su zabilježile i ostale podmornice i brodovi koji su sudjelovali u vježbi te su o tome
obavijestili zapovijedništvo, no oni su te obavijesti ignorirali. Nije ih uzbunio ni prekid komunikacija s
Kurskom jer su bili naviknuti na česte smetnje i kvarove komunikacijske opreme. Brod
Petr Velikiy
je
trebao biti meta Kurskovog vježbeničkog napada te je u 13:30 poslao helikopter da potraži Kursk
nakon što je isteklo vrijeme unutar kojeg je Kursk trebao ispaliti dva torpeda prema brodu. Brod za
spašavanje
Mikhail Rudnitsky
je stavljen u stanje pripravnosti ali još nije isplovio. U 18:00 Kursk je
trebao obaviti sigurnosno javljanje u zapovjedništvo. U 18:30 nakon što su propali svi pokušaji
uspostave komunikacije s Kurskom pokrenuta je akcija traganja i spašavanja te su podignuti
zrakoplovi da traže Kursk na površini mora. U 22:30 nakon što su propali svi pokušaji lociranja Kurska,
proglašeno je stanje hitnosti te je vježba obustavljena. 20-ak brodova je krenulo u intenzivno traganje
za podmornicom Kursk a brod opremljen za podvodno spašavanje
Mikhail Rudnitsky
je isplovio tek u
00:30h.
Još na dan potonuća 12.08.2000. rusima su pomoć ponudili SAD, Velika Britanija, Njemačka,
Francuska, Izrael, Italija te Norveška. Rusi su odbili bilo kakvu stranu pomoć rekavši da je njihova
akcija spašavanja već pokrenuta.
Petr Velikiy
je locirao Kursk tek sljedećeg dana u 09:00h. U 17:30h su lansirali AS-34, mini podmornicu
za duboka podvodna spašavanja. U 18:30 posada mini podmornice je poslala obavijest da su se
sudarili s nepoznatim objektom na dnu i da su kroz otvore vidjeli propeler ali zbog oštećenja su
morali izroniti. U 22:40 su lansirali drugu mini podmornicu AS-32 koja zbog krivih koordinata nije
uspjela locirati Kursk te je izronila u 01:00 14. kolovoza 2000. AS-34 je popravljena te je ponovo
spuštena u 05:00 da bi u 06:50 locirala Kursk. Pokušali su se spojiti na stražnji otvor za spašavanje no
baterije su im bile istrošene te su se morali vratiti na površinu.
