ALFA UNIVERZITET BEOGRAD
FORKUP
FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA I
DIPLOMIRANIH EKONOMISTA ZA RUKOVODEĆE KADROVE
ТЕМА: POJAM RELIGIJE I NJENA PODELA
PREDMET: SOCIOLOGIJA
PROF. DR MEHMED AVDAGIĆ
Milica Mišić
I746-12
Jun 2013., Požarevac
1
SADRŽAJ
Uvod………………………………………………………………..……..……...3
1.POJAM RELIGIJE………………………………………………….….……...4
1.1Savremena tumačenja religije……………………………………..……….…4
1.2 Pojava religije i njen istorijski naziv…………………………...……………4
1.3 Elementi i tipovi religije…………………………………………….……….6
2.FUNKCIJE RELIGIJE……………………………………………….………..7
3.ROD I RELIGIJA…………………………………………………..………….7
4.MONOTEIZAM- RELIGIJE NAŠEG VREMENA………….……………….8
4.1 Judeizam……………………………………………………………….…….8
4.2 Hrišćanstvo…………………………………………………………….…….9
4.3 Islam…………………………………………………………………….….10
4.4 Budizam…………………………………………………...………………..11
Zaključak………………………………………………..……………………...13
Literatura……………………………………………..……………………..….14
2
1.
POJAM RELIGIJE
1.1Savremena tumačenja religije
Pojam religija nastao je od latinskog glagola religio, religare, što znač i povezati. Ovde
se misli na povezivanje coveka sa prirodom, drugim bicima i Bogom.
Postoje 3 osnovna pristupa po kojima se moze posmatrati religija kao fenomen. To su:
subjektivni,
objektivni i
subjektivno-objektivni pristup.
Sa stanovišta objektivnog pristupa, religija se ne može ispitivati kao svaka druga pojava.
Subjektivni pristup zahteva drugačiji pristup religiji nego ostalim stvarima. Po trećem stavu,
smatra se da se ne može poreći subjektivno, ni objektivno kod religije, jer je ona sinteza
objektivnog i subjektivnog.
Karl Marks
1
smatra da religija nije nista drugo nego ‚‚uzdah zgažene stvari, opijum
naroda“. Njegovo misljenje je da je čovek generičko biće i da ne sme da bude posrednika između
dva čoveka koji su pripadnici jedne zajednice. Jedna od definicija Kolakovskog jeste: ‚‚Religija
nije skup iskaza, ona je oblast bogopoštovanja, u kojoj se razumevanje, saznanje, osećanje
učešća u temeljnoj stvarnosti i moralna obaveza javljaju se kao jedan jedini čin, čije naknadno
deljenje u odvojene klase metafizičkih, moralnih i drugih tvrđenja može biti korisno, ali mora
iskriviti smisao izvornog čina bogopoštovanja“.
Svaki autor ima drugačije tumačenje religije.
1.2. Pojava religije i njen istorijski razvoj
Religiju je, hronološki gledano, moguće podeliti u četiri osnovna oblika : animizam,
toteizam, politeizam i monoteizam.
1
Juzef Keler, Vitold Tiloh, Eugenijus Sluskjevic, Tadeus Zbikovski, Edvard Simanjski ‘’Osnivac
velikih religija”, Stoper Book, Beograd, 2002., str. 45
4
