2

1. UVOD

Narkomanija se u prošlosti provlačila kroz mnoga društva i civilizacije, da bi u modernom 
društvu dostigla kulminaciju. Ozbiljno je ugroženo i narušeno zdravlje velikog broja mladih 
ljudi, a starosne granice konzumenata, koji prerastaju u zavisnike, svakim danom se sve više 
pomeraju, kako naniže, tako i naviše. Narkomanija ima pozitivan trend rasta u svetu, a i 
raznovrsnost droga, usled tehnološkog progresa je veća. Posledice, zdravstvene, psihološke i 
socijalne   prirode   obuhvataju   široke razmere, krećući se   od pogoršanja   induvidualnog 
psihofizičkog stanja zavisnika, preko uticaja na funkcionisanje porodice, do pojava različitih 
oblika   kriminaliteta.   Neretko   se   dešavaju   smrtni   slučajevi   prouzrokovani   ovim   oblikom 
toksikomanije. Zloupotreba droga je pre svega socijalni a zatim i medicinski problem.
Narkomanija kao jedna od bolesti zavisnosti ne poznaje rase, pol, ekonomsko stanje, uzrast ili 
nacionalnost.   Mađutim, mladi   ljudi su   najpodložniji   za   eksperimentisanje   sa   drogama 
i kasniji razvoj zavisnosti.
Gotovo je nemoguće dopreti do svih onih koji su u kontaktu sa drogom. S obzirom na 
činjenicu da ju je masovna proizvodnja učinila neverovatnom jeftinom, droga i samim time 
narkomanija je postala globalna pojava. Ona nije više razonoda najbogatijih, već i "bogatstvo 
siromašnih". 

background image

4

3. POJAM NARKOMANIJE 

Narkomanija

  ili  

zavisnost   od   droga

  je   snažna   vezanost   osobe   za   neku   psihoaktivnu 

supstancu koja se ispoljava kao neodoljiva strast za njenim konzumiranjem. 
1957.   godine   svetska   zdravstena   organizacija   definisala   je   narkomaniju   kao   “

stanje 

periodične   ili   hronične   intoksikacije   izazvano   ponovljenim   unošenjem   droge

”.   Možemo 

razlikovati tri vrste zavisnosti: psihičku, fizičku i stanje tolerancije. Koliko će brzo nastupiti i 
kakva   će   biti   priroda   i  jačina  zavisnosti   zavisi   od   mnogih   činilaca:   vrste   droge  i   njenih 
farmakoloških svojstava, od načina, učestalosti, količine i dužine konzumiranja, od ličnosti 
zavisnika i njegovih potreba, njegove porodične i društvene sredine

6

Narkomanija  je termin koji potiče od grčke reči  

narke  

što znači opiti, ukočiti i  

manija

  što 

znači bežanje, sumanutost.

Toksikomanija

  je stanje periodične ili hronične intoksikacije izazvane potrebom za nekom 

psihoaktivnom, toksičnom supstancom, kao i njenom dužom zloupotrebom. Toksikomanija 
može dovesti  do  oštećenja 

organizma

 i do  fizičkog,  intelektualnog,  duhovnog  i  moralnog 

propadanja   osobe.   Najpoznatije   toksikomanije   su: 

alkoholizam

,  narkomanija  i 

nikotinska 

zavisnost

.

Habituacija

 droge je patološka 

želja

 za zloupotrebom hemijskih supstanci, koja rezultira pre 

psihološkom nego fiziološkom 

zavisnošću

. Habituirani korisnik može iskusiti nelagodnost 

sličnu povlačenju droga.

Prema   rasprostranjenosti,   uzrocima   i   posledicama   narkomanija   je   primarno   društveni,   a 
sekundarno medicinski, donosno psihijatrijski problem. Medicini, psihijatriji pripada onaj deo 
narkomanije koja ima karakteristike bolesti zavisnosti. Termin narkomanija je neprikladan jer 
većina droga koja se danas koriste nema narkotička svojstva. Zbog toga se sve više koristi 
termin zavisnost.
U psihološkom rečniku (1988) narkomanija se definiše kao strast za opojnim sredstvima. 
Prvobitno, to je bezobzirna težnja ka otklanjanju bolova uzimanjem narkotičkih sredstava. 
Kasnije, posebno u našoj sredini, zavisnost od droga.
Prema   definiciji   svetske   zdravstvene   organizacije,   prema   Antonijeviću   “narkomanija     je 
stanje periodične ili hronične intoksikacije štetno kako za pojedinca, tako i za društvo do 
kojih   dolazi   ponovljenim   uzimanjem   neke   droge”.   Njene   karakteristike   su   sledeće: 
nesavladiva  želja ili potreba da se nastavi sa uzimanjem droge i da se do nje dođe bilo kojim 
sredstvima, tendencija da se poveća doza, zavisnost u psihičkom i fizičkom smislu u donosu 
na efekte droge.
Opšte pedagoško stanovište  u vezi sa pojmom narkomanije je da je narkomanija periodično, 
hronično   ili   dnevno   uzimanje   droge   ili   drugih   narkotičkih   sredstava   da   bi   se   postigao 
maksimum opuštanja sve do padanja u komu.

Narkoman

  je   osoba   koja   je   postala   vremenom   zavisna   od   droge,   tj.   od   psihoaktivne 

supstance.   Pošto   je   u   poslednje   vreme   pojam   narkoman   poistovećen   sa   nemoralnim 
ponašanjem, umesto njega se preporučuje upotreba termina zavisnik ili korisnik droge.

6

https://sr.wikipedia.org/sr/Наркоманија #cite_note-1

5

Karakteristike narkomanije

neodoljiva želja da se nastavi sa uzimanjem droge i da se ona nabavi po svaku cenu

postojanje tolerancije usled dugotrajnog uzimanja droge (povećanje doze narkotika 
koji se unosi u organizam)

postojanje psihičke ili fizičke zavisnosti

pojava apstinencijalnog sindroma posle naglog prekida uzimanja droge

izmena ponašanja narkomana, sa svim štetnim posledicama

4. EPIDEMIOLOGIJA NARKOMANIJE 

Narkomanija se širi u svim zemljama sveta pa i naša zemlja nije pošteđena ove pojave. Drogu 
najviše   koriste   mladi   uzrasta   izmedju   14   i   25   godina.   Uzimaju   je   iz   znatiželje,   dosade, 
potištenosti, želje za avanturom, slabosti da odbiju ponuđenu drogu kao i zbog nedostatka 
čvršće veze s porodicom. Drogu jos uvek shvataju kao dobru zabavu, bežanje u nestvarni 
svet, čak i kao modu ili ulaznicu u svet odraslih. Većina mladih ljudi, ipak, ne uzima drogu. 
Manji broj će posle prvog uzimanja to ponoviti nekoliko puta i njima preti opasnost da po-
stanu   zavisnici.   Najučestalija   droga   koju   koriste   mladi   na   našem   ilegalnom   tržištu   su 
proizvodi indijske konoplje - marihuana, hašiš i hašišovo ulje. Prema procenama Zavoda za 
bolesti zavisnosti, u Beogradu živi oko   35 000 narkomana. Pretpostavlja se da u čitavoj 
Srbiji ima oko 80 000 zavisnika od droge. Iako zvaničnih podataka nema, stručnjaci sve češće 
tvrde da je oko 60 odsto mladih, najviše srednjoškolaca, u kontaktu sa drogom. Zanimljivo je 
da se poslednjih godina izmenila socijalna struktura narkomana. Pre desetak godina oni su 
pripadali višim socijalnim slojevima. Sada ih je najviše iz srednjeg i nižeg sloja. Takođe se 
pokazalo da najčešće nema istorije uzimanja droge u porodici, nema učestalih primera da 
momak/devoka uzimaju drogu, niti da to čine bliski prijatelji.

7

Prema   poslednjim  izveštajima  Ujedinjenih   nacija,   Internacionalnog   programa   za   kontrolu 
droga (UNODC), danas u svetu ima oko 190 miliona uživaoca droga.
U SAD je registrovano 12,5 miliona stalnih uživaoca droga, a u zemljama isto čne Evrope 
upotreba heroina je u porastu za šest puta.

Prema globalnim procenama Ujedinjenih nacija: „ 

13,5% mladih u svetu koristi marihuanu, „ 

7,7%   inhalanse (lepak i druge organske rastvarače), „

2,6%   ekstazi, „

1,9%   kokain, „

1,0%   heroin

8

7

 http://narkomanija-narkomanija.blogspot.rs/2010/04/alarmantno-sirenje-narkomanije.html

8

 http://www.putokaz.org.rs/pdf/seminari/epidemioloski_pokazatelji.pdf

background image

7

Grafikon 2.  pokazuje rezultati istraživanja, koje je takođe sprovela Specijalna bolnica za 
bolesti zavisnosti „Vita“ tokom oktobra 2014, u Novom Sadu na slučajnom uzorku od 400 
mladih starosti od 15-30 godina.

9

5. VRSTE DROGA 

Kanabis sativa

 

 

Indijska konoplja

 (Кanabis sativa) je jedna od najstarijih industijskih biljaka koja se koristi 

za   dobijanje   platna,   užadi,   ulja   iz   semenki   i   sl.   Ona   je   jednogodišnja   dvopolna   biljka, 
poreklom   iz   srednje   Azije.   Vrlo   prilagodljiva   vrsta   i   danas   uspeva   na   skoro   svim 
meridijanima. Obeležja biljke se brzo menjaju pa se razlikuju nekoliko podvrste. Pojedine 
biljke mogu dostići visinu i do tri metra. Listovi su kopljastog izgleda i nazubljeni, a vrh 
biljke  je,   kada  je   u   cvatu   ili  kada  je   već   zametnuo   plod,   dlakav   i   premazan   smolastom 
materijom. Veliki broj ljudi na celoj planeti zloupotrebljava neke od proizvoda kanabisa, zato 
je kanabis najrasprostranjeniji na svetu. Pa nije čudo što postoji i puno pokreta koji se bore za 
legalizaciju   kanabisa.   Za   zloupotrebu   se   koriste   listovi   i   cvetovi   ove   biljke,   a   kada   se 
mehaničkim putem sa donje strane lišća ove biljke odvoji smolasta materija, dobija se hašiš. 
Stablo, koren i semenke ne sadrže u sebi psihoaktivnu supstancu (THC).

Znaci   raspoznavanja   konzumenta   su:   euforično   raspoloženje,   dezorijentisanost,   napetost, 
pospanost, zaboravljanje, napadi paranoje, straha ili smeha, zakrvavljene oči, povećan apetit, 
ubrzan rad srca, široke zenice, crvenilo beonjača, suvoća usta, pojačana žeđ, … Кanabis stvara 
psihičku ali ne i fizičku zavisnost. Prestanak konzumiranja ne izaziva apstinencijalne krize.
Posledice korišćenja su mnogobrojne i mogu se ispoljiti u oštećenju mozga i centralnog nervnog 
sistema (oštećenja memorije i nedostatka motivacije), kao i u poremećaju rada srca (povećanju 
krvnog pritiska, aritmije). Povećava se rizik od malignih oboljenja, hroničnog bronhitisa i drugih 
problema sa disajnim putevima.
Proizvodi kanabisa su marihuana, hašiš i hašišovo ulje.

Marihuana

9

 http://bolnica-vita.co.rs/node/56

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti