UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET U KISELJAKU
POJAM I KARAKTERISTIKE POSJEDA
Studenti:
Mentor:
Lejla Hadžić Crljenković I-2140/16
Doc.dr.Haris Hasić
Amela Kamenica I-2334/17
Kiseljak, mart 2018.godine
4
2.POSJED POSSESIO
Skup pravnih učinaka posjeda naziva se PRAVOM POSJEDA.
U učinke stvarnopravnog karaktera ubrajamo 3 skupine:
1) tu su učinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka stjecanja stvarnih prava:
kao modus ili način stjecanja prava vlasništva i založnog prava na
pokretninama;
pri stjecanju prava vlasništva od posjednika koji nije vlasnik stvari;
kao pretpostavka stjecanja prava vlasništva i prava stvarne služnosti
dosjelošću.
2) tu su učinci kod kojih se posjed javlja kao predmnjeva o postojanju stvarnih prava.
3) tu su učinci kod kojih se posjed javlja kao objekt pravne zaštite.
Najvažniji učinci obveznopravnog karaktera su:
prava i obveze poštenog i nepoštenog posjednika prilikom povrata stvari
vlasniku
odgovornost posjednika opasne stvari za njome prouzročenu štetu.
Posjed
je pravno relevantna faktička vlast koju neki subjekt prva ima povodom određene
stvari.
Posjed je faktički, fizički odnos između čovjeka i stvari.
Subjekti posjeda
mogu biti fizičke i pravne osobe, jer je to faktički odnos a ne pravni
odnos.
Nema materijalnih prepreka da bilo koje fizičko ili pravno lice bilo posjednikom, ali ipak
postoji zdravorazumski uslov da lice mora biti sposobno da realno i vrši faktičku vlasti.
Za takva lica posjed stiču njihovi zakonski zastupnici odnosno staratelji.
Za pravna lica posjed stječu i vrše organi pravnog lica.
Kao
objekti
posjeda, mogu se pojaviti stvari i prava.
Posjedovati se mogu samo sadašnje stvari, buduće stvari ne mogu biti objekti posjeda.
Ne mogu se posjedovati neprometna i neimovinska prava.
Ovisno o elementu čovjekove volje i odabranoj konstrukciji posjeda mogu se razlikovati ove
grupe odnosa:
Mehanički odnos
–
kada se čovjek faktično nalazi u odnosu prema stvari, a da tog
odnosa nije svjestan (npr.netko stavi knjigu u našu torbu).
Detencija
–
je držanje stvari s voljom da se stvar drži (obično za drugoga).
Posjed
–
poznate 2 konstrukcije: rimska ili subjektivistička i germanska ili
objektivistička.
5
Faktička vlast kao element posjeda:
•
Riječ je o takvoj vlasti koja faktički postoji, a gdje nije odlučno da li takva vlast ima ili
nema bilo kakav pravni temelj za posjedovanje.
•
POSJED POSTOJI BEZ OBZIRA DA LI IMA ILI NEMA PRAVNE OSOVNE ZA
POSTOJANJE TOG POSJEDA.
•
Naravno da posjeovanje bez valjane pravne osnove nije dozvoljeno ali čak i u tom
slučaju ono predstavlja pravno relevantan posjed te osobe.
•
Elementi faktičke vlasti su :
Vanjska vidljivost,
Razmjerna trajnost,
Mogućnost isključenja tuđih zahvara u stvar,
Dostupnost stvari posjedniku.*
Posjed
se razlikuje od
prava vlasništva
:
Pravo vlasništva je stvarno pravo, a posjed nije stvarno pravo.
Posjed je faktička vlast na stvari, a vlasništvo je pravna vlast.
Najčešće se posjed i vlasništvo poklapaju odnosno pripadaju istoj osobi (npr. na kaputu koje
se nalazi na tijelu). Međutim, dešava se da se posjed i vlasništvo ne poklapaju (npr. u
pozorištu ukradu ili zamjene kaput tada je lopov posjednik odnosno zamjenjivač, dok pravo
vlasništava i dalje ima vlasnik).
2.1. Tradicionalna ili rimska koncepcija (subjektivna) posjeda
Po ovoj koncepciji posjeda, zasnovanoj na načelima rimskog prava, posjed (possessio) je
držanje stvari s voljom, držati je kao svoju, za sebe. Posjednik je onaj ko se prema stvari
ponaša kao vlasnik. Za posjed (possessio) potrebna su dva momenta: faktička vlast na stvari
(corpus) i volja ponašati se prema stvari kao vlasnik (animus domini, animus rem
sibihabendi). Faktičko stanje koje se kvalifikuje kao posjed, i kao takvo uživa zaštitu,
pretpostavlja jedan materijalni momenat (faktičku vlast na stvari), ali i određeno duhovno
stanje (voljni momenat). Onaj ko stvar drži i koristi je, ali nema animus u ovom smislu, nema
posjed već detenciju i ne uživa posjedovnu zaštitu, već se u slučaju uznemiravanja mora
obratiti onome za koga stvar drži, odnosno koga priznaje za vlasnika. Rimski pravnici su
priznali i quasi-possessio, koja se odnosila na plodouživanje i stvarne službenosti. Od tada se
više nije moglo govoriti samo o posjedu stvari, već i o posjedu prava plodouživanja ili stvarne
službenosti, koja se sastojala u činjenici da se neko ponaša kao imalac prava plodouživanja ili
stvarne službenosti, nezavisno od toga da li on to stvarno jeste ili nije. Kvaziposjed je bio
štićen po ugledu na državina prava svojine.
Za postojanje posjeda su, dakle, potrebna ova dva konstitutivna elementa:
1. Faktična vlast (corpus possessionis) – koja paredstavlja vanjskimaterijalni elemenat
posjeda i sastoji se u mogućnosti fakičnog raspolaganja s određenom stvari, uz potrebu da ova
7
građanski zakonik iz 1942., Čehoslovačkigrađanski zakonik iz 1950. i Bugarski zakonik o
vlasništvu iz 1951.godine.
3.VRSTE POSJEDA
a.)Neposredan i posredan
Neposredan
posjed ima svaka osoba koja neposredno, osobno ili preko pomoćnika u
posjedovanju izvršava faktičnu vlast na stvari.
Posredan
posjed ima osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe, kojoj
je po osnovi plodouživanja, zakupa, čuvanja, posudbe ili dr.pravnog posla dala stvar u
neposredan posjed.
b.)Samostalan i nesamostalan
Samostalan
je posjed kad faktičnu vlast na stvari izvršava vlasnik stvari. ZV postavlja
predmnjevu da se posjed smatra samostalnim dok se ne dokaže suprotno – oboriva
predmnjeva – praesumptio juris.
Nesamostalan
je onaj posjed kod kojeg se faktična vlast izvršava na osnovi prava
izvedenog iz prava samostalnog posjednika, kao npr.posjed zakupnika, depozitara.
Nesamostalan posjed može biti
neposredan
(npr.zakupnik ima sam faktičnu vlast na
stvari) i
posredan
(kad zakupnik da zakupljenu stvar u podzakup).
I samostalan posjed može biti posredan i neposredan.
c.)Individualni posjed i suposjed
Individualan
je posjed kad samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu.
Suposjed
postoji kada više osoba imaju posjed na istoj stvari ili pravu.
Posjed i suposjed
Običan suposjed
podrazumijeva da svaki od suposjednika izvršava suposjed nezavisno od
ostalih suposjednika, njegova faktična vlast konkuruta s faktičnom vlašću ostalih posjednika.
Običan neposredan suposjed
- stanara jedne kuće glede zajedničkih dijelova zgrade.
Običan posredni suposjed
-solidarni vjerovnici kao posredni suposjednici imaju pravo od
neposrednog zahtjevati izručenje.
Zajednički suposjed
-.izvršavanje suposjeda u zajednici s ostalim suposjednicima,kao jedan
posjednik; ne nezavisno.
