Pomoć, podrška i pravna zaštita žena žrtava seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini
Pomoć, podrška i pravna zaštita žena žrtava seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini
( završni rad drugog ciklusa )
Skraćenice:
BiH – Bosna i Hercegovina
FBIH- Federacija Bosna i Hercegovina
EU- Europska unija
GAP- Gender akcioni plan
UN- Ujedinjene nacije
CEDAW- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena
OSCE- Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi ( Organization for Security and co-
Operation in Europe )
NVO- Nevladine organizacije
CPTED- Prevenciju kriminala kroz ekološki dizajn (Crime prevention through environmental
design )

Sadržaj:
4.1. Zaključak.........................................................................................................................................64
Sažetak
Seksualno nasilje nad ženama u Bosni i Hercegovini jedan je od osnovih vidova kršenja
ljudskih prava i zato međunarodni standardi za zaštitu ljudskih prava zahtjevaju od država da
poduzmu odlučne mjere , koje će osigurati odgovornost počinioca i zaštitu i podršku žrtve.
Tematski i sadržajno rad je usmjeren na predstavljanje zakonske regulative koja se bavi
zaštitom žena žrtava seksualnog nasilja. Ovaj problem koji je prešao iz privatne u javnu sferu
i koji se tiče svih nas, je , ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom svijetu , alarmantan
problem. Ne prikazuje se tačna rasprostranjenost istog, zato će se u ovom radu govoriti i o
sekundarnoj viktimizaciji koja u velikim mjerama doprinosi tome.

1. Uvod
Bosna i Hercegovina ratifikovala je Konvenciju o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama
i nasilja u porodici 07.11.2013. godine, čime je postala šesta država članica Savjeta Evrope
koja je ratifikovala ovaj međunarodni pravni instrument. Tekst konvencije objavljen je u
Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Ovim se Bosna i Hercegovina obavezala na
preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera kako bi obezbijedila pravni, institucionalni i
organizacioni okvir za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja te kažnjavanje
počinitelja nasilja i sprečavanje ponavljanja nasilja. Seksualno nasilje nad ženama spada u
najteži oblik nasilja a ujedno spada u najmanje prijavljene oblike nasilja. Seksualno nasilje
nad ženama se dešava u mnogo većoj mjeri nego što se priča o tome. Seksualno nasilje prema
ženama u svim vremenima i na svim prostorima, prepoznaje se najprije kao privatni problem
jer su korjeni ovog „skrivenog“ fenomena, duboko utkani u patrijarhalnu tradiciju kultura i
društvenih sistema. Stoljećima je nasilje prema ženama bilo u grijehu šutnje. Posljedice
ovakvog oblika nasilja su dalekosežnije nego što je to većina spremna priznati, uključujući i
one koje su ga doživjele. Psihološka, emocionalna, zdravstvena i ekonomska posljedica ima
nesagledivu cijenu za samu žrtvu, njenu obitelj, djecu ali i cijelu zajednicu i društvo i ne
ostavlja se mogućnost prešutnog toleriranja. Seksualno nasilje uočljivo je u širokom
kontinuumu, od seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, preko silovanja do trgovanja
ženama u svrhe prisilne prostitucije i/ili pornografije
. Seksualno nasilje je najozbiljnije
nasilje nad tijelom osobe , jer oduzima žrtvi emocionalnu i fizičku autonomiju, slobodu i
privatnost. Usprkos tome što se ne prijavljuje često, kao i nedostaci u prikupljanju podataka i
nepostojanju detaljnijeg i sveobuhvatnog istraživanja ovog problema, seksualno nasilje nad
ženom je prepoznato kao široko raspostranjen oblik kršenja ljudskih prava u Bosni i
Hercegovini. U fokus interesovanja seksualni delikti nad ženama ulazi tek 60 – tih godina
prošlog vijeka. Složenost problema taj „privatni problem“ pretvara u javni i društveni
problem koji zahtjeva hitnu društvenu reakciju i ujedno akciju. U devedesetim godinama je
došlo do promjena u razumjevanju nasilja prema ženama kao povrede osnovnih ljudskih
prava na međunarodnom planu. Prvi dokument organa UN-a koji direktno tretira pitanje
nasilja u porodici jeste Preporuka br. 19 "Nasilje prema ženama" CEDAW Komiteta za
sprječavanje diskriminacije prema ženama iz 1992.godine. Stopa raspostranjenosti seksualnog
nasilja nad ženama ne postoje u tačnim statističkim podacima u Bosni i Hercegovini. Iako se
metodologije razlikuju. Žene više umiru kao žrtve nasilja muškaraca nego od raka, malarije,
saobraćajnih nesreća ili ratnih dešavanja. Podaci o seksualnom nasilju nad ženama u Bosni i
Hercegovini su zabrinjavajući. Veliki broj žena u Bosni i Hercegovini suočava sa problemom
seksualnog nasilja pa je zbog toga postalo „ozbiljna sigurnosna pojava“. Pitanje seksualnog
nasilja je postalo predmet interesovanja međunarodnih organizacija i to kako vladinih tako i
nevladinih posebno u zadnje dvije decenije. Tako je na međunarodnom nivou usvojeno veći
broj pravnih normi, političkih sporazuma, političkih smjernica, preporuka i praktičnih savjeta.
Kelly L. (1988).
Surviving Sexual Violence
. Minneapolis: Univesity of Minesota Press.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti