Poljoprivreda i kvalitet povrsinskih voda i jezera akumulacija
Educons univerzitet u Novom Sadu - odeljenje Svilajnac
Smer: Ekoloska poljoprivreda
SEMINARSKI RAD
IZ
PREDMETA
ZASTITA VODA U POLJOPRIVREDI
TEMA:
Poljoprivreda i kvalitet povrsinskih voda i jezera akumulacija
Mentor: Studenti:
,
Sadrzaj:
Uvod...........................................................................................................................2
Proces kruzenja vode u prirodi.................................................................................5
Stajace i tekuce vode..................................................................................................7
Upotreba voda i navodnjavanje u poljoprivredi.....................................................8
Monitoring kvaliteta voda.......................................................................................10
Jezera.......................................................................................................................12
Prirodna jezera........................................................................................................13
Vestacka jezera........................................................................................................14
Jezera u Srbiji..........................................................................................................15
Akumulacije i njihov znacaj.....................................................................................16
Djerdapsko jezero....................................................................................................17
Vlasinsko jezero.......................................................................................................18
Palicko jezero..........................................................................................................19
Zagadjenje voda......................................................................................................20
Zakljucak.................................................................................................................22
Literatura.................................................................................................................24

Povrsinska voda moze se upotrebljavati kao pitka voda bez vestackog
preciscavanja samo iz takvih jezera u kojima se ona cisti prirodnim putem, zatim iz
planinskih potoka u nenastanjenim krajevima gde nema nikakvog saobracaja. Sve
ostale povrsinske vode moraju se pre upotrebe za pice procistiti i dezinfikovati.
Njihova dobra osobina je u tome sto imaju malu tvrdocu, pogodne su za
industrijske potrebe, i sto ih ima u velikim kolicinama.
Atmosferska voda
se dobija od kise, snega, leda i grada. U njoj nema rastvorenih
mineralnih sastojaka, vec samo otopljenih gasova iz atmosfere, zatim prasine i
nesto bakterija. Kako u sebi sadrzi rastvorenu ugljenu kiselinu, kiselog je ukusa,
usled cega najeda metale, a posto nema skoro nikakvih metalnih sastojaka, vrlo je
bljutava po ukusu.
Preporucljivo je da se atmosferska voda ne skuplja nad gradovima i industrijskim
naseljima, jer onda iz vazduha ponese velike kolicine cadji i otopljenih gasova od
izgaranja, te je zbog toga jos manje upotrebljiva. S obzirom na ovu okolnost,
atmosfersku vodu treba skupljati sa krovova koji su malo dalje od prasnjavih
drumova, ili iz onih delova gde nema dimnjaka. Najbolje je da se ona skuplja na
specijalno izgradjenim betoniranim povrsinama, postavljenim na mestima koja
nisu izlozena prasini.
Atmosfersku vodu treba upotrebljavati u slucaju nuzde i samo u krajevima gde
nema druge vode. Ona moze biti kvalitativno veoma dobra ako su objekti za njeno
prikupljanje dobro projektovani i izgradjeni. Medjutim, dobri objekti za
prikupljanje atmosferske vode su skupi, narocito ako treba da skupljaju velike
kolicine vode.
PROCES KRUZENJA VODE U PRIRODI
Hidrologija je znanost koja proucava raspodelu vode na zemlji, njene fizikalne i
hemijske reakcije s drugim stvarima koji se nalaze u prirodi i njenu vezu sa
zivotom na zemlji, a neprekidan vek vode izmedju zemlje i atmosfere je poznat
kao hidroloski ciklus.
Kruzenje vode ili hidroloski ciklus je niz tokova vode kako iznad tako i na te ispod
povrsine tla. Ovaj se ciklus sastoji od cetiri stadijuma: tok vode (odnosno njena
pohrana) na i pod zemljom, isparavanja, kondenzacija i ponovni povratak na
zemlju. Voda se privremeno moze zadrzati (pohraniti) u tlu, u okeanima, morima,
jezerima i rekama, te u ledenim kapama i ledenjacima. Voda zatim isparava u
atmosferu s povrsine zemlje, kondenzira se u oblacima te ukapa u obliku kiše ili
snega se opet vraca na zemlju. Gotovo sva voda na zemlji je nebrojeno puta prosla
kroz taj ciklus i vrlo se malo vode stvorilo i nestalo u posljednjih milijardu godina.
Ogromna kolicina vode ucestvuje u tom ciklusu. Oko 1,4 milijarde km
3
vode se
nalazi na zemlji! Nesto vise od 97% ove kolicine je morska voda, ali isparavanjem
se sol ne prenosi u atmosferu tako da ta cinjenica ne utice na karakteristiku kise
koja pada na povrsinu zemlje. Neslana voda, dakle potencijalno pogodna za pice,
se nalazi u ledenjacima, jezerima i rekama kao i u tlu te nekim stenama. Prema
procenama takve vode ima 36 miliona km
3
.
U atmosferi se u svakome trenutku nalazi oko 12 000 km
3
vode dok se u isto vreme
10 puta toliko nalazi u svetskim rekama i jezerima.. Dva najveća svedska
rezervoara vode se nalaze u polarnim delovima (28 miliona km
3
) te u tlu (8
miliona km
3
).
Gotovo vecina svetske sveze vode se nalazi na Antartiku i na Grenlandu. Te se
polarne kape prostiru na vise od 17 miliona km
2
s prosecnom dubinom vecom od
1,5 km. Ostali ledenjaci imaju vrlo maleni udeo u kolicinu sveze svetske vode.
Kada bi se svi ledenjaci na zemlji otopili razna svedska mora bi porasla za oko 80
m.
Povrataka vode na povrsinu zemlje pocinje njezinom kondenzacijom u oblacima
nakon cega pada na zemlju bilo u obliku kise, snega ili tuče. Oko 300 km
3
vode
svaki dan iz atmosfere padne na zemlju, a cak dve trecine tog iznosa se isparavanje
opet vrati u atmosferu tako da tek jedna trecina zavrsi u rekama, jezerima,
okeanima i morima. Pojedine oluje mogu na povrsinu zemlje ispustiti ogromne

Stajace i tekuce vode
Kopnene vode
su vodene povrsine koje se nalaze na kponu i cine ih:
Tekuce vode (reke, izvori ili vrela, usca, potoci ili slapovi)
Stajace vode (Jezera, bare i mocvare)
Sve kopnene vode imaju svoje osnovne abioticke komplekse. Osnovne uslove
zivota u ekosistema kopnenih voda odredjuje kompleks ekoloskih faktora, kao što
su: hemijski sastav vode, pritisak, potisak, temperatura, svetlost i strujanje vode.
Hemijski sastav vode
na kopnu karakterise izuzetno mala kolicina rastvorene
kuhinjske soli, zbog cega one imaju sladak ukus.
Pritisak
se javlja u vodenim basenima usled mase tecnosti i povecava se na svakih
10m dubine za 1atmosveru. Na najvecoj dubini od oko 1900m, izmerenoj u
Bajkalskom jezeru, vlada pritisak od 190 atmosfera.
Potisak
je u kopnenim vodama slabiji u odnosu na mora i okeane zbog manje
kolicine rastvorenih soli odnosno manje gustine tzv.
slatke vode
. Zbog toga tela u
slatkoj vodi prividno izgledaju teza nego u morskoj vodi. Zato se u jezerima teze
pliva nego u morima.
Temperatura
kopnenih voda varira u odnosu na geografski polozaj, dubinu vode i
godisnja doba ali zavisi i od nadmorske visine.
Strujanja vode
predstavljaju kretanja prividno mirujucih voda u koja spadaju
jezera, bare i mocvare koje se zbog toga nazivaju i
stajace vode
. Medjutim ni
jezera, ni bare, ni mocvare nikada ne miruju i u njima mogu biti izrazeni: talase ,
plima, oseke struje , horizontalne struje.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti