D.
Jurić, Položaj depozitne banke u odnosu na društvo za upravljanje i investicijski fond
Zb. Prav. fak. Sveuč. rij. (1991) v. 29, br. 2, 1009-1031 (2008)
1009
POLOŽAJ DEPOZITNE BANKE U ODNOSU NA DRUŠTVO
ZA UPRAVLJANJE I INVESTICIJSKI FOND
Dr. sc. Dionis Jurić, docent
UDK: 336.713
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
336.714
Ur.: 16. lipnja 2008.
Pr.: 30. listopada 2008.
Pregledni znanstveni članak
Depozitna banka ima zadatak skrbiti nad imovinom investicijskog
fonda, vodi poseban račun za investicijski fond preko kojeg se obavljaju
transakcije te vodi računa da imovina investicijskog fonda bude odijeljena
od imovine društva za upravljanje i njezine vlastite imovine. Ona je,
također ovlaštena nadzirati pravne radnje društva za upravljanje pri
prodaji, izdavanju i otkupu udjela u investicijskim fondovima i izračunu
neto vrijednosti pojedine dionice ili udjela. Depozitna banka ima ovlast
izvršavati naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama koje se
odnose na imovinu investicijskog fonda, obavlja naplate prihoda u korist
fonda i nadzire zakonitost upotrebe prihoda investicijskog fonda. radi
jačanja nadzorne uloge depozitne banke valjalo bi u hrvatski Zakon o
investicijskim fondovima unijeti određene mehanizme zaštite ulagatelja u
investicijske fondove iz usporednog prava.
Ključne riječi:
depozitna banka, društvo za upravljanje, investicijski
fond, usporedno pravo.
1. Uvod
Pravno uređenje poslovanja investicijskih fondova obilježava postojanje
pravnih odnosa između tri različita pravna subjekta: investicijskog fonda, društva
za upravljanje i depozitne banke. Investicijski fondovi se pojavljuju, ili u obliku
zatvorenih investicijskih fondova (investicijska društva), koji predstavljaju
posebna dionička društva, čiji je cilj prikupljanje kapitala i ulaganje u prenosive
vrijednosne papire i druge likvidne financijske instrumente, ili u obliku otvorenih
investicijskih fondova (uzajamni fondovi) koji predstavljaju zasebnu imovinu bez
pravne osobnosti, a koja se opet ulaže u prenosive vrijednosne papire i druge
likvidne financijske instrumente. Društvo za upravljanje investicijskim fondom
predstavlja dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću čiji je
D.
Jurić, Položaj depozitne banke u odnosu na društvo za upravljanje i investicijski fond
1010
Zb. Prav. fak. Sveuč. rij. (1991) v. 29, br. 2, 1009-1031 (2008)
predmet poslovanja osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima, ulaganje
novčanih sredstava investicijskih fondova te obavljanje drugih poslova. Pravni
odnos između društva za upravljanje i zatvorenog investicijskog fonda zasniva se
sklapanjem ugovora o upravljanju između uprave društva za upravljanje i
nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda, pri čemu društvo za upravljanje
stječe položaj zastupnika zatvorenog investicijskog fonda. S druge strane, pravni
odnos društva za upravljanje i otvorenog investicijskog fonda temelji se na ovlasti
društva za upravljanje da osnuje otvoreni investicijski fond uz prethodno
odobrenje nadzornog tijela te donošenje statuta (pravila upravljanja) otvorenog
investicijskog fonda i sklapanje ugovora o poslovima depozitne banke (odnosno
ugovor o pohrani imovine otvorenog investicijskog fonda) s depozitnom bankom,
pri čemu društvo za upravljanje stječe položaj komisionara imatelja udjela u
otvorenom investicijskom fondu. Konačno, depozitna banka je banka koja za
potrebe investicijskog fonda obavlja poslove pohrane zasebne imovine fonda,
poslove vođenja posebnih računa za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog
pojedinog fonda od imovine ostalih fondova te ostale poslove. Pravni odnos
između depozitne banke i društva za upravljanje, a time posredno i investicijskog
fonda zasniva se sklapanjem ugovora o poslovima depozitne banke uz prethodno
odobrenje nadzornog tijela. Pritom depozitna banka mora biti neovisna i
nepristrana u odnosu na društvo za upravljanje te voditi računa o zaštiti interesa
imatelja udjela u otvorenim investicijskim fondovima, odnosno dioničara u
zatvorenim investicijskim fondovima. Temeljni zadatak depozitne banke je
očuvanje imovine investicijskog fonda te nadzor nad zakonitošću pravnih radnji
koje poduzima društvo za upravljanje za račun investicijskog fonda. Nadzorna je
uloga depozitne banke naglašena u različitoj mjeri u propisima pojedinih država.
1
To otvara pitanje odgovornosti depozitne banke prema ulagateljima u investicijske
fondove u slučaju njezinih propusta u obavljanju nadzora.
2. Depozitna banka
2.1. Pojam depozitne banke
Hrvatski Zakon o investicijskim fondovima (ZIF) (NN 150/05.) u čl. 49.
određuje depozitnu banku kao banku koja za potrebe investicijskog fonda
1
Tako je nadzorna uloga depozitne banke osobito naglašena u talijanskom pravu u kojem ona
ne samo da obavlja skrbničke poslove, već i provodi transakcije po nalogu društva za upravljanje
te nadzire zakonitost postupanja društva za upravljanje. Vidi u Lener, Raffaele, Corporate
Governance Rules for Investment Funds in Italy, European Business Organization Law Review, 6
(2005), str. 272-274. S druge strane, Direktiva Vijeća ministara EU o usklađivanju zakona i drugih
propisa o poduzećima za zajedničke investicije u prenosive vrijednosne papire koja je usvojena
20. prosinca 1985. godine, vrlo oskudno regulira pitanje obveza depozitne banke, njihove dužne
pozornosti i odgovornosti u obnašanju svojih zadataka te uvjeta koje mora ispunjavati banka da bi
obavljala poslove depozitne banke u odnosu na društvo za upravljanje i investicijski fond. Vidi u
Rouch, David, Smith, Katherine, The UCITS Directive And The Single European Funds Market:
A Case Review, Journal of International Banking Law and Regulation, 20 (6)(2005), str. 259.
D.
Jurić, Položaj depozitne banke u odnosu na društvo za upravljanje i investicijski fond
1012
Zb. Prav. fak. Sveuč. rij. (1991) v. 29, br. 2, 1009-1031 (2008)
ostaje podijeljena između Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor
financijskih usluga (HANFA).
5
U slovenskom pravu, Zakon o investicijskim fondovima i društvima za
upravljanje (ZISDU)
6
u čl. 4. st. 4. određuje da skrbnik imovine investicijskog
fonda može biti skrbnička banka sa sjedištem u Republici Sloveniji ili
podružnica banke države članice EU, osnovana u Republici Sloveniji u skladu
sa Zakonom o bankarstvu, koja je dobila odobrenje Banke Slovenije za
obavljanje skrbničkih poslova ili podružnica strane banke koja je osnovana u
Republici Sloveniji sukladno Zakonu o bankarstvu i koja je dobila odobrenje
Banke Slovenije za obavljanje skrbničkih poslova.
7
Na taj način je u slovenskoj
državi članici EU mogu otpočeti poslovati u Republici Hrvatskoj u roku od 2 mjeseca od primitka
obavijesti s propisanim prilozima.
5
U talijanskom pravu su prisutni prijedlozi o uvođenju jedinstvenog regulatornog tijela koje bi
nadziralo rad društava za upravljanje investicijskih fondova, umjesto dosadašnjeg nadzora Banke
Italije u segmentu ograničenja rizika i financijske stabilnosti društava za upravljanje i nadzora
Consob-a (
Commissione Nazionale per le Società e la Borsa
) u segmentu preglednog i primjerenog
postupanja društava za upravljanje prema investicijskim fondovima. Vidi u Lener, R., op. cit., str.
271. i 272. U hrvatskom pravu nadzor nad zakonitošću i pravilnošću poslovanja banke i njezine
sposobnosti upravljanja rizicima u poslovanju obavlja HNB s kojom u tomu sudjeluje i HANFA
(čl. 115., ZB).
6
Zakon o investicijskih skladih in družbah za upravljanje (ZISDU) (Uradni list RS, št. 110/02,
32/04, 42/04, 68/05, 114/06, 92/07, 109/07).
7
Za obavljanje skrbničkih poslova banka skrbnica mora ispunjavati uvjete određene u Zakonu o
bankarstvu. Odobrenje za obavljanje skrbničkih poslova banki skrbnici izdaje Banka Slovenije uz
prethodno mišljenje Agencije za tržište vrijednosnih papira (
Agencija za trg vrednostnih papirjev
)
(čl. 55. ZISDU). Banka ima obvezu pribaviti posebnu suglasnost za obavljanje skrbničkih poslova
prije upisa svojeg osnivanja u sudski registar. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja, mora priložiti
poslovni plan banke za prve tri godine poslovanja koji mora sadržavati opis poslova koje će
obavljati banka i opis sustava upravljanja rizicima. Banka Slovenije će izdati banci skrbnici
odobrenje za obavljanje skrbničkih poslova ako je planirani sustav upravljanja rizicima primjeren
i prikladan. U slučaju ako planirani sustav upravljanja rizicima nije primjeren ili prikladan,
Banka Slovenije može ograničiti odobrenje za obavljanje bankarskih poslova na određene vrste
ili opseg poslova, odnosno može vezati odobrenje za druge uvjete. U odluci Banke Slovenije o
davanju odobrenja potrebno je izričito navesti poslove za koje se daje odobrenje (čl. 88. ZBan-1).
Do prestanka valjanosti odobrenja za obavljanje skrbničkih poslova može doći: 1. ako banka
ne otpočne s poslovanjem u roku od 1 godine od izdavanja odobrenja, 2. ako banka prestane s
obavljanjem skrbničkih poslova u razdoblju dužem od 6 mjeseci ili 3. s izdavanjem odluke Banke
Slovenije o nastanku razloga za otpočinjanje stečajnog postupka ili početku prisilne likvidacije
banke. Konačno, u slučaju prestanka valjanosti odobrenja za obavljanje bankarskih poslova, banci
prestaje i odobrenje za obavljanje skrbničkih poslova. U tom slučaju, Banka Slovenije mora donijeti
odluku o prestanku valjanosti odobrenja za obavljanje skrbničkih poslova (čl. 87. ZBan-1 u vezi
s čl. 55. st. 5. ZISDU). Zakon o bankarstvu u čl. 97. određuje da banka, koja je ovlaštena pružati
bankovne i ostale financijske usluge u državi članici Europske unije, može pružati te usluge preko
podružnice ili izravno na području Repub like Slovenije. Pritom je dovoljno da nadležno nadzorno
tijelo države članice Europske unije u kojoj banka ima sjedište pošalje obavijest Banci Slovenije
s propisanim sadržajem, pa da banka otpočne s poslovanjem preko podružnice nakon isteka roka
od 2 mjeseca od dana kada Banka Slovenije primi navedenu obavijest. Kada se radi o poslovanju
strane banke na području Republike Slovenije ona mora osnovati podružnicu u Republici Sloveniji
uz prethodno odobrenje Banke Slovenije (čl. 102. ZBan-1).
D.
Jurić, Položaj depozitne banke u odnosu na društvo za upravljanje i investicijski fond
Zb. Prav. fak. Sveuč. rij. (1991) v. 29, br. 2, 1009-1031 (2008)
1013
poslovnoj praksi omogućeno poslovanje inozemnih investicijskih fondova u
Republici Sloveniji, o čijoj imovini skrbe inozemne skrbničke banke, a koje su
prethodno dobile odobrenje Banke Slovenije za obavljanje skrbničkih poslova,
čime je liberalizirano tržište financijskih usluga sukladno Direktivi o PZIPVP.
Nadzor nad skrbnikom obavlja Agencija za tržište vrijednosnih papira zajedno s
Bankom Slovenije (čl. 56. ZISDU). U njemačkom pravu § 2 st. 7. Zakon o
investicijama (InvG)
8
određuje pojam depozitne banke (njem.
Depotbanken
)
kao poduzeća koje skrbi i nadzire imovinu investicijskih fondova. U tu svrhu,
društvo za upravljanje povjerava depozitnoj banci na skrb imovinu investicijskog
fonda, kao i obavljanje ostalih poslova depozitne banke (§ 20 st. 1. InvG).
Depozitna banka može biti domaća banka koja ima registrirano sjedište u SR
Njemačkoj, banka sa sjedištem u državi članici EU, uz uvjet da je osnovala
podružnicu u SR Njemačkoj, odnosno strana banka koja je osnovala podružnicu
u SR Njemačkoj te mora imati odobrenje Savezne agencije za nadzor financijskih
usluga (
Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsichting
) za obavljanje
poslova prikupljanja depozita i skrbničkih poslova (§ 20 st. 1. i 2. InvG).
9
Direktiva o PZIPVP
10
u čl. 1.a t. 1. određuje depozitara (engl.
depositary
) kao
instituciju kojoj je povjerena na čuvanje imovina investicijskog fonda te
obavljanje drugih poslova depozitara. Depozitar mora imati registrirano sjedište,
ili u istoj državi članici, kao i društvo za upravljanje investicijskim fondom,
odnosno investicijsko društvo,
11
ili mora biti osnovano u toj državi članici, ako
ima registrirano sjedište u drugoj državi članici (čl. 8. i 15. Direktive o
PZIPVP).
12
Ipak, depozitarima se ne omogućuje prekogranično obavljanje
8
Investmentgesetz (InvG)(Investmentgesetz vom 15. Dezember 2003 (BGBl. I S. 2676),
zuletzt geändert durch Artikel 7 des Gesetzes vom 5. Januar 2007 (BGBl. I S. 10)).
9
Odobrenje za trgovačko obavljanje bankarskih poslova i pružanje financijskih usluga u SR
Njemačkoj daje u pisanom obliku Savezna agencija za nadzor financijskih usluga (
Bundesanstalt
für Finanzdienstleistungsaufsichting
) (§ 32 st. 1. Kreditwesengesetz (KWG)). Ako depozitna
banka ima sjedište u nekoj drugoj državi članici EU ili u državi koja je stranka ugovornica Ugovora
o Europskom ekonomskom prostoru, dovoljno je da nadležno nacionalno nadzorno tijelo obavijesti
Saveznu agenciju za nadzor financijskih usluga da depozitna banka ispunjava uvjete za obavljanje
bankarskih poslova u državi u kojoj ima sjedište te da osnuje podružnicu u SR Njemačkoj (§
53b KWG). Ako se radi o depozitnoj banci sa sjedištem u državi koja nije članica EU ili stranka
ugovornica Ugovora o EEP, ona mora osnovati podružnicu u SR Njemačkoj i pribaviti odobrenje
Savezne agencije za nadzor financijskih usluga, uz ispunjenje uvjeta uzajamnosti (§ 53 KWG).
Depozitna banka mora imati minimalni temeljni kapital u iznosu od najmanje 5.000.000,00 EUR,
osim ako se kao depozitna banka pojavljuje središnja klirinška i depozitarna banka za vrijednosne
papire (
Wertpapiersammelbank
) (§ 20 st. 6. InvG). Nadzor nad radom depozitne banke obavlja
Savezna agencija za nadzor financijskih usluga, zajedno s Njemačkom saveznom bankom
(
Deutsche Bundesbank
) (§ 21 InvG).
10
Council Directive of 20 December 1985 on the coordination of laws, regulations and
administrative provisions relating to undertakings for collective investment in transferable
securities (UCITS)(85/611/EEC) (OJ L 375, 31.12.1985., p. 3).
11
Pod investicijskim društvom se u Direktivi o PZIPVP podrazumijeva zatvoreni investicijski
fond s javnom ponudom.
12
Depozitar mora biti institucija koja je podređena javnom nadzoru te treba pružiti odgovarajuća
financijska i profesionalna jamstva da je sposoban učinkovito obavljati poslove depozitara i
D.
Jurić, Položaj depozitne banke u odnosu na društvo za upravljanje i investicijski fond
Zb. Prav. fak. Sveuč. rij. (1991) v. 29, br. 2, 1009-1031 (2008)
1015
banke nad imovinom investicijskih fondova za svaki pojedinačni investicijski
fond kojim upravlja. Pisani originalni primjerak ugovora društvo za upravljanje
dostavlja HANFI, koja provjerava jesu li ispunjeni svi organizacijski i tehnički
uvjeti za obavljanje poslova depozitne banke. Na temelju utvrđenih činjenica,
HANFA u postupku odobravanja prospekta investicijskog fonda ocjenjuje
ispunjava li banka sve propisane uvjete za obavljanje poslova depozitne banke.
Zakon o investicijskim fondovima u članku 57., detaljno uređuje postupak
prestanka ugovora o poslovima depozitne banke na inicijativu same depozitne
banke. Depozitna banka, koja želi prestati s obavljanjem djelatnosti depozitne
banke ili raskinuti ugovor o poslovima depozitne banke određenog fonda ili
fondova obvezna je najmanje 60 dana prije prestanka obavljanja djelatnosti,
odnosno raskida ugovora uputiti pisanu obavijest o svojoj namjeri HANFI,
nadzornom odboru svakog zatvorenog investicijskog fonda ili društvu za
upravljanje otvorenog investicijskog fonda za koje obavlja poslove depozitne
banke. Nadalje, u slučaju da društvo za upravljanje otvorenog investicijskog
fonda, odnosno nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda ne zaključe
novi ugovor o poslovima depozitne banke s drugom depozitnom bankom u roku
od 60 dana, od dana primitka obavijesti o namjeri raskida ugovora o poslovima
depozitne banke, depozitna je banka dužna, ako je u mogućnosti, nastaviti s
pružanjem depozitnih usluga u daljnjem roku od 30 dana. U slučaju da depozitna
banka prestane poslovati u svojstvu depozitne banke, ili ako u roku od 60 dana,
odnosno u dodatnom roku od 30 dana ne bude zaključen ugovor s drugom
depozitnom bankom, investicijski fondovi za koje je obavljala poslove depozitne
banke moraju biti likvidirani. Na taj način je propisan raskidni rok kojim se želi
osigurati pravodobno obavještavanje HANFE i investicijskih fondova o namjeri
raskida ugovora o poslovima depozitne banke, kako bi se pripremilo sklapanje
novog ugovora s drugom depozitnom bankom. Nadalje se dotadašnjoj depozitnoj
banci propisuje prijelazni rok unutar kojeg mora nastaviti s obavljanjem poslova
depozitne banke, ako se za vrijeme raskidnog roka ne sklopi novi ugovor s
drugom depozitnom bankom. Konačno, ako depozitna banka prestane poslovati
u svojstvu depozitne banke ili ne dođe do sklapanja novog ugovora o poslovima
depozitne banke tijekom trajanja raskidnog roka, odnosno ni tijekom naknadnog
roka u kojem dotadašnja depozitna banka privremeno obavlja poslove depozitne
banke, dolazi do likvidacije investicijskog fonda. Na taj način se želi dosljedno
provesti načelo odvojenosti imovine investicijskog fonda od imovine društva za
upravljanje.
16
U slučaju raskida ugovora o poslovima depozitne banke, depozitna banka je
obvezna svu imovinu investicijskih fondova koju ima u pohrani prenijeti na
pohranu depozitnoj banci s kojom društvo za upravljanje, odnosno nadzorni
16
Ovi bi se rokovi trebali primijeniti i u slučaju ako odluku o promjeni depozitne banke donosi
društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom, odnosno nadzorni odbor zatvorenog
investicijskog fonda, kako bi im se omogućilo sklapanje novog ugovora o poslovima depozitne
banke s drugom depozitnom bankom.
