1. Uvod u poduzetništvo. Šta je poduzetništvo?
Rijec poduzetnik dolazi od francuske rijeci entre sto znaci „između“ i prendere sto znacu „uzeti“.
Najcesce koristena definicija poduzetnistva je da je to proces kojim pojedinci iskoristavaju prilike bez
obzira na to kojim resursima trenutno raspolagali. (Stevenson i Jarillo) Bit poduzetnickog ponasanja je
prepoznavanje prilika i prekretanje korisnih ideja u praksu.
2. Zašto postati poduzetnik?
Tri primarna razloga su zasto ljudi postaju poduzetnici i pokrecu svoje vlastite firme: da bi bili sami
svoji sefovi; ostvarili vlastite ideje i ostvarili finansijsku dobit.
3. Osobine uspješnih poduzetnika.
• Strast za biznis
– Prva i najznačajnija karakteristika koju posjeduju svi uspješni poduzetnici je strast za biznisom.
– Ova strast uglavnom proizilazi iz uvjerenja poduzetnika da će biznis pozitivno uticati na ţivote ljudi.
• Fokus na proizvod/kupca
– Druga značajna karakteristika uspješnih poduzetnika je fokus na proizvod/kupca
– Revnosni fokus poduzetnika na proizvode i kupce uglavnom proizilazi iz činjenice da su većina
poduzetnika, u dubini duše, “zanatlije”.
• Istrajnost uprkos neuspjehu
– S obzirom da poduzetnici uglavnom pokušavaju raditi nešto novo, prirodno je da je stopa neuspjeha
visoka.
– Definirajuća karakteristika uspješnih poduzetnika je njihova sposobnost da prevaziĎu prepreke i
neuspjehe.
• Inteligencija provedbe
– Sposobnost podešavanja i pretvaranja solidne poslovne ideje u odrţiv biznis je ključna karakteristika
uspješnih poduzetnika.
4. Najčešći mitovi o poduzetnicima.
• Mit 1: Ljudi se rađaju kao poduzetnici, ne može se
postati poduzetnikom
– Ovaj mit se bazira na pogrešnom uvjerenju da neki ljudi imaju genetske predispozicije da budu
poduzetnici.
– Konsenzus mnogih studija je da niko nije rođen da bude poduzetnik i da svaki čovjek ima potencijal
da postane poduzetnik.
– Ukoliko neko postane ili ne postane poduzetnik funkcija je okruţenja, ţivotnog iskustva i ličnih
izbora.
Iako niko nije “rođen” da bude poduzetnik, ipak postoje zajedničke osobine i karakteristike uspješnih
poduzetnika
• Motivirani postignućem
• Tragaju za prilikama
• Kreativni
• Odlučni
• Energični
• Imaju snaţnu radnu etiku
• Umjereno preuzimaju rizik
• Rade na umreţavanju
• Imaju dugačak opseg paţnje
• Imaju optimističnu dispoziciju
• Uvjerljivi
• Promoteri
• Prikupljaju i unapreĎuju resurse
• Samopouzdani
• Podstiču sami sebe
• Uporni
• Toleriraju neopredijeljenost
•Vizionari
• Mit 2: Poduzetnici su kockari
– Većina poduzetnika umjereno preuzimaju rizik.
– Ideja da su poduzetnici kockari proizilazi iz sljedećeg:
• U većini slučajeva poduzetnici imaju poslove koji su manje struktuirani, te se suočavaju sa
nesigurnijim mogućnostima nego ljudi koji rade tradicionalne poslove.
• Mnogi poduzetnici imaju snaţnu potrebu da postave i ostvare izazovne ciljeve – ponašanje koje se
vrlo često izjednačava sa preuzimanjem rizika.
• Mit 3: Poduzetnici su primarno motivirani novcem
– Iako je prilično naivno misliti da poduzetnici ne streme ka finansijskoj nagradi, ipak je novac rijetko
razlog zbog kojeg poduzetnici osnivaju vlastita preduzeća.
– Zapravo, mnogi poduzetnici upozoravaju da teţnja ka zaradi vrlo često moţe ometati prilikom
dostizanja drugih ciljeva.
• Mit 4: Poduzetnici trebaju biti mladi i energični
– Najaktivnije i najpodobnije doba za vlasništvo nad preduzećem je izmeĎu 35 i 45 godina starosti.
– Iako je vaţno biti energičan, investitori često naglašavaju snagu poduzetnika kao najvaţniji kriterij
prilikom donošenja odluke o investiranju.
• Ono što u očima investitora čini poduzetnika “snaţnim i jakim” je iskustvo, zrelost, solidna reputacija
i put uspjeha.
• Ovi kriteriji favoriziraju starije u odnosu na mlaĎe poduzetnike.
• Mit 5: Poduzetnici vole biti u centru paţnje
– Istina, neki poduzetnici vole da se pretjerano ističu, ipak,
većina njh ne privlači paţnju javnosti.
– Na NESDAQ-u najvećoj i najrespektabilnijoj američkoj berzi se nalazi čak 3.200 uspješnoj
kompanija. Koliko bi poduzetnika mogli imenovati čiji su biznisi na toj berze?
5. Tipovi početničkih (start-up) firmi?
Poduzeća koja se osnivaju radi samozaposlenja (salary
subsitute)
◦
Vlasniku/vlasnicima omogućava približan nivo plaće, koju bi inače zaradili radeći u nekom drugom
poduzeću.
_
Poduzeća koja se osnivaju iz hobija ili zabave a koje
upotpunjuju životni stil vlasnika (lifestyle firms)
◦
Pružaju vlasniku priliku da žive odrenenim životnim stilom i da od toga zaranuju (instruktori
skijanja, skiperi, turistički vodiči itd.)
_
Poduzetnička poduzeća (entrepreneurial firms)
◦
Uvode nove proizvode i usluge na tržište stvarajući i iskorištavajući prilike uzimajući u obzir resurse
kojima raspolažu
6. Promjenljiva demografska struktura poduzetnika?
Zene poduzetnici
- nedavne studije su pokazala da firme ciji su vlasnici zene nisu nista manje
profitabilne od onih ciji su vlasnici muskarci.
U 2002. godini više od 6.2 miliona ţena su bile vlasnice
nekog biznisa (prema posljednim dostupnim statističkim podacima) Ovaj broj se povećao za 20% u
odnosu na 1997. godinu.
Trendovi stvaraju prilike koje poduzetnici prate.
Najznajačniji trendovi su:• Ekonomske sile.• Društvene sile.• Tehnološki napreci.• Politička aktivnost
i promjena zakonskih propisa.Jako je važno biti upoznat sa promjenama u ovim područjima
Trendovi okruženja koji sugeriraju prilike za nove proizvode ili biznise
Trend 1: Ekonomske sile
Ekonomski trendovi pomažu određivanju područja koja su pogodna za start-up preduzeća, kao i onih
područja koje treba izbjegavati.
Primjer na koji način je ekonomski trend stvorio pogodnu priliku
• Siromašna ekonomija preferira preduzeća koja pomažu potrošaćima da uštede novac.
• Primjer je kompanija GasBuddy.com, koja je pokrenuta s ciljem pomaganja potrošačima da uštede
novac pri kupovini benzina.
Trend 2: Društvene sile
Društveni trendovi mijenjaju način na koji se ljudi ponašaju a preduzeća posluju, i
postavljuju njihove prioritete. Ovi trendovi pružaju priliku novim preduzećima da se prilagode
promjenama.
Primjer društvenih trendova
• Penzionisanje “baby boomers-a”
(generacije rođene nakon II. Svjetskog rata u periodu od 1945.-
1964. godine).
• Povećan diverzitet radnog mjesta.
• Povećan interes za zdravlje, fitness i wellness.
•Naglasak na alternativne oblike energije
• Novi žanrovi muzike i novi oblici zabave.
Trend 3: Tehnološki napreci
Napreci u tehnologiji vrlo često stvaraju poslovne prilike.
Primjeri industrija koje su nastale kao rezultat napredaka u tehnologiji
• Kompjuterska industrija• Internet• Biotehnologija• Digitalna fotografija
Kada industrija nastane,pojavljuju se novi proizvodi u cilju daljeg unapređenja industrije.
Primjer: H20Audio
Primjer je H20Audio kompanija koju su osnovali četvorica bivših studenata San Diego State
Univerziteta, a koja izrađuje vodootporna kućišta za Apple iPod.
Trend 4: Politička aktivnost i promjena zakonskih propisa
Politička aktivnost i promjena zakonskih propisa stvaraju osnovu za poslovne prilike.
Opći primjer Zakoni koji se odnose na zaštitu okoliša stvorili su prilike za poduzetnike koji su osnovali
preduzeća koja pomažu drugim preduzećima da se pridržavaju zakona i propisa o zaštiti
okoliša.Kompanija osnovana radi pomoći drugim kompanijama da se pridržavaju određenog zakona.
Specifični primjer
Zakon “Svako dijete je bitno” iz 2002. godine zahtijevao je od država (u SAD-u) da razviju sistem
ocjenjivanja baziran na specifičnim kriterijima o bazičnim vještinama, za učenike u određenim
razredima. Kim i Jay Kleeman, profesori u srednjoj školi, pokrenuli su Shakespeare Squared,
kompaniju koja pomaže srednjim školama da se pridržavaju ovog zakona.
11. Rješavanje problema kao pristup za identificiranje prilika?
Rješavanje problema
Ponekada prepoznavanje prilike uključuje uočavanje problema i pronalazak načina za njegovo
rješavanje. Problemi se mogu uočiti posmatranjem trendova ili pak jednostavnijim načinima kao što
su intuicija, sretno slučajno otkriće ili pak promjena.
• Jedan od problema sa kojim se susreće ekonomija SAD-a ali i drugih zemalja je pronalazak
alternativa za fosilna ulja. U svrhu rješavanja navedenog problema, osnovan je veliki broj
poduzetničkih firmi, kao što je ova vjetroelektrana.
(Neki od nacina ovakvog identificiranja prilike jesu intuicija, sretno slucajno otkrice ili pak sreca.
Mnogi ljudi rjesavaju svoje probleme i na taj nacin stvaraju dobru poslovnu priliku)
12. Pronalazak praznina na tržištu.
Treći pristup za identificiranje prilika jeste pronalazakpraznina na tržištu. Praznina na tržištu nastaje
kada je određeni proizvod ili usluga potrebna određenoj skupini potrošaća, ali ipak ne čini dovoljno
veliko tržište da bi izazvalo interes trgovaca ili proizvođača.Proizvodne praznine na tržištu
predstavljaju potencijalno održive poslovne prilike.
Specifičan primjer
2000. godine Tish Cirovolv je uočila da na tržištu ne postoje gitare izrađene specijalno za
žene. Kako bi popunila ovu prazninu, osniva kompaniju Daisy Rock Guitars, koja izrađuje gitare samo
za žene.
13. Lične karakteristike poduzetnika?
1. Prijasnje iskustvo-ako imaju neko prijasnje iskustvo puno lakse ce moci prepoznati poslovnu priliku,
a kada poduzetnik jednom pokrene preduzece, onda nove poslovne prilike postanu ocigledne (put
prilika)
2. Kognitvini faktori-prepoznavanje prilika nekome moze biti urodjena osobina ili kongitivni proces, tj
vide prilike koje drugi ne vide. To se naziva poduzetnickom svijescu
To tece kroz 3 faze:
Uvid gdje poduzetnik prepozna priliku ili uoci rjesenje problema
Evaluacija tokom koje se ideja podvrgava ispitivanjima i analizama njene odrzivosti.
Razrada gdje se doradjuju detalji i ideja se pretvara u nesto sto ima vrijednost.
14. Tehnike za generiranje ideja?
Iznenadno nadahnuce (Brainstorming)
– proces generiranja nekoliko ideja o specificnoj temi. Tokom
formalnih brainstorming sesija vodja grupe zamoli ucesnike da daju svoju ideju, jedna osoba iznese
svoju ideju, naredni da svoje vidjenje o toj ideji zatim treca osoba daje komentar na to itd. Te ideje se
obicno zabiljezavaju flipchart papir ili elektronsku tablu. No ove ideje se kasnije moraju detaljno
analizirati dok u toku ove sesije kritika nije dopustena, ohrabruje se slobodan tok misli, tok sesije
treba biti brz .
Fokus grupe
-Okupljanje od 5 do 10 osoba odabranih na osnovu njihovih zajednickih karakteristika
koje su potrebne za pitanje o kome se diskutuje, takodje ti ljudi moraju biti upoznati sa temom i u toj
grupi odgovaraju na pitanja. Ovu vrstu generiranja ideje je najbolje koristiti nakon brainstorminga
kada je generalna ideja o novom poslu formulisana.
Pretraga u biblioteci i na internetu
-sto je nedovoljno iskoristeno, a omogucava jednostavan pregled
casopisa ili izvjestaja iz odredjene naucne oblasti koje bi pomogle u generiranju novih ideja.
Ostale tehnike
-savjetodavni odbor za kupce koji se redovno sastaju i diskutuju o potrebama, zeljama
i problemima sto moze dovesti do nove ideje. Istrazivanje „Jedan dan s kupcem“
19. Analiza organizacijske izvodljivosti?
Sprovodi se sa ciljem utvrdjivanja da li ce predlozeni poduhvat raspolagati sa dovoljno menadzerske
strucnosti, organizacione kompetentnosti i resursima za uspjesno zapocinjanje poslovanja. Za to
treba razmotriti 2 primarna pitanja: sposobnost menadzmenta i dostatnost potrebnih resursa.
20. Analiza finansijske izvodljivosti?
Posljednja komponenta sveobuhvatne analize izvodljivosti, za sto je potrebno uraditi preliminarnu
finansijsku procjenu. Najvaznija pitanja na koja treba obratiti paznju u ovoj fazi su ukupna finansijska
sredstva potrebna za pokretanje preduzeca, finansijski rezultat slicnih preduzeca i sveukupna
privlacnost predlozenog poduzetnickog poduhvata.
Ukupna finansijska sredstva potrebna za pokretanje preduzeca-tj ukupna suma novca potrebna kako
bi preduzece obavilo svoju prvu prodaju. Potrebno je naciniti stvarni proracun koji ce sadrzavati sve
kapitalne nabavke i operativne troskove neophodne da se preduzece pokrene i vodi.
Finansijski rezultat slicnih firmi-ovakav pristup nam moze dati samo priblizne brojeve.
21. Razlozi za pisanje poslovnog plana?
Dva osnovna razloga za pisanje poslovnog plana su interni (prisiljava osnivacki tim da sistematski
promisle o svakom aspektu njihovog novog poduhvata) i eksterni razlozi (predocava vrijednosti
novog poduhvata koji nisu ukljuceni u projekat, kao sto su ulagaci i bankari).
22. Smjernice za pisanje poslovnog plana?
Struktura poslovnog plana – da bi ostavio najbolji utisak, poslovni plan trevao bi slijediti tradicionalnu
strukturu, a ukoliko neki poduzetnici zele da iskazu svoju kreativnost u svemu sto rade, odstupajuci
od tradicionalne strukture poslovnog plana, to je uglavnom pogresno.
Sadrzaj poslovnog plana-trebao bi davati jasne i precizne informacije o vaznim aspektima
predlozenog novog poslovnog poduhvata. Mora biti dovoljno dug da citaocu pruzi neophode
informacije ali i dovoljno kratak da zadrzi interes citaoca (25-30 str). Kada se zavrsi poslovni plan prvo
ga treba pregledati radi pravopisa, gramatike, kao i uvjeriti se da nisu izostavljene neke vazne
informacije.
Stil ili format poslovnog plana-sam izgled plana mora biti pazljivo osmisljen, mora izgledati precizno
ali ne davati utisak da je mnogo novca utroseno u njegovu izradu. Ne treba pretjerivati niti sa
uvezivanjem (dovoljno je obicno spiralno uvezivanje) a sto se tice fonta ne treba mijenjati velicinu
fonta, boju isl.
Postoje 3 vrste poslovnih planova: SAZETI (10-15 str najbolji je za nove poduhvate u ranim fazama
razvoja da ispita reakciju kako bi utvrdio da li su ulagaci zainteresovani za ideju); POTPUNI (25-35 str
najbolji je za nove poduhvate koji su na tom stepenu da trebaju finansiranje) i OPERACIONI (40-100
str, namijenjen primarno za unutrasnju publiku, najbolji je kao alat za stvaranje seme za nove
poslovne poduhvate).
23. Koncept poslovnog plana: opis kompanije?
Glavni dio poslovnog plana pocinje opisom kompanije i on pokazuje citaocu da osoba koja je pisala
plan zna kako da provede ideju u posao. Sto se tice dijela o historiji firme, on bi trebao biti kratak, ali
ipak treba objasniti odakle dolazi ideja za osnivanje kompanije. Izjava o misiji definise zasto
