3
2. KONTINUALNI I DISKRETNI SIGNALI
Slika 2.-grafički prikazi kontinualnog i diskretnog signala
Sve poruke koje šalje neki izvor mogu se podijeliti u dvije grupe:
diskretne
kontinualne signale
Diskretni signali su one poruke koje se pojavljuju kao nizovi odvojenih elemenata koji imaju
konačan broj različitih vrijednosti,npr.amplituda u vremenu.Ti elemeni nazivaju se simbolima
i pripadaju jednom skupu zvanom alafabet. Diskretni signali se sastoje od niza prostih
diskretnih elemenata.Slova obrazuju riječi,riječi rečenice,brojevi višecifrene brojeve a note
akorde.Primjeri diskretnih signala predstavljaju poruke koje se prenose u telegrafiji.Signali
koji služe za prenošenje ovih poruka mogu se grafički predstaviti u obliku neke vremenske
funkcije.Ova funkcija pokazuje kako nega karakteristična veličina signala zavisi od
vremena.Pri tome uvijek postoji konačan skup njenih diskretnih vrijednosti koji sada,u ovom
električnom alfabetu,predstavljaju odredjene simbole.
Slika 3. primjer signala u diskretnom obliku
Kontinalni signali se uvijek pojavljuju kao vremenske funkcije,koje imaju sve moguce
vrijednosti koje se nalaze izmedju nekih odredjenih granica ili prostije beskonačan skup
amplitudstih stanja.
4
Slika 4.-primjer kontinualnog signala
Takve su npr.poruke koje se prenose u telefoniji.Prema tome,razlika u odnosu na diskretne
signale predstavlja činjenica da sve vrijednosti koje karakterišu takvu poruku pripadaju
jednom neograničenom kontinualnom skupu.Signali koji služe za prenošenje ovakvih poruka
mogu se grafički predstaviti u vidu vremenske funkcije,kao na slici 2.0.Kontinualni signali
koji odgovaraju kontinualnim porukama nastaju uvijek kada fizički procesi predstavljaju
npr.akustičke talase,podesnim pretvaračem pretvore u električni signal.Takav pretvarač se
zove mikrofon.Radi tako što na svom izlazu stvara električni talasni oblik,koji je naravno u
idealnom slučaju potpuno vjerna slika fizičkog procesa koji na ulazu u
pretvarač(otpremink)predstavlja poruku.
1
3. SLUČAJNI I DETERMINISTIČKI SIGNALI
Prema njihovoj prirodi sve signale možemo podijeliti u dvije grupe:
slučajni signali
deterministički signali
Slučajni signali su oni signali kod kojih se promjena vrijednosti nekog od njihovih
parametara,kada se posmatra u vremenu,ne može unaprijed precizno odrediti.
Ukoliko takav signal želimo da predstavimo nekom vremenskom funkcijom,nailazimo na
probleme. Vrijednost funkcije su poznate u prošlosti,ali ne i u budućnosti.Ovo nas dovodi do
zaključka da se telekomunikacionim sistemima veze prenose slučajni signali,kao sto su
npr.govorni signali.Ovo rasudjivanje proiziulazi iz činjenice da se slučajnim signalima
1
Telekomunikacije 3-Sejfudin Agić septembar 2010
