1.
UVOD
U ovom radu ću pokušati da objasnim pravo značenje riječu politika, njeno mijenjanje kroz
istoriju od samog nastanka u davnom dobu, pa do savremenog značenja ove riječi, tj. kako se
polika mijenjala kroz istoriju. Također će u ovom radu biti riječi o političkim strankama,
Politika
(Grč.
tà politiká
-građanska vlast koja obvezuje) i (
hẽ politikḗ
-političko umijeće,
politička vještina), predstavlja umijeće upravljanja državom ili drugom političkom zajednicom,
kao i sve postupke upravljanja koji se ogledaju u organizovanim oblicima društvenog djelovanja
i društvenim institucijama putem kojih ljudi teže ostvarivanju svojih društvenih interesa i
regulisanju opštih poslova zajednice. Dok se obje navedene riječi izvedenice od pridjeva
politikós
, koji na grčkom jeziku označava građanski, a koja je opet izvedenica riječi
polítēs
, što bi
označavalo člana polisa kao političke zajednice ili kratko rečeno građanina. Pojam politika
najčešće se izvodi iz riječi
pólis
(antički grad-država, politička zajednica). Savremeno značenje
termina politika se može višestruko odrediti. U engleskom jeziku
polity
označava institucionalni
poredak države, unutar kojega se odvijaju politički procesi. U demokratskim sistemima najčešće
putem izbora;
policy
označava politiku kao aktivnost, proces donošenja odluka u svim sferama
ljudskoga života. Pomenute aktivnosti se najčešće vežu uz posebno određene javne segmente
života, odnosno politike (kulturne, socijalne, zdravstvena, obrazovne itd.), koje donosi izabrana
vlada ili neka organizacija. Politika je prisutna u svakom društvenom odnosu u kojem se
izražavaju interesi pojedinca, društvenih skupina, klasa, staleža, slojeva. Također, u ovom radu će
biti riječi i o moći, te koji su oblici pojavljivanja iste u društvu. Osim pomenutih tema, biće riječi
i o načinima djelovanja vlasti, te o političkim partijama- strankama.
Od prvih oblika politike, pa do današnjih dana, politika je doživljavala razne izmjene , pa bi smo
je tako mogli podijeliti u tri vremena postojanja:
a) Period nastanka politike-antička politika
b) Period politike srednjeg vijeka
c) Period savremene politike
Politika je sporna stvar i za one koji u njoj djeluju i one koji je motre izvana. Znanstvenici koji
politiku proučavaju i najšira javnost podjednako su prožeti nedoumicom o tome kakva je narav i
svrha politike.
1
Nauka o politici se zove politologija, a politolog je stručnjak koji proučava obilježja, organizaciju
i funkcioniranje vlasti i vlada, politički ustroj društva te prirodu i funkcioniranje različitih
političkih sistema i institucija.
2.1
PERIOD NASTANKA POLITIKE
Kako i zašto je nastala politika. Politika je u antičko doba nastala prvenstveno zbog
potrebe organizacije života ljudi u nekoj zajednici. Sasvim je prirodno da se ljudi oduvijek pitaju
kako najbolje organzovati život u zajednici u kojoj žive: tko će vladati i koliko dugo, tko će ih
obraniti od vanjskih neprijatelja, kako će organizirati školstvo, zdravstvo, kako će napuniti
državne blagajne i mnoga druga pitanja. Istorija je dala niz imena koja su se bavila tim i sličnim
pitanjima. Ovdje ćemo samo spomenuti nekoliko najpoznatijih. Za dublje poznavanje njihovih
teorija potrebno je znatno šire izlaganje. Istorija političke misli najčešće se izlaže počevši s
Platonom koji je u svom poznatom djelu ''Država'' iznio koncepciju idealne države. Temelj
njegove ideje o idealnoj državi jest ideja pravednosti. Zapravo riječ je o pravednoj raspodijeli
rada prema sposobnostima svakoga čovjeka.
2
Aristotel je istraživao državne oblike, odnosno oblike vladavine. Tako je oblike vladavine
podijelio na one dobre i loše. Dobre oblike predstavljaju: kraljevstvo, aristokracija i republika,
1
Max Weber; Vlast i politika; (izvorno ''Grundriss der Sozialökonomik''); Zagreb 1999. godine
2
Platon (427-347. p. n. e.);
izuzetno utjecajan
grčki
filozof
, idealist,
Sokratov
učenik,
Aristotelov
učitelj
dok loše oblike predstavljaju: tiranija, oligarhija i demokracija. U njegovom djelu ''Politika''
pronalazimo jednu od prvih teorija o nastanku države. Smatrao je da država nastaje radi nekog
dobra, a čovjek u njoj je društveno biće.
3
2.2 PERIOD POLITIKE SREDNJEG VIJEKA
U srednjovjekovlju se razvija nauk o dvije države-nebeskoj i zemaljskoj. Za razliku od
zemaljske, nebeska država je oličenje dobra. Zastupnice teološkog shvaćanja politike u to vrijeme
su
Augustin
4
i
Toma Akvinski
.
5
U periodu srednjeg vijeka, desile su se rigorozne promjene
glede oblika politke u odnosu na ranije opisani period nastanak politike. Naime, u to vrijeme su
se ponovo spojili segmenti privatnog i javnog života. Svjedoci smo da je popularna riječ
''srednjevjekovno'' sinonim za primitivno, nasilno, zaostalo, zatucano. Ti sinonimi su donekle
istiniti, jer u to doba stanovništvo nije težilo ka usavršavanju zajednice ili pojedinca, nego su se
više okretali ka drugim idealima, koje im u to vrijeme nametala crkva. Crkva je u to vrijeme
pokušavala da ostvari, a na kraju i ostvarila dominaciju duhovnog nad svjetovnim, a samim tim i
dominaciju nad zajedncom, a individue su se okrenule ka religiji. Ovdje bi bilo bitno napomenuti
feudalce, koji su te titule dobijali dirtektno od crkvenih dužnosnika, a imali su nadmoć nad svime
i svakome ko se nalazio na njihovom posjedu. Obično stanovništvo je tako izgubilo pravo
rasuđivanja i odlučivanja, čime se izgubila prava smisao politike iz antičkog perioda.
3
Aristotel
((
384. pne.
-
322. pne.
) bio je najsvestraniji i najučeniji
grčki
filozof
koji se smatra jednim od najuticajnijih
ličnosti
antike
.
4
Sveti Augustin
ili
Aurelije Augustin (
354
-
430
.), sjevernoafrički
pisac
,
teolog
i jedan od najutjecajnijih
kršćanskih
učitelja
. Koristi
Platonovu
filozofiju za izražavanje kršćanskih ideja.
5
Sveti Toma Akvinski
(
1225
-
1274
.), talijanski
dominikanac
,
filozof
,
teolog
,
crkveni naučitelj
i
svetac
