SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET
Ulica:
Grad/Mjesto
Fakultet pravnih nauka
S T V A R N O P R A V O
Pojam založnog prava
Student:
-
Fakultet pravnih nauka, Opće pravo
-
broj indeksa:
Profesor: Doc. dr.
Asistent: Doc. dr.
Grad/Mjesto, datum
1
ZALOŽNO PRAVO
Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na tuđoj stvari, takozvanom zalogu.
Ovim pravom založni vjerovnik dobiva ovlaštenje da određenu tražbinu namiri iz
vrijednosti zaloga, odnosno založenog objekta ukoliko dužnik po dospijeću ne plati svoj
dug. Odnosno, zalog predstavlja obezbjeđenje za povjerioca u slučaju da dužnik na
vrijeme ne plati i ne vrati određenu sumu novca. Povjerilac tada može da se namiri iz
njegovog dijela imovinske mase. Vjerovnik se ima namiriti iz založenog objekta i onda
kada taj objekat prestane biti sastavni dio dužnikove imovine. Naime, prestankom
založnog prava koje osigurava neku tražbinu ne prestaje i sama po sebi i ta tražbina.
Tražbina osiguravana založnim pravom ima pri namirivanju, iz vrijednosti zaloga,
prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu.
Red namirivanja založnih vjerovnika ravna se po trenutku osnivanja određenog
založnog prava a ne po trenutku potraživanja izvršenja ili trenutku zasnivanja same
obveze. Iz svega navedenog se vidi da založno pravo ne postoji samo za sebe kao što je
to slučaj sa ostalim stvarnim pravima (pravo svojine, pravo plodouživanja, pravo
uporabe i drugo). Subjekt založnog prava ima ustvari dva prava, jedno je pravo
potraživanja prema dužniku a drugo je založno pravo upereno na stvar. Prvo od ova dva
prava je obligacionopravnog karaktera i ono je glavno pravo koje založni povjerilac ima,
dok drugo, založno pravo je sporedno pravo i služi za obezbjeđenje potraživanja. Zbog
toga što je sporedno založno pravo je i zavisno od glavnog prava, tako da u principu
njegova sudbina zavisi od prava potraživanja. Naime, založni vjerovnik je osoba koja se
ima pravo namiriti iz zaloga. On je tada istovremeno i vjerovnik u obveznopravnom
odnosu. Založni dužnik je vlasnik zaloga, ali on ne mora biti istovremeno i
obveznopravni dužnik. Založno pravo može se otuđiti i naslijediti samo zajedno s
tražbinom koju osigurava.
U pravnoj teoriji postoje dvije vrste založnog prava. Jedna podjela je na ručnu
zalogu koja se odnosi na pokretne stvari, a druga bi bila hipoteka tj. koja se odnosi na
2
