Univerzitet Donja Gorica
Fakultet – Humanističke studije
Smjer – Međunarodna i nacionalna bezbjednost
Specijalistički rad iz Međunarodnog humanitarnog prava
Pojam i tipologija oružanih sukoba
Apstrakt:
U svom radu ću pokušati da objasnim pojam i tipologiju oružanih sukoba. Takođe u
svom radu poseban osvrt ću posvetiti na razvitak, odnosno preformulaciju rata, kakav je
rat bio nekada i kakav je rat bio sada. Dalju pažnju ću posvetiti tipologiji oružanih
sukoba, to jeste kakvi sukobi danas postoje i kakve su njihove posledice.
Poseban dio mog rada će zauzimati tipologija oružanih sukoba na prostoru Balkana, i
uloga Međunarodnog crvenog krsta u njima.
In my work i will try to explain the term and typology military conflict. Also in my work
special attention I will pay the development or reformulation of the war, what war is and
what was once the war was now. Further attention will be paid to the typology of armed
conflict, such conflict is still there and what their consequences. A special part of my
work will take up a typology of armed conflicts in the Balkans, and the role of the ICRC
in them.
Sadržaj:
2
1. Uvod
Kada kažemo oružani sukobi uvijek nam na pamet padaju uniformisana lica i velike
količine oružja. Međutim danas, kada možemo sa sigurnošću reći da ne postoje veliki
oružani sukobi, već da se danas oružani sukobi pretežno događaju na manjim
geografskim prostorima, između jasno definisanih grupa, ovakvo mišljenje je najčešće
pogrešno. Današnja karakteristika oružanih sukoba jeste da se najčešće događaju među
manjim etničkim grupama i da oružani sukobi najčešće imaju elemente građanskih
ratova. Takođe što je jedna paradigma koja prati ovakve ratove, jeste da su takvi ratovi
vrlo krvavi i da obiluju kršenjima međunarodnih konvencija o pravilima ratovanja. Ćesti
slučajevi su da se u takvim ratovima događaju najveći zločin protiv čovječnosti kao što je
genocid. Takve slučajeve smo imali na prostoru Bosne, i još krvaviji primjer na prostoru
Ruande i Kambodže.
Rat se veže i smatra osobinom i načinom djelovanja od samog postanka čovjeka i
čovječanstva. U svom radu ću pokušati da detaljišem što u suštini predstavlja rat to jeste
oružani sukobi, koja je njegova definicija, koji su njegovi uzroci i posledice. Takođe
poseban osvrt ću posvetiti odnosu i funkciji humanitarnog prava u ratu i oružanim
sukobima.
To jeste daću poseban osvrt na to, kako je humanitarno pravo definisalo oružane sukobe,
kako se humanitarno pravo bori da ne dolazi do sukoba, načine na koje humanitarno
pravo propisuje načine i pravila ratovanja, preko kojih organizacija humanitarno pravo
pokušava da umanji negativne efekte ratovanja itd.
4
2. Rat kao oružani sukob
2.1Rat i njegove osnovne karakteristike
Kao što smo već spomenuli istorija rata se veže daleko u prošlost, maltene počeci rata se
vežu za prve oblike organizovanja čovjeka u zajednice. Koliko je rat rasprostranjen
najbolje govori Hugo Grocijus koji ističe da je Svijet u svojoj 3400 godina dugoj, pisanoj
istoriji samo 250 godina živio u miru, dok ističe da je i od 1945. godine diljem Svijeta
bilo preko 450 oružanih sukoba majjeg i većeg inteziteta.
Definicije rata su dosta slične, sa tim što se razlikuju po detaljima. Neki autori daju vrlo
jasne i kratke definicije rata, dok drugi smatraju da pojam rata i oružanih sukoba čovjek
mora objasniti uz korišćenje velikog broja pojmova i uz kohibiciju sa velikim brojem
nauka. Po mom ličnom mišljenju jedna od boljih definicija rata glasi: „Rat je čin nasilja
koji preduzme jedna strana u sukobu s ciljem da drugu stranu prinudi na ispunjenje svojih
interesa.“
1
Takođe u međunarodnom pravu je opšte prihvaćena i teza da: „Pravno, rat nije
sukob ljudi, već država, nije sukob čovjeka i čovjeka - već vojnika i vojnika.“
2
Po mišljenju mnogih autora u modernoj istoriji rat se najčešće vodio i vodi zarad
ostvarivanja državnih interesa. Rat kao funkcija jedne države se opšte iznosi iz okvira
građana. Samim tim pravo rata je isključivo pravo i funkcija države. Po mnogim
autorima, rat je krajnji, i konačni faktor uz pomoću kojeg će se drugi subjekat natjerati da
prihvati odluku ili ultimatum druge države.
3
Kroz istoriju rat, iako nije bio jasno definisan pravilima imao je neke elemente
organizovanosti i pravila
4
. I za vrijeme starih civilizacija bilo je poznato da su države
1
NURIĆ, Š.,
Međunarodno javno pravo I i II, Drugo prerađeno i dopunjeno izdanje
, Pravni fakultet Kiseljak,
Kiseljak, 2010., str. 332.
2
Ibid.
3
Klauzevic Karl fon,
O ratu
, Geca Kon, Beograd, 1945., str. 23
4
Hrvatski Crveni križ,
http
://
www
. hck
. hr
/?
path
=
hr
/ static
/ page
/ Sto
_ radimo
. Medunarodno
_ hum
_ pravo
. izvori
(02.08.2011.)
5
osnov sukoba. U treću grupu mikro teorija koje govore o uzrocima ratova zasnovane su
na sociologiji, darvinizmu i težnji ljudi za opstankom. ( najjači i najprilagodljiviji
opstaju).
Drugi veruju da je rat proizvod neznanja, rasnih predrasuda i stereotipa.
Makroteorije- najpoznatija je marksistička teorija. One uzrok ratova traži u društvu i
državi. Marksisti veruju da se uzroci rata trebaju tražiti u klasnom društvu. Drugi su pak
te uzroke tražili u obliku političke organizacije društva ali, jedan broj makroteorija
uzroke vidi u prirodi međunarodnog sistema država u kome vlada „prirodno stanje“ u
Hobsovom smislu. Postoji i druga podela teorija koje govore o uzrocima ratova-
monističke i pluralističke. Monističke teorije smatraju da postoji samo jedan uzrok rata
(npr.ljudska priroda), dok pluralisti uzroke ratova traže u djelovanju više činilaca
Ratovi po svojoj prirodi su se često mijenjali, tako da postoji i više vrsta ratova. Ja ću
sada pokušati da dam par najvažnijih uzroka rata i ratovanja i da uđem dublje u analizu
samih uzroka.
Kroz istoriju najčešći uzrok ratovanja smo mogli naći u ekonomskoj prirodi. Zbog
ograničenosti resursa pojedine države su često morali da ratuju kako bi svoje resurse
kojih nemaju dovoljno prigrabili na račun druge. Takvih ratova, iako živimo u globalnom
svijetu, bilo je i u skorijoj prošlosti. Takav rat je bio i zalivski rat, kada je Irak okupirao
Kuvajt, zbog ogromnog naftnog bogatstva ove male zemlje.
Takođe primjer ratovanja zarad ekonmskih i prirodnih resursa je bio i rat na Sinaju,
odnosno rat između Izraela i Egipta, kada su ove dvije zemlje ratovale zarad vodenih
izvora koji predstaljaju pravo bogatstvo na ovom pustinjskom terenu.
Politički uzroci rata su takođe bili vrlo česti. Ovakav vid ratovanja se vrši kako bi neka
zemlja sačuvala svoju političku moć, i mogla se predstaviti kao apsolutni vladar na
određenom geografskom prostoru. Takav rat se vodio između dvije engleske dinastije,
koji je bezmalo trajao sto godina.
6
Takođe takav rat je vođen između Francuske i Pruske zarad postizanja ravnoteže snaga,
odnosno koja država sebe može proglasiti vodećom evropskom silom.
6
Rat se vodio između dvije uticajne engleske porodice koje su kao svoj grb imale ruže, zbog čega se rat i
nazivao ratom ruža.
7
