SADRŽAJ
1. UVOD ...................................................................................................,,.......1
2. PODACI I METODE ............................................................................,.......2
3. POVIJEST ..............................................................................................,,.....3
4. STANOVNIŠTVO I RAZVOJ ...............................................................,,....4.
5. STRUKTURA STANOVNIŠTVA .............................................................. 6
5.1. DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ........................................,,...9
5.2. TIPOVI DOBNE STRUKTURE STANOVNIŠTVA ..............................11
6. ZAKLJUČAK ..............................................................................................13
7. LITERATURA ............................................................................................14
1. UVOD
Stanovništvo je broj ljudske populacije u određenoj geografskoj jedinici, npr. gradu ili
državi i koji čine etničku, rasnu ili narodnu jedinicu. Statistika se bavi podacima na tom
polju. To je dinamička kategorija, izložena je stalnim promjenama. Prostorno i vremenski
obilježava ga razmještaj, gustoća naseljenosti, rodnost, smrtnost, prirodni priraštaj ili pad,
sastav prema spolu, dobi, vjeroispovijesti, ekonomskoj djelatnosti, zatim obilježja kao što
su aktivno uzdržavano stanovništvo, seosko i građansko stanovništvo, poljoprivredno i
nepoljoprivredno, itd. Prvi pojedinačni popisi stanovništva javljaju se u robovlasničkim
državama, a sustavni potkraj 18. i početkom 19. stoljeća. U popisu stanovništva nalaze se
podaci o dobnoj, spolnoj, ekonomskoj, vjerskoj i drugim strukturama stanovništva, o
zaposlenosti, priraštaju, itd. Stanovništvo se do sredine 19. stoljeća sporo povećavalo.
Nakon industrijske revolucije, a osobito nakon 1950. stanovništvo se ubrzano povećava,
najbrže u siromašnim zemljama Afrike i Azije. Stanovništvo je predmetom proučavanja
demografije, ali i nekih drugih znanosti, npr. demogeografije, antropologije, ekonomije,
biologije, sociologije itd.(Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, Zagreb, 2005, str.
291).
2. PODACI I METODE
2
Prognoza rasta svjetskog stanovništva
3. POVIJEST
Djelo Johna Graunta "Natural and Political Observations upon the Bills of Mortality"
(Prirodna i politička promatranja prema računima smrtnosti) iz 1662. godine sadrži
primitivan oblik tablice života. Matematičari poput Edmonda Halleyja razvili su tablicu
života kao osnovu za matematiku životnog osiguranja. Nagli porast broja stanovnika
krajem 18. vijeka, kao i očekivanja o porastu životnog standarda, vjerovatno su bili
osnovni razlog što je 1798. godine, u svom čuvenom djelu "Esej o principima
stanovništva", Tomas Maltus, kritikujući navedeno, pokrenuo raspravu o povezanosti
između broja stanovništva i rezervama hrane u svijetu. Stoga će, po Maltusu, ljudi uvijek
živjeti u uslovima bijede i gladi, ukoliko se ne budu "moralno uzdržavali", i na taj način
smanjili broj djece, čime će se smanjiti i priraštaj stanovništva. Maltusova teorija je zbog
smanjenja stope nataliteta, u većini industrijski razvijenim zemljama, u 19. i prvoj
polovini 20. stoljeća, gotovo pala u zaborav i smatrana prevaziđenom. Danas povećanje
broja stanovništva u manje razvijenim zemljama svijeta uveliko prevazilazi količine
raspoloživih resursa hrane, što ima za posljedicu da te zemlje ne mogu obezbjediti ni
minimum sredstava za preživljavanje većine svojih stanovnika.
(Osnove socijalne politike, Milanka Miković, Sarajevo, 2009, str.61).
Nasuprot Maltusovim predviđanjima (iako u slaganju s njegovim mišljenjima na
moralnom ograničenju), prirodni prirast stanovništva u većini se razvijenih zemalja
smanjio i približio nuli. To je postignuto ne glađu ili nedostatkom bogatstava, nego
težnjom ljudi u razvijenim zemljama da imaju manje djece. Pad u rastu stanovništva
pojavio se unatoč velikom rastu u očekivanom trajanju života u tim zemljama.
4
4. STANOVNIŠTVO I RAZVOJ
Stanovništvo je ukupan broj stanovnika koji borave na određenom prostoru (grad, država,
kontinent) u određenom vremenu i oni tvore stalno stanovništvo*.Demografski
razvoj mora se shvatiti, promatrati, raščlanjivati i procjenjivati kompleksno, u svjetlu
uzročno-posljedičnih sveza i odnosa među pojedinim činiteljima i čimbenicima njegova
razvoja. Stanovništvo je danas čimbenik, ali i posljedica ukupnog društvenog, političkog i
gospodarskog razvoja čovječanstva. Predmet su demografije u užem
smislu riječi: brojnost i prostorni raspored stanovništva, prirodno kretanje, migracije te
starosno-spolna struktura. U širem smislu riječi, uz to, demografija obuhvaća i
ekonomsku, socijalnu i druge strukture, zatim značaj obitelji, kučanstva, naselja i slično.
Demografski razvoj kao složen proces razvoja stanovništva koji obuhvaća prirodno i
mehaničko kretanje stanovništva u međusobnoj interakciji s promjenama u svim
njegovim strukturama, a sve to u okviru djelovanja gospodarskih, društvenih, socioloških
i drugih čimbenika. Dugotrajno spori rast, a zatim vrlo brzi prirast (ukupni porast)
stanovništva čine temeljni značaj kretanja brojnosti ljudske populacije na Zemlji. Ubrzan
je rast stanovništva bio praćen i potican znanstveno-tehnološkim napretkom
čovječanstva. Jači i brži brojčani razvoj svjetsko je stanovništvo doživjelo tek nakon prve
klasične industrijske revolucije, zavšetkom 18. i početkom 19. stoljeća. Do tada je rast
broja stanovnika bio spor i nesiguran, sa značajno velikim oscilacijama, osobito u
prirodnoj dinamici populacije (natalitetu i mortalitetu). Tome su znakovito pridonijele
nestabilne političke prilike, česti i brojni ratovi te vrlo niska razina zdravstveno-
higijenske zaštite.
*Stalno stanovništvo - svakog mjesta sastoji se od ljudi, koji imaju u njemu stalno mjesto
boravka. Oni od njih, koji u dati moment ne ulaze u prisutno stanovništvo* istoga mjesta
nazivaju se privremeno odsutnim. Prisutni pak ljudi u tom mjestu, koji ulaze u njegovo
stalno stanovništvo, nazivaju se u njemu privremeno prisutni.(Demografija-skripta,
prof.dr. Hasan Zolić, Sarajevo, februar 2007, str.9).
*Prisutno stanovništvo - sačinjavaju ljudi, koji se stvarno nalaze na određenoj teritoriji.
Smiju se popisivati samo one osobe one osobe kao prisutne, koje su prisutne na mjestu i u
vrijeme popisa. Sva lica, koja ulaze u sastav pristutnog stanovništva mjesta, no stvarno su
odsutna, nazivaju se slučajno odsutna lica.(Demografija-skripta, prof.dr. Hasan Zolić,
Sarajevo, februar 2007, str.9).
Četiri temeljna značaja porasta svjetskog stanovništva su:
Do 8. stoljeća broj stanovnika svijeta stagnira, od 8. stoljeća do oko 1650. godine
porast stanovništva je nešto veći, a od 1650. do oko 1850. godine počinje uspon
broja stanovnika.
Vrlo snažan porast svjetskog stanovništva karakterističan je za razdoblje od 1950.
godine naovamo.
Porast broja stanovnika karakterizira diferenciranost, s obzirom na kontinente,
države, regije, (ne)razvijenost; osobito je nakon 1950. godine dinamičan porast
stanovništva u zemljama u razvoju.
Iako prosječna godišnja stopa porasta broja stanovnika svijeta nakon 1970. godine
pokazuje znakove pada, ipak se još uvijek povećava apsolutni iznos porasta
ukupnoga broja stanovnika.
5
