Zalihe su roba koja se nalazi u skladištima firmi. To su materijali koji se koriste da bi
olakšali   proizvodnju   ili   zadovoljili   potražnju   potrošača,   a   sastoje   se   od   sirovina,
nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. Ta roba obično pripada samoj firmi i u
najvećem   broju   slučajeva   poslije   nekretnina   i   proizvodnih   mašina   predstavlja   njenu
najznačajniju   imovinu.   Postoje   preduzeća   u   kojima   su   upravo   zalihe   najvrijednija
imovina.

1.1. Uloga i funkcije zaliha

Ranije je većina proizvodnih i trgovinskih preduzeća mogla da ostvaruje dobiti uprkos
neefikasnoj kontroli zaliha. Danas to nije slučaj jer većina organizacija posluje sa malom
stopom dobiti, koja bi lako mogla da isčezne, ukoliko se kontroli zaliha ne bi posvetila
odgovarajuća pažnja. Loša kontrola zaliha ima za posljedicu lišavanje značajnog dijela
dobiti. Problemu praćenja zaliha mora se posvetiti veliki značaj, obzirom da one angažuju
najveći dio obrtnih sredstava koja se mogu uložiti u neku drugu svrhu.

Zalihe predstavljaju zadržano kretanje inputa (materijala, gotovih proizvoda ili trgovačke
robe). Nivo zaliha u svakom datom trenutku rezultat je razlike između priliva i odliva i
količine robe zatečene na zalihi iz predhodnog perioda (prelazne zalihe).

Zalihe su složena ekonomska kategorija koja se pojavljuje u različitim oblicima
angažovanih sredstava. One predstavljaju ukupnu količinu materijala ili robe koja je u
skladištu smještena do trenutka potrošnje tj. prodaje.

Zalihe imaju sljedeće četiri ključne funkcije



Razdvajanje različitih dijelova proizvodnog procesa (primjer naftnih tankera),



Zaštita preduzeća od fluktuacija u tražnji,



Korišćenje popusta usljed velikih nabavki,



Zaštita od inflacije, odnosno rasta cijena.

Držanje zaliha dosta košta jer treba objezbjediti prostor i opremu za skladištenje, zatim
zalihe mogu biti predmet raznih oštećenja (kvar, lom, kalo i rastur) i veoma brzo mogu
zastariti.   Za   njihovo   držanje   potrebna   su   značajna   sredstva.   Uprkos   tome,   skoro   sva
preduzeća ih drže, a razlog tome je to što ma koliko držanje zaliha skupo bilo, ipak je
jeftinije   nego   poslovati   bez   zaliha.   Poslovanje   bez   zaliha   može   biti   pogubno   za
poslovanje preduzeća.

http://www.google.ba/url?

sa=t&rct=j&q=vrste+zaliha+wikipedija&source=web&cd=2&cad=rja&ved=0CCMQFjAB&url=http%3A
%2F%2Fwww.vus.hr%2Fpromet%2FNASTAVNI%2Fp_robe%2F8%2520Skladistenje%2520robe.ppt&ei
=x_icUNTeKo6k4ATu24CYAQ&usg=AFQjCNGU8YoGzVRyYmZvTQ9_ZqtRYG3G-w

(pristupljeno:

25. oktobar 2012. godine)

Postoji   više   vrsta,   odnosno   tipova   zaliha,   a   neke   od   njih   su   osnovni   materijal   (Raw
material   inventory)   zatim   proizvodnja   u   toku   (Work-in-process   inventory),   zalihe   za
održavanje   i   popravku   (Maintenance/repair/operating   supplies),   zalihe   završenog
materijala (Finished-goods inventory) itd.

Strateška uloga zaliha je u podršci pet ciljnih performansi poslovanja



Kvalitet



Brzina



Zavisnost



Fleksibilnost



Troškovi

Postoje brojni razlozi zbog kojih je držanje zaliha veoma bitno za bilo koju vrstu
organizacije. U nastavku su nabrojani samo neki razlozi zbog kojih je potrebno držanje
zaliha



Mnogi proizvodi imaju sezonski karakter proizvodnje i konstantnu potražnju
tokom cijele godine,



Neki proizvodi imaju sezonski karakter tražnje i ravnomjeran tok proizvodnje
tokom godine,



Ponekad, roba se skladišti iz predostrožnosti zbog očekivanog povišenja cijena i
kao zaštita od oskudice,



U nekim slučajevima, skladištenje se javlja kao nužna posljedica nabavke u
količinama koje su veće od onih koje su potrebne, da bi se podmirile neposredne
potrebe zbog želje da se ostvari količinski rabat na nabavke i niži troškovi
transporta.



Mnoga dobra se drže na zalihama iz čisto špekulativnih razloga , da bi se ostvarile
daleko povoljnije cijene.

Zalihe utiču i na brzinu prodaje i isporuke krajnjem kupcu: Po

Littlovom zakonu

, zalihe

predstavljaju umnožak brzine prodaje i vremena toka materijala.

I = RT

I – zalihe

R – brzina prodaje

T – vrijeme toka materijala

(pristupljeno 25. oktobar 2012.god)

http://www.iim.ftn.uns.ac.rs/kel/attachments/article/135/Upravljanje%20zalihama%20-%20knjiga.pdf

(pristupljeno: 25. oktobar 2012. god)

http://www.docstoc.com/docs/131748896/zalihe

, (pristupljeno: 25. oktobar 2012. god)

Zalihe vezuju novac, tj. operativni kapital koji se ne može koristiti za druge namjene, i
one ne dodaju vrijednost proizvodu. Predstavljaju jednu od najskupljih stavki u aktivi
preduzeća, dostižući skoro 50% ukupno investiranog kapitala. Redukovanjem zaliha
preduzeća redukuju ukupne troškove ali time se rizikuje nezadovoljstvo potrošača.

Veličina zaliha robe ovisi prvenstveno o



novčanim sredstvima,



vrsti robe,



kontinuitetu proizvodnje,



kontinuitetu potrošnje,



mogućnosti nabave,



raspoloživom skladišnom prostoru

1.3. Klasifikacija zaliha robe

Zbog velikog broja različite robe na zalihama, sa različitim značajem, potrebno je izvršiti
njihovu klasifikaciju da bi se primijenili različiti pristupi upravljanja zalihama. Zalihe
robe možemo podijeliti na osnovu više kriterija.

*Prema količini robe koja se nalazi u skladištu imamo



minimalne zalihe,



zaštitne zalihe,



maksimalne zalihe,



optimalne zalihe,



prosječne zalihe.

Minimalne zalihe