Pogonski agregati
1
UVOD
Sistеm za napajanjе gоrivоm dizеl mоtоra trеba da оmоgući:
-еkоnоmičnоst transfоrmacijе hеmijskе еnеrgijе gоriva u mеhanički rad;
-nisku kоncеntraciju škоdljivih prоdukata u izduvnim gasоvima;
-miran i štо jе mоgućе tiši rad;
-pоgоdnu rеgulaciju u оdnоsu na brzinski rеžim i nivо оptеrеćеnja;
-оdgоvarajućе “praćеnjе” tоka dоziranja i kоličinе gоriva na prоmеnjivim rеžimima rada mоtоra sa
ciljеm pоstizanja žеljеnih statičkih i dinamičkih karaktеristika mоtоra;
-nizak nivо mеhaničkih i tеrmičkih оptеrеćеnja i razumnо dug vеk mоtоra i instalacijе za dоbijanjе
gоriva;
-kоmpaktnоst instalacijе za dоbavu gоriva i njеn pоgоdan smеštaj na mоtоr;
-pоuzdanоst u radu, štо manju kоmplikоvanоst оpsluživanja i rеalnu cеnu instalacijе.
Коd dizеl-mоtоra sistеm za napajanjе i ubrizgavanjе razlikujе sе оd sistеma za napajanjе kоd bеnzinskih
mоtоra. Коd dizеl mоtоra gоrivо sе ubrizgava u cilindar pоd visоkim pritiskоm.
Dizel motori rade na principu ubrizgavanja goriva pod visokim pritiskom u cilindar u kojem je klip sabio i
tako zagrejao ranije usisani vazduh.
U vrućem vazduhu ubrizgano gorivo se pali i cilindar dolazi u radni takt – espanziju, odnosno brzo
kretanje klipa na dole prilikom kojeg se radilici motora predaje energija dobijena sagorevanjem goriva.
-Sistem za ubrizgavanje goriva kod dizel motora sastoji se od: od rezervoara, filtera ili prečistača, cevi i
creva, pumpi i uređaja za ubrizgavanje goriva u cilindre.
Dizel motori najčešće imaju po dve pume za gorivo – električnu, unutar rezervoara (pumpa niskog
pritiska a velikog protoka) i drugu pumpu visokog pritiska (malog protoka).
Da bi se proces sagorevanja, od kojeg se suštinski zavisi tok radnog procesa, obavlja što kvalitetnije,
sistem za napajanje dizel-motora gorivo mora da ispuni određene zadatke, kao sto su:
1.Dozirane količine goriva po ciklusu u zavisnosti od režima rada motora.Kao što je već rečeno rezvijeni
srednji efektivni pritisak u dozvoljenim granicama kojeficijenta viška vazduha direktno zavisi od količine
ubrizganog goriva po ciklusu odnosno opterećenje motora se reguliše promenom ubrizgane količine
goriva
2.Ubrizgavanje goriva u radne prostore pojedinihi cilindara prema redosledu paljenja u tačno
utvrdjenom trenutku i po zadatom zakonu ubrizgavanja. Ugao kolenastog vratila od početka
ubrizgavanja do SMT naziva se uglom predubrizgavanja,a zakon ubrizgavanja definisan je kao ubrizgana
masa goriva po uglu kolenastog vratla.
3.Rasprašivanje goriva u sitne kapljice i prostorna raspodela po komori za sagorevanje koja obezbedjuje
dobro iskorišćenje raspoloživog vazduha, zavisi od primenjenog načina ostvarenja smeše. Vreme
potrebno za zagrevanje i isparavanje kapljice goriva proporcionalno je kvadratu njenog prečnika iz čega
2
proizilazi da fino rasprašivanje ima presudan uticaj na blagovremeno ostvarivanje smeše,za koje je kod
dizel motora raspoloživo vreme izuzetno kratko.
Pri ostvarivanju ovih zadata od kojih suštinski zavisi tok radnje radnog procesa sistem treba da ispuni
čitav niz zahteva kao što su:
-Što manja neravnomernost ubrizgane količine goriva izmedju pojedinih ciklusa istom
-Automatska promena ubrizgane količine goriva I ugla predubrizgavanja u zavisnosti od režima rada
motora
-Pouzdano održavanje karakteristika tokom eksploatacije,dovoljno dug vek trajanja,jednostavno
održavanje I regulacija,mala masa I gabarit sistema kao I niska proizvodna cena.
Ispunjenje ovakvih kompleksnih zadataka I zahteva otežano je iz više razloga kao što su: : veliki raspon
ubrizgane količine goriva po ciklusu u zavisnosti od opterećenja,visoki pritisci ubrizgavanja i velika
mehanička naprezanja elemenata, visoka nestacionarnost procesa ubrizgavanja praćena oscilatornim
pojavama,primenljiv protočni pritisak,i prigušenja uslovljena kretanjem pojedinih elemenata.
Dizel motor je zvanično nastao krajem 19.veka, tek u drugoj polovini dvadesetog je usavršen da nađe
značajnu primenu u automobilkoj industriji, a danas predstavlja okosnicu prodaje novih vozila.
Za tvorca dizel motora zvanično se smatra nemački pronalazač i indusrijalac Rudolf Dizel, po kome je
ovaj, danas nezaobilazan, tip motora i dobio ime.
Prvi prototip je bio daleko od nečega što se danas smatra savremenim dizel motorom.
Patent je zaštićen uz kratak opis uređaja prema kome je novi tip motora objašnjen kao motor sa
unutrašnjim sagorevanjem kod koga klip sabijanjem podiže temperaturu vazduha do nivoa koji
omogućava ka se ubrizgano gorivo samostalno pali i oslobađa energiju. Iako prvi prototip, koji je Rudolf
konstruisao tek 1897.godine, nimalo nije podsećao na savremen model, njegov princip rada je bio
identičan principu po kom funkcioniše i najsavremeniji Common Rail agregat, a time je i na praktičan
način dokazano da za paljenje gorive smeše nije potrebna varnica.

4
U odnosu na način potiskivanja razlikuju se mehanički pogon, pogon gasovima iz cilindra i
opružni pogon. Kod brzohodnih motora u primeni je mehanički pogon pomoću bregastog
vratila, odnosno bregaste ploče kod ditributora pumpi. Kod opružnog pogona pomoću brega
sabija se opruga, koja, pošto se oslobodi, potiskuje gorivo znatnom većom brzinom nego što bi
to bilo pod direktnim dejstvom brega.
U odnosu na način regulacije rada sistema ubrizgavanja, razlikuju se sistemi sa mehaničkom i
sistemi sa elektronskom regulacijom. Kod sistema sa mehaničkom regulacijom, količina
ubrizganog goriva reguliše se putem preliva ili prigušenja, dok se broj obrtaja reguliše
centrifugalnim ili hidrauličkim regulatorima. Kod elektronske regulacije elektronska upravljačka
jedinica ( EUJ ) prikuplja informacije od više davača i na osnovu njih formira izlazne signale za
upravljanje električnim akomulatorima koji određuju sve parametre rada sistema.U sistemu
pumpa visokog pritiska – vod visokog pritiska – brizgači, gorivo se od pumpe visokog pritiska do
brizgača pojedinih cilindara dovodi vodovima visokog pritiska. Kod savremenih sistema
ostvaruju se vrlo visoki pritisci ubrizgavanja, čak i do 1200 bar. Sistem pumpa – brizgač izveden
je tako da su elementi pumpe i brizgača u itom sklopu. Primenom ovog sistema mogući su
ektremno visoki pritisci ubrizgavanja, čije su vrednosti od 800, pa do 2200 bar.
Gorivo se iz rezervoara povlači pumpom niskog pritiska i preko prečistača potiskuje do pumpe
visokog pritiska, od koje se, pod visokim pritiskom, a preko posebnih čeličnih cevi razvodi do
brizgaljki. Višak neubrizganog goriva preko cevi vraća se do pumpe visokog pritiska i od nje ka
rezervoaru.
5
OPIS ULOGE I FUNKCIJE OSNOVNIH PODSKLOPOVA SISTEMA ZA
NAPAJANJE DIZEL MOTORA GORIVOM
1.1 Rezervoar za gorivo
Rezervoar za gorivo služi za skladištenje goriva, u zavisnosti od konstrukcije u njemu može biti
pumpa za gorivo. Osnovni delovi rezervoara za gorivo su: poklopac rezervoara, otvor za
atmosferski pritisak, cev za odvod goriva, pregrade, prečistač goriva, plovak kao i cevi creva.
Rezervoar se najčešće izrađuje presovanjem lima, ali sa napredtkom tehnologije i zahtevima
konstrukcije radi smanjenja težine vozila počo se sa izradom plastičnih rezervoara.
(Slika 1.2 - Rezervoar goriva kod dizel motora)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti