SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET FILOZOFSKO-HUMANISTIČKIH ZNANOSTI
STUDIJ FILOZOFIJE
ZNANSTVENA METODOLOGIJA
Skripta
Mostar, svibnja 2006.
2. VRSTE PISANIH RADOVA NA VISOKIM
UČILIŠTIMA
Kao znanstvenoistraživačke ustanove, visoka su učilišta mjesta na kojima se
osposobljavaju budući stručnjaci, istraživači i znanstvenici. U tu je svrhu nužno na
dodiplomskom studiju uvesti studente u znanstveni način mišljenja i rada kako bi se
osposobili za samostalno čitanje i tumačenje izvora, za izlaganje i prosuđivanje
specijalnih pitanja, a osobito da bi stekli vještinu pismenoga formuliranja onoga što su
vlastitim naporom istražili. Zato je praksa na svakom visokom učilištu da studenti
obvezno izrađuju određene pisane radove s odgovarajućim stupnjem znanstvenosti. To
su, uglavnom, sljedeći oblici pisanih djela:
referat
ili
izvješće
,
seminarski rad
i
diplomski rad
.
Na poslijediplomskom pak studiju izrađuju se
magistarski rad
,
doktorska
disertacija
i
habilitacijsko djelo
.
2.1. Referat
Referat ili izvješće najjednostavniji je oblik pismenoga rada studenta. Radi se o
najnižoj kategoriji znanstvenoga istraživanja čija je svrha šire i dublje upoznavanje s
određenom problematikom. U referatu se, naime, jezgrovito prikazuje jedan ili više
tuđih radova, uz uporabu znanstvenoga aparata.
Valja reći da je ovo odlična priprava za zahtjevnije sastave kao što su
seminarski ili diplomski rad. Na ovaj način student stječe vještinu studioznoga pristupa
određenom problemu, razvija sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga, vježba se
u zahtjevnom poslu misaone sinteze, prakticira citiranje i pisanje pozivnih bilježaka
itd.
Što se konačnoga izgleda tiče, referat bi trebao imati sve bitne elemente
stručnoga rada, i to: 1) naslovnu stranicu, 2) uvod, 3) izlaganje tematike, 4) zaključak,
5) pozivne bilješke, 6) popis literature i 7) priloge (ako postoje).
Referat ne bi trebao imati više od pet tipkanih stranica sa srednjim proredom.
fakulteta, a ispod grupu studija. Na sredini stranice treba napisati naslov rada velikim
masnim slovima. Nešto niže od toga piše se manjim slovima seminarski rad. Još niže
dolazi ime i prezime studenta, a ispod toga ime i prezime profesora. Na dnu stranice
piše se ime grada i datum nastanka rada.
SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
IDEJA DOBRA KOD PLATONA
Seminarski rad
Student: Marko MARKOVIĆ
Mentor: prof. dr. Janko JANKOVIĆ
Mostar, studenoga 2005.
2) U sadržaju ili kazalu treba donijeti sve naslove i podnaslove, onako kako su
napisani i u samom radu, s brojem stranica na kojima se nalaze. U njemu mora biti
vidljiva razlika između naslova većih i manjih cjelina. Tako će naslovi poglavlja biti
pisani većim i masnijim slovima od naslova neke manje cjeline i tako redom. Sadržaj
se može donijeti odmah nakon naslovne stranice ili na kraju rada.
3) U uvodu seminarskoga rada treba najprije definirati problem koji se
obrađuje. Zatim treba odrediti ciljeve koji se žele ostvariti u tom radu. Dobro bi bilo
izložiti sadašnje stanje istraživanja i vlastiti doprinos tom istraživanju. Treba potom
donijeti strukturu rada, tj. kratko opisati dijelove rada. Valja također nešto reći i o
metodi kojom se služi pri izradi rada. Uvod ne smije biti opsežan i ne bi trebao biti veći
od dvije stranice.
4) Izlaganje teme najvažniji je i najopsežniji dio seminarskoga rada. Stoga mu
treba posvetiti posebnu pozornost. Tematika se raspoređuje u dijelove (poglavlja) i
niže podcjeline, što omogućuje da se problem izloži sustavno i po određenom
redoslijedu. Dijelovi rada trebaju činiti jedinstvenu, uzročno-posljedičnu cjelinu. U
ovom se dijelu seminarskoga rada iznose najvažniji rezultati istraživanja: opisuju se,
objašnjavaju i izlažu važne činjenice. Ovdje dolazi do izražaja studentovo znanje,
sposobnost, kritičnost, inventivnost. On treba logično i znanstveno povezati relevantne
činjenice, spoznaje i misli u smislenu cjelinu. Pri tome treba biti što samostalniji i
objektivniji u prosuđivanju i donošenju relevantnih ocjena i prijedloga, ne smije biti
rob tuđih ili ustaljenih mišljenja, a svoje stajalište brani valjanim argumentima. U
ovom dijelu seminarskoga rada student obvezno i na uobičajen način citira tuđe
stavove, spoznaje ili formulacije, odnosno navodi korištenu literaturu u pozivnim
bilješkama.
5) Zaključak treba sadržavati najvažnija rješenja postavljenoga problema
istraživanja, odnosno odgovore na pitanja postavljena u uvodu. Zaključak je zapravo
na koncizan način izložena sinteza čitavoga rada i ne treba biti preopširan. On treba
reći u čemu se sastoji doprinos dotičnoga rada u obradi naznačene teme.
6) Nakon zaključka seminarskoga rada navodi se popis korištene literature. Na
vrhu se piše velikim slovima LITERATURA ili BIBLIOGRAFIJA. Nju se donosi
abecednim redom prema prezimenu autora. Potrebno je navesti sve podatke kao u
pozivnim bilješkama.
2.3. Diplomski rad
Na visokim učilištima čiji studij traje najmanje četiri godine studenti su dužni
pri završetku studija prijaviti, izraditi i braniti diplomski rad. Diplomski rad je
«samostalno, kvalitetno, stručno, pismeno djelo studenta u kojem pod voditeljstvom
mentora obrađuje određenu aktualnu stručnu temu».
2
Osnovni je cilj diplomskoga rada
u tome da student pokaže sposobnost i samostalnost rješavanja kompleksnoga
problema i snalaženje u rješavanju istraživačkih problema koji ne moraju imati
2
Ibid.
, p. 265.
zarez i godina. Na potkoricama (prvom unutarnjem listu) donose se podrobnije
informacije.
Primjer 1:
Naslovna stranica diplomskoga rada
SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET FILOZOFSKO-HUMANISTIČKIH ZNANOSTI
M O S T A R
MARKO MARKOVIĆ
SPOZNAJA U JOHNA LOCKEA
DIPLOMSKI RAD
MOSTAR, 2006.
