Pojam, značaj, vrste i funkcije kredita
Visoka Poslovna Skola Strukovnih Studija
Blace
DIPLOMSKI RAD
TEMA:POJAM, ZNACAJ, VRSTE I FUNKCIJE
KREDITA
Profesor:
Sretko Ribac
Student:
Filipovic Stefan
Br indeksa:48/10f
UVOD
................................................................................................
3
1. LIČNA KARTA BANKE
............................................................
5
1.1. Vlasnička stuktura............................................................................8
1.2. Organizaciona stuktura.....................................................................8
1.3. Usluge za domaće i strane kompanije i finansijske institucije.........9
2. POJAM, ZNAČAJ, VRSTE I FUNKCIJE KREDITA
............
8
2.1. Pojam kredita....................................................................................9
2.2. Vrste kredita...................................................................................10
2.3. Principi kreditne politike................................................................11
2.4. Uslovi odobravanja kredita............................................................12
2.5. Kreditna sposobnost tražioca kredita.............................................13
2.6. Cena kredita....................................................................................14
2.7. Obezbeđenje kredita i zaštine klauzule..........................................15
3. REVOLVING KREDITI
...........................................................
19
3.1. Preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća...............................21
3.2. Preduzetnici.................................................................................... 22
3.3. Mikro preduzeća.............................................................................23
3.4. Mala i srednja preduzeća (MSP)....................................................24
3.5. Postupak kreditiranja......................................................................25
3.5.1. Podnošenje zahteva za kredit............................................25
3.5.2. Obrada kreditnog zahteva.................................................27
3.5.3. Rešenje o kreditnom zahtevu............................................31
3.5.4.Zaključivanje ugovora........................................................33
3.5.5. Korišćenje kredita.............................................................34
3.5.6. Vraćanje kredita................................................................35
3.5.7. Monitoring kredita............................................................36
ZAKLJUČAK
.................................................................................
37
LITERATURA
...............................................................................
38
2

U
depozitne kreditne institucije
ubrajamo banke i štedionice. One svoje
potencijale formiraju pretežno na osnovu prikupljenih depozita svojih klijenata a plasiraju
ga pretežno u obliku kredita.
Nedepozitne kreditne institucije
su finansijske kompanije. One svoj potencijal
formiraju na bazi emisije sopstvenih hartija od vrednosti na finansijskom tržištu, te
uzimanjem kredita od poslovnih banaka, a zatim odobravaju kredite na osnovu tog
potencijala.
Najznačajnije kreditne institucije, a u većini zemalja najznačajniji finansijski
posrednici uopšte, jesu banke. U literaturi se mogu susresti različite definicije poslovnih
banaka.
Pojam banaka
se najčešće vezuje sa njenim primarnim poslovima, pa se za
poslovnu banku najjednostavnije može reći da je to institucija koja se bavi uzimanjem i
odobravanjem kredita.
U savremenim uslovima poslovne banke imaju izuzetno veliki značaj zahvaljujući
njenim intenzivnim vezama sa celokupnom privredom. One ne samo da čuvaju novac
svojih klijenata, organizuju njihova međusobna plaćanja i odobravaju im kredite, nego
vrši veoma širok spektar bankarskih operacija. Danas su poslovne banke ekonomski
razvijenih zemalja u stanju da svojim klijentima ponude i po nekoliko stotina različitih
vidova usluga.
Poslednjih godina se može reći da dolazi do veoma burnih promena u bankarstvu
kao i na finansijskom sektoru uopšte. Te promene su uslovljene mnogim faktorima kao
što su: oštrija konkurencija između banaka, kao i između banaka i drugih finansijskih
institucija, širenje repertoara finansijskih instrumenata putem finansijskih inovacija i
finansijskog inženjeringa, opšta globalizacija koja vodi ka internacionalizaciji
finansijskih tržišta, brz razvoj i primena savremenih tehnologija, pre svega informacionih
tehnologija u bankarstvu itd.
Osnovni zadatak poslovnih banaka kao depozitno – kreditnih institucija jeste da
prikupljaju slobodna novčana sredstva od finansijski suficitnih i da ih plasiraju finansijski
deficitnim transaktorima. Banke se i tretiraju kao depozitno- kreditne institucije zato što
još uvek najveći deo sredstava prikupljaju u obliku depozita, a tako prikupljena sredstva
plasiraju najvećim delom u obliku kredita.
Kreditni plasmani banaka se evidentiraju u aktivi bilansa stanja banke, te se
poslovi plasiranja sredstava nazivaju
aktivnim bankarskim poslovima
.
Iako se u savremenom bankarstvu uočava tendencija porasta nekreditnih
plasmana još uvek u strukturi aktive poslovnih banaka dominiraju kreditni plasmani.
Drugim rečima, poslovne banke najveći deo svog potencijala plasiraju u obliku kredita.
4
LIČNA KARTA BANKE
Osnovni podaci o Banci:
Komercijalna banka a.d. Beograd
11000 Beograd Svetog Save 14
telefon: +381 11/30 80 100
telex: 12133 COMBANK YU
fax: +381 11/344 13 35 i 344 23 72
SWIFT code KOBBRSBG
REUTERS dealing code KOMB
PIB: SR 100001931
Matični broj: 07737068 Šifra delatnosti: 6419
Broj računa: 908-20501-70
5

Korisnici kredita
Komercijalne banke
mogu biti:
vlasnici tekućih računa kod
Komercijalne banke
;
akcionari i radnici akcionara i deponenata Banke;
klijenti sa položenom dinarskom ili deviznom štednjom;
fizička i pravna lica koja nisu deponenti Banke.
Fizičkim licima
Komercijalna banka
brzo i efikasno odobrava:
;
;
;
;
;
;
kredite na bazi 100% deviznog depozita
garancije.
Pored dugoročnih i kratkoročnih kredita
Komercijalna banka
pravnim licima
nudi i:
kreditne linije;
krediti mikro preduzećima;
krediti malim i srednjim preduzećima.
Kreditna podrška preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima (MSP),
predstavlja jedan od najvažnijih segmenata poslovanja Komercijalne banke.
Glavni zadaci ekspozitura i predstavništva su da:
uspostavljaju poslovne kontakte bankama i firmama,
organizuju susrete klijenata Banke i zainteresovanih poslovnih
partnera u inostranstvu,
daju i pribavljaju podatke i informacije o mogućnostima za poslovanje
stranih lica u Republici Srbiji i domaćih privrednika u inostranstvu,
posreduju u zaključivanju ugovora i poslovnih aranžmana u ime i za
račun Banke i njenih klijenata,
prate i analiziraju kretanja na svetskom tržištu novca i kapitala
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti