Pokret za autonomiju Bosne
UNIVERZITET U ZENICI
PRAVNI FAKULTET
HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA
POKRET ZA AUTONOMIJU BOSNE
HUSEIN-KAPETAN GRADAŠČEVIĆ
SEMINARSKI RAD
Mentor:
prof. Salih Jalimam
Zenica, januar 2014. godine
S A D R Ž A J
1. Uvod......................................................................................................... 1
2. Uzroci i organizacija pokreta.................................................................... 2
3. Uslovi za pokret........................................................................................ 4
4. Početak pokreta......................................................................................... 5
5. Posljedice i historijko iskustvo pokreta..................................................... 7
6. Husein-kapetan Gradaščević......................................................................8
7. Zaključak.................................................................................................. 10
8. Literatura.................................................................................................. 11

2. UZROCI I ORGANIZACIJA POKRETA
Pokret za autonimiju Bosne je bio u potpunosti osmišljen i organizovan do najsitniji detalja.
utvrđen je prema tačno određenim programima i ciljevima. Pokret je uključivao i obuhvatao
sve slojeve i zastupao je interese svih slojva. Na čelu pokreta zajedno nalazili su se pojedinci
iz reda svjesno najizraslijeg stanovništva Bosne.
Kao uzroci za pojavu poreta bile su društveno - političke prilike u Bosni. Situacije na
granicama Bosne prijetile su cijeloj Bosni i njenoj strukturi. Kao jedan od prvih razloga za
Pokret bila je spoljna opasnost po teritorijalnu cjelovitost Bosne.
Položaj Bosanskog Ejlaleta kao najzapadnije Osmanske provincije u XVII stoljeću
S obzirom da je Osmansko carstvo bilo u krizi i veoma teškim uslovima, nametnulo je veće
poreze i zahtjevalo veću eksploataciju bez obzira na klasnu i vjersku pripadnost. Sva ta
dešavanja izazvala su nezadovoljstvo naroda u Bosni. Najveći teret zadatih ograničenja snosili
su poljoprivradnici. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo ovog sloja koji je bio u suštini
najbrojniji u to vrijeme. U tom vremenu trgovina prerasta u posebnu izdvojenu djelatnost, i
smatra se sigurnijom i unosnijom nego zanatstvo. Samim tim dolazi do osiromašenja
mnogobrojnih zanatlija.
Ukidanje janjičarskog reda ubrzalo je propadanje esnafa kao jedinstvene i veoma čvrste
organizacije, jer esnaf nije mogao da apsorbira sve janjičare koji su nakon razoružanja ostali
bez sredstava.
U Bosni tada jedinstvenu cjelinu predstavljaju tri sloja stanovništva – zanatlije, trgovci i
spahije. Svi oni su bili u sličnom nezavidnom položaju i zajedno su bili nosiogi Pokreta. Oni
su zajendo predstavljali novonastalu civilnu klasu, koja je u suštini u svojim rukama držala
sav kapital i sav agrar.
„Položaj Carstva je bio veoma težak i u tim uslovima ono je bilo prisiljeno da iznalazi sve, pa
i materijalne mogućnosti, za svoj opstanak, što je neminovno iziskivalo veće namete i veću
eksploataciju, bez razlike na klasnu i vjersku pripadnost, a to je izazvalo opće nezadovoljstvo
naroda u Bosni. Na taj način država je svojim mjerama narušavala već ustaljenu praksu
uzimanja vandrednih nameta samo po potrebi, odnosno u vrijeme vojnog pohoda, što se i u
narodu, nekako, shvaćalo kao potreba. Kao razlog za pokret, bile su dakle i socijalne prilike u
Bosni. Teret tih opterećenja najviše je pogađao seljake kao proizvođače općih dobara,
pogotovo, imajući i u vidu česte zloupotrebe zakona pri ubiranju dadžbina. Osim toga,
polagano su počele da se suspendiraju, pa ukidaju, i one povlastice građanskog življenja koje
je, zbog privređivanja od posebnog interesa, bilo oslobođeno vandrednih nameta, što je
također izazvalo nezadovoljstvo kod ovog sloja koji je bio veoma brojan, pa i ekonomski vrlo
jak, zapravo ekonomski najjači, ako se izuzmu samo oni najkrupniji vojnici koji su se često
alazili i u okviru gradskog, zanatlijskog ili trgovačkog sloja, gdje su obrtali sa dijelom
kapitala koji su ostvarili sa zemljišnog posjeda, odnosno vojničkog lena, ili zakupom državnih
prihoda ili u ovo vrijeme od čifluka.“
A. Aličić,
Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine
, Orijentalni institut, Sarajevo, 1996., 179.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti