Pojava i razvoj radio televizije na prostoru ex-Yu
POJAVA I RAZVOJ RADIOTELEVIZIJE NA PROSTORU EX-YU
Prve radiodifuzije i odašiljanje i prijem poruka putem radio talasa na prostorima bivše
Jugoslavije je započela Austro-Ugarska monarhija, tačnije njena mornarica, radi komunikacije sa
bazama na kopnu, njenim navođenjem i slanjem obavještenja sa kopna na brodove u Jadranskom
akvatoriju. Prve radio-telegrafske antene i predajnici su postavljene drugom polovinom XIX
vijeka na obalska utvrđenja širom Jadranske obale, u to vrijeme to je bio najmoderniji sistem
komunikacije u mornarici i vojsci i revolucionarni pronalazak. Najpoznatiji i najistaknutiji
položaji radio-telefrafskih stanica A-U mornarice su bili sistemi utvrđenja u Boki Kotorskoj i
Fort Muzil u Puli, koji je i danas u službi hrvatske mornarice sa najmodernijim sistemima veze i
navigacije. Iako su ovi radio predajnici korišteni isključivo za potebe vojske i mornarice a ne za
sistem javnog informisanja, predstavljaju početke radiodifuzije na jugoslovenskim prostorima.
(1)
Istorija emitovanja radio talasa na području Slovenije počinje
1928. godine, kada je započela
emitovanje "Radio stanica Ljubljana", prethodnica Radio Ljubljane. Prvi tehnički urednik je bio
inžinjet Marij Osana. Stanica je emitovala na radio talasu dužine 578 m, jačine 2,5
KW.
Godine
1938. imala je 19.406 pretplatnika. Sledeći korak dogodio se
. godine kada
su
iz Ljubljane izvršili prenos preko svog odašiljača do
. Uslijedio je prijenos
koncerta Muzičke matice iz Ljubljane, koji je
. godine organizirao inžinjer Marij Osana.
Poslije višegodišnjih problema oko emitovanja većinom zbog nekvalitetne i slabe opreme, Osana
je pronašao najbolju lokaciju za postavljanje antenskog odašiljača u blizini
. Moderni
antenski stub je bio izgrađen i postavljen
. godine i odašiljač sa povećanom jačinom od 5
KW, koji pušten je u rad u decembru iste godine.
. godine napravljen je plan o postavljanju
odašiljača veće jačine i dometa, ali realizaciju plana je spriječio Drugi svjetski rat.
U vrijeme
okupacije Ljubljane, radio stanicu preuzela je italijanska okupaciona uprava.Slovenački pokret
otpora pod nazivom „Osvobodilna fronta“ je uspio organizovati od
kraja 1941.
godine rad
ilegalnog radio odašiljača pod imenom „Radio Kričač“. Stanica je emitovala program tri puta
sedmično od 20 sati uveče, i to 15-to minutni program pozivanja stanovništva na borbu protiv
okupatora. U toku okupacije, predajnik je promijenio čak 23 različite lokacije, jer je selidba bila
neophodna, zbog mogućeg otkrivanja lokacije od strane okupatora, a sama lokacija nikada nije
bila otkrivena. Neposredno po završetku rata osnovan je krajem
1945.
godine i
Radio maribor
i
postao sastavni dio Radio Ljubljane. Iste godine osnovan je i Plesni orkestar RTV, a
1946.
godine obnovljeni su i simfonijski orkestar i zabavni orkestar Radio Ljubljane. 1972. godine
počinje sa radom „
VAL 202“
kao drugi program radija. Krajem osamdesetih godina prošlog
vijeka Radio Ljubljana je prva počela emitovati RDS signal (sistem prenosa digitalnih podataka
kroz UKV mrežu, tj naziv radio stanice na ekranima radio prijemnika) Vrijedi istaknuti da je i
muzički studio tadašnje RTV Ljubljane bio jedan od značajnijih centara muzičke produkcije u
bivšoj SFRJ, koji je uveliko doprineo popularizaciji i širenju pop rok kulture širom tadašnje
države.
(2)
Zanimanje za radiodifuziju pojavilo se u Hrvatskoj odmah nakon Prvog svjetskog rata. Tada se
pojavljuju prvi radio-amateri i konstruktori primitivnih radio prijemnika. 1923. godine donesen
je pravilnik (kasnije nekoliko puta mjenjan) prema kojem je trebalo tražiti dopuštenje za
posjedovanje radio prijemnika, uz plaćanje obavezne godišnje takse. Na početku 1924. osnovan
je Radio klub Zagreb. Postepeno se pojavila i ideja da se u Zagrebu podigne radio emisiona
stanica. 26. marta 1926. osnovana je Radio stanica u Zagrebu. Radio klub Zagreb ustupio je za
smještaj Radio stanice svoje prostorije na tadašnjem Markovom trgu , a opremu je instalirala
njemačka kompanija „Telefunken“. Bila je to prva profesionalna radio stanica na Balkanu. Dana
15. maja 1926. Radio Zagreb je počeo emitovati svoj prvi program. Program je počeo hrvatskom
himnom „Lijepa naša domovino“zatim je svečano izvedena Sonata za violinu i klavir L.V.
Betovena. Svečano otkriće spomenika J. J. Štrosmajeru u Zagrebu 1926. prvi je događaj iz
kulturnoga života što ga je zagrebačka Radio-stanica prenosila direktno s terena. Bio je to uopšte
prvi direktni radio prenos u ovom dijelu Evrope. Dvanaest dana kasnije izvršen je prijenos iz
Hrvatskoga narodnog kazališta. Prenošen je drugi čin opere „More", a 1926. prenošena je cijela
opera „Rusalka“ A. Dvoržaka. Radio Zagreb bio je prva jugoslovenska radio stanica s potpunim
dnevnim programom. U početku je imala samo 290 pretplatnika, a već 1935. bilo ih je gotovo
19.000. Kasniji razvitak bio je usporeniji jer je radio stanica poslovala na bazi privatnog kapitala
i jer nije bilo vlastite radio industrije pa je njezina emisiona snaga bila premalena i preslaba za
veći opseg emitovanja programa. Sa izbijanjem Drugog svetskog rata i osnivanjem fašističke
Nezavisne Države Hrvatske, Radio Zagreb se stavlja u službu marionetskog režima i okupatora

stanice u Beogradu. Direktni prenos utakmica reprezentacije tadašnje Kraljevine Jugoslavije na
svejtskom fudbalskom prvenstvu 1930. godine u Urugvaju je vršio Radio Beograd putem
telefonske veze. Okupacijom beograda od strane njemačke vojske Radio beograd je stavljen u
službu njemačke oružane sile, u cilju širenja propagande i obavještenja okupacione komande.
Oslobođenjem Beograda počinje nova faza radiofonije u zemlji. Mada su okupatori pri
povlačenju uništili skoro sve, već početkom novembra 1944. osposobljen je srednjetalasni
predajnik. Njegova jačina stalno je rasla i danas i do 60tih godina iznosi 150 KW, sa prosječno
20 sati emisija dnevno na Prvom programu, dok Drugi program sa predajnikom jačine 2 KW
emituje prosečno 6 sati dnevno. Kratkotalasni predajnik počeo je sa radom marta 1945. i počinje
svakodnevno da emituje programe na deset stranih jezika, sa 10 časova dnevno. Po završetku
rata pa sve do sredine pedesetih godina najslušanije emisije Radio Beograda su bile humorističke
emisije u večernjim satima pod nazivom „Veselo veče“ u kojima su učestvovali najpoznatiji
glumci i humoristi tog vremena. Radio Novi Sad započinje snagom od 100 KW da emituje svoje
programe i na jezicima nacionalnih manjina u prosečnom trajanju od preko 20 časova dnevno.
Radio Priština sa snagom 20 KW emituje oko 15 sati dnevno sa govornim programom na
srpskom, albanskom i turskom jeziku. Lokalne programe u okviru Radio Beograda emituju i
Radio Niš i Radio Svetozarevo (danas Jagodina). Početkom ljeta 1969. godine u Radio Beogradu
se temeljno pripremala akcija čiji je cilj bio osnivanje novog programa u okviru Radio Beograda.
Program je dobio naziv „Beograd 202”. 27. juna 1969. godine u 06. sati ujutro počela je sa
radom jedna od najslušanijih muzičkih stanica bivše Jugoslavije, sa bogatim zabavnim i
muzičkim programom koji je bio namijenjen uglavnom mlađoj publici, čija popularnost je trajala
sve do druge decenije XXI vijeka. U okviru Radio Beograda se nalazila, i još uvijek se nalazi,
jedna od najvećih produkcijskih kuća u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji Produkcija gramofonskih ploča
Radio televizije Beograd ili skraćeno PGP RTB
.(6)(8)
.
osnovan od strane grupe novinara dnevnog lista
",
kao
prva stanicu izvan sistema državnih medija. Uređivačka politika je bila potpuno revolucionarna i
neobična za to vrijeme, radio sa dosta muzike i maksimalno tri minuta govora između dvije
.
pokrenut je i Drugi program na srednjim talasima i to uglavnom muzički,
sa vijestima na svaki sat. Kasnije je pokrenut i Treći program, sa isključivo ozbiljnom i
klasičnom muzikom, a osnovani su i produkcija gramofonskih ploča i TV reklama. Zaštitno lice
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti