UVOD
Poljoprivredne površine u
BiH
zauzimaju oko polovine ukupne zemljišne površine
BIH, i iznosi 2.523.000
hektara
(ha), od čega je 1.589.000 obradivih površina i
1.020.000 oranica. Kvantitativni pokazatelji o razmjerama ovoga resursa
pokazuju da u BIH po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha obradivih površina što je
svrstava u donji prag zemalja koje ulaze u krug prosječno bogatih ovim prirodnim
resursom.
Poređenja radi treba istaći da se zemlje diferenciraju na četiri grupe: na vrlo
bogate sa obradivim zemljištem s više od 1 ha po stanovniku, kao što
je
Australija
(3,30)., zatim na bogate zemlje , od 0,65-0,99 ha po stanovniku, kao
što je
Turska
(0,85), prosječno bogate, od 0,36-0,64 ha po stanovniku, kao što
je
Danska
, te na siromašne zemlje sa manje od trideset hektara po stanovniku,
kao što su Japan (0,16), Belgija (0,10) itd.
Pravi uvid u skromnost ovoga resursa se dobije kada se pogledaju kvalitetna
svojstva zamljišta. Naime, struktura zemljišta se pogoršava idući od Posavine ka
planinskim predjelima naše zemlje, uz izuzetak koji se odnosi na doline rijeka,
tako da se 60 % obradivih površina nalazi na nadmorskoj visini iznad 500 m, pet
šestina teritorije ima nagib iznad 12%- što limitira mehaničku obradu, a svega
14.2% zemljišta spada u prve tri klase upotrebne vrijednosti. Ovome treba dodati
da je 70 % površina izloženo eroziji, a blizu 200.000 ha ugroženo je od poplava.
2. ZNAČAJ POLJOPRIVREDNOG SEKTORA ZA BiH
Bosna i Hercegovina je pretežno ruralna zemlja. Procjenjuje se da oko
61%stanovništva živi u ruralnom području. Iako nema intenzivnu poljoprivredu
kao neke zemlje iz susjedstva, poljoprivredne aktivnosti čine okosnicu ruralne
ekonomije i upošljavaju oko 20%svih zaposlenih u BiH. Prema analizama
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oko 50%(cca 2.600.000
hektara) od ukupne površine BiH otpada na poljoprivredno zemljište. Oranične
površine iznose 987.000 hektara,od kojih je danas čak 45%neobrađeno.
Poseban problem koji opterećuje bh. poljoprivredu su usitnjeni poljoprivredni
posjedi i neriješena imovinska pitanja na tržištu zemljišta. Prosječna veličina
poljoprivrednog posjeda u Bosni i Hercegovini je oko dva hektara, što
onemogućava iskorištavanje ekonomije obima i dovodi do povećanja fiksnih
troškova po jedinici proizvoda. Povećanjem poljoprivrednih posjeda omogućava
se efikasnije korištenje mehanizacije u proizvodnji te smanjenje konačne cijene
proizvoda. Poređenja radi, prosječna veličina poljoprivrednog posjeda u EU-u
kreće se od 4,3 hektara u Grčkoj, preko 24 hektara u Francuskoj I Njemačkoj do
65 hektara u Velikoj Britaniji. To za posljedicu ima intenziviranu poljoprivrednu
proizvodnju u kojoj znatno manji procent radne snage generiše značajno veći
output. Činjenica da BiH nema državno ministarstvo poljoprivrede i ruralnog
razvoja ne smije biti izgovor za loše stanje u kojem se nalazi njezin poljoprivredni
sektor, posebno zato što nepostojanje ovakve institucije ne ograničava resorne
institucije na entitetskom nivou da svoje politike usmjere prema potencijalnim
motorima razvoja u ruralnim predjelima naše zemlje. Imajući u vidu da je u
poljoprivrednoj proizvodnji angažovano oko 20% ukupno zaposlenog
stanovništva u BiH, a da se pri tome učešće poljoprivrede u ukupnom BDP-u
kreće oko 5%u FBiH i oko 11%u Republici Srpskoj, jasno je da se radi o
neefikasnom korištenju budžetskih sredstava.
3. OCJENA SADAŠNJEG STANJA U POLJOPRIVREDI
Učešće poljoprivrede u bruto nacionalnom prihodu BIH je smanjeno u posljednjih
dvanaestak godina sa oko 14% na oko 8%, što je rezultat njene stagnacije u
odnosu na druge privredne grane u kojima se bilježi određeni napredak. Drugi
važan indikator je korištenje poljoprivrednih resursa - zemljišta, i to onog
najkvalitetnijeg, kakve su oranice. U BiH se sije svega oko 53 % oranica (u F BiH
