UNIVERZITET  ZA  POSLOVNE  STUDIJE

Banja Luka

FAKULTET  ZA  PRIMJENJENU  EKONOMIJU

S E M I N A R S K I   R A D

PREDMET:   EKONOMIJA KORPORATIVNIH PREDUZEĆA

 TEMA:    PONUDA I ODREĐIVANJE CIJENE NA TRŽIŠTU

Student: Danka Pandurević                                               Mentor: Doc.dr Biljana Barković
               Broj indexa: III-1522/12

Istočno Sarajevo_________2013.god.

SADRŽAJ:

UVOD …………………………………………………………………………………1

PONUDA ……………………………………………………………………….……. 2

POJAM,OBIM I STRUKTURA PONUDE …………..……………...………..…...2

FAKTORI KOJI UTIČU NA PONUDU…………………………………………….3

UTICAJ VISINE ROBNIH CIJENA NA OBIM PONUDE……….………………3

KRIVA PONUDE……………………………………………………………………..4

NECJENOVNE ODREDNICE PONUDE………………………………………….5 

ZAKON PONUDE……………………………………………………………………6 

ELASTIČNOST PONUDE………………………….………….…………………….7

ZAKLJUČAK……………………………………………….…….………….............10

LITERATURA……………………………………………………..…………………11 
  

  
  

 

 

1

. UVOD  

background image

2.1. POJAM, OBIM I STRUKTURA PONUDE

Ponuda predstavlja određenu količinu robe ili usluga koju su proizvođači spremni 
prodati   kupcima   u   određenom   vremenu,   na   određenom   tržištu   i   po 
određenoj cijeni.

1

   Veličina ponude, odnosno količina materijalnih dobara koja ce 

se ponuditi određena je sa više faktora :

1)

Mogućnosti proizvodnje

 predstavljaju jedan od osnovnih faktora koji utiče 

na veličinu ponude. Što su mogućnosti proizvodnje veće, to znači da je 
proizvedeno   više   roba,   pa   je   ponuda   veća   i   raznovrsnija.   U   obrnutom 
slučaju, smanjene mogućnosti proizvodnje znače smanjenje ponude, i to 
kako po veličini tako i po strukturi.

2)

Zalihe

 utiču na to hoće li ponuda biti veća od društvenog proizvoda. Ako je 

iz   prethodnog   perioda   ostalo   zaliha   neprodate   robe,   onda   će   se   ponuda 
povećati   iznad   društvenog   proizvoda.   Ukoliko   su   se   zalihe   sirovina   u 
ranijem ciklusu potpuno ispraznile, tada se jedan dio proizvoda neće nuditi 
na  tržištu,  već  će se  njime zalihe  obnoviti pa  će  ponuda biti  manja od 
društvenog proizvoda.

3)

Bilans

  spoljnotrgovinske razmjene, tj.odnos uvoza i izvoza neke zemlje 

također utiče na obim i strukturu ponude. Ponuda je veća ukoliko je uvoz 
veći od izvoza, a manja je ukoliko se više robe izveze nego što se uveze. 
Poseban kvalitet spoljnotrgovinske razmjene je u tome da se njome može 
popraviti struktura ponude pošto se izvozi roba koje je u zemlji previše, a 
uvozi se ona koje na tržištu nema dovoljno.

Globalnom

 ili ukupnom ponudom naziva se cjelokupna količina ponuđene robe u 

privredi kao cjelini, i to u određenom periodu.

2  

Obim ukupne količine ponuđene 

robe tj. ukupne ponude zavisi od cjelokupnog obima proizvodnje. Obično se obim 
ukupne ponude ne poklapa sa ukupnim obimom proizvodnje, a to se dešava zato 
što sva proizvedena materijalna dobra nisu namjenjena razmjeni ili što se jedan dio 
proizvedene robe ne iznosi na tržište radi prodaje, već služi za stvaranje robnih 
zaliha.

1 F.Šebić, „Uvod u ekonomiju“, Sarajevo 1998, str.109. 

2 M.Korač, T.Vlaškalić, Politička ekonomija , Beograd 1980, str. 409.                                                                                 

2

 

Struktura ukupne ponude, kao i obim ponude zavisi od strukture ukupne društvene 

proizvodnje,   odnosno   od   materijalne   strukture   društvenog   bruto   proizvoda. 

Ukupna ponuda u razmjerama privrede kao cjeline sastoji se od ponude određenih 
količina različitih vrsta roba.

Globalnu ponudu je potrebno razlikovati od ukupne ponude jedne određene vrste 
robe, a također i od ukupne ponude roba koje na tržištu nude samostalni robni 
proizvođači. 

1.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PONUDE

           Ponuda predstavlja određenu ekomomsku kategoriju po kojoj proizvođači 
nude izvjsnu količinu robe po određenoj cijeni,na određenom tržištu u određenom 
vremenskom   periodu.Ona   je   tijesno   vezana   za   proizvodnju.Naime,materijalnu 
sadržinu ponude čini proizvodnja.Stoga, mnogi ekonomisti su često poistovječivali 
ponudu   sa   proizvodnjom.Upoređivali su   proizvodnju i tražnju,a ne ponudu i 
tražnju. 
           Neovisno od tijesne povezanosti ponude i proizvodnje,ova dva pojma ne 
mogu se identifikovati,  jer ponuda predstavlja samo dio proizvodnje koji poprima 
robni oblik.
          Posmatrano s tržišnog aspekta,ponuda može da bude lokalna,nacionalna i 
međunarodna.U pogledu  vremenskog  trajanja razikuje se :   dnevna,  sedmična, 
mjesečna   i   godišnja   ponuda.Takođe,   može   se   razlikovati   i   ponuda   jednog 
preduzeća,grane i agregatna ponuda.
          Ponudu  jednog  preduzeća određuju tržišna cijena i troškovi proizvodnje 
određene robe.Opšte pravilo je slijedeće: ako tržišna cijena brže raste od porasta 
troškova proizvodnje,ponuda će rasti.Ovo isto važi i za cijelu granu.Međutim, kod 
agregatne   ponude,obima   i   struktura   ponude   zavise   od   stepena   razvijenosti 
proizvodnih snaga jedne zemlje.

-Razmera između cene i one količine robe, koju su ponuđivači spremni po toj ceni 
da prodaju na tržištu 
-Krivulja ponude ima rastući trend, jer za koliko poraste cena porašće i ponuda 
-Činioci ponude su:

Cena proizvoda 
Trendovi u privredi (očekivanje kretanja cena) 
Cene elemenata proizvodnog procesa 
Postojeća tehnologija 
Cene drugih proizvoda koje možemo proizvesti istim inputima 

Ako se cena proizvoda promeni, menja se i količina ponude
Promene drugih činioca izazivaju pomeranje krive nalevo ili nadesno 
Cenovna elastičnost ponude meri procentualnu promenu količine ponude robe nakon 
određene procentualne promene cene

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti