Ponuda novca

PONUDA NOVCA

UVOD

1. Problem definicije novca

.......................................................................................................

2. Monetarni agregati – mjere ponude novca

..........................................................................

2.1 Primarni novac – M

....................................................................................................

2.2 Novčana masa u užem smislu – M

.............................................................................

2.3. novac kao dio imovine – M

, M

..........................................................................

3. Teorijske koncepcije novčane mase

.....................................................................................

4. Monetarni agregati u praksi nekih zemalja

..........................................................................

4.1 Obuhvat monetarnih agregata u SAD-u

......................................................................

4.2 Monetarni agregati u praksi ECB

.................................................................................

5. Monetarni agregati u BiH

......................................................................................................

5.1 Novčani optjecaj i novčana masa

................................................................................

5.2 Monetarni agregati u BiH

...................................................................................................

6. Heterogenost strukture monetarnih agregata

.....................................................................

7. Mehanizam promjene monetarnih agregata

.......................................................................

ZAKLJUČAK

LITERATURA

UVOD

Novčanom tržištu je zadatak svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem, kako bi im se
osigurala   likvidnost,   tekuća   plaćanja   njihovih   komitenata.   Na   ovom   tržištu   trguje   se
bankovnim likvidnim rezervama i kratoričnim vrijednosnim papirima.
Ovo tržište nema fiksnu lokaciju, institucionalnu strukturu, ono je skup različitih tržišta, ono
je   kompetitivno   i   veleprodajno,   trguje   se   na   "riječ",   saavremenim   telekomunikacijskim
sredstvima.
Centralna banka na ovome  tržištu  intervenira uticajem  na  kamatne stope, odobravajući
kredite za likvidnost banaka.
Novčana ponuda (Ms) i novčana potražnja (Md) određuju kamatnu stopu koja predstavlja
cijenu novca.

Monetarni agregati (novčana ponuda Ms)

Monetarni agregati predstavljaju količinu agregatne ponude novca u nekoj  zemlji. Oni se
razlikuju zavisno o likvidnosti raznih vrsta novca kojeg sadrže.
Osnovna mjera agregatne ponude novca je  transakcijski novac  ili novac u užem smislu, tj.
onaj koji služi za robno-novčane transakcije ili kupoprodaje roba i usluga (M1- novčana masa,
kovani, papirni i depozitni novac).
Udio gotovine u strukturi M1 veoma je važan podatak, ali različit u različitim zemljama i
razdobljima. Kreće se obično od 1/3 do 2/3 novčane mase. Smanjenje tog udjela povoljan je
pokazatelj, a povećanje loša vijest za monetarnu vlast jer se povećavaju troškovi štampanja
novca, nepovjerenje u depozitni novac sistem. M2 je šira mjera ukupne ponude novca jer
obuhvaća novac u širem smislu tj. i onaj novac koji obavlja funkciju čuvanja dijela ukupne
imovine u novčanom obliku. Slijede još M3 i M4.
Ms = M1 + M2 + M3 + M4
M1:  gotovina  (papirni i kovani novac izvan banaka) + depoziti po viđenju (vrsta novčanih
uloga u banku koji se na zahtjev ulagača / štediše vraća istome) = transakcijski novac
M2: M1 + oročeni depoziti do godinu dana
M3: M2 + oročeni depoziti preko godinu dana
M4: M3 + manje likvidna sredstva
Definicije novčane mase mijenjaju se zbog pojave novih vrsta instrumenata plaćanja.
Monetarna potražnja Md
Agregatna potražnja za novcem je zbir individualnih potražnji novca koje iskazuju građani i
preduzeća. Novac se traži i drži zbog mogućnosti da se njime kupuju i plaćaju druge robe, a
ne   zbog   njegove   unutrašnje   vrijednosti.   Zadržavanje   jednog   dijela   imovine   u   novčanom
obliku obično je ograničeno zbog oportunitetnog troška koji je jednak veličini kamata koje
možemo dobiti ako novac držimo u banci.
U   monetarnu   potražnju   spadaju:  transakcijska,   špekulacijska,   sigurnosna   i   imovinska
potražnja.
Transakcijska se potražnja javlja zbog potrebe ljudi da razmjenjuju i plaćaju robe i usluge i
čini najveći dio agregatne potražnje novca. Špekulacijska nastaje zbog neizvjesnosti kretanja
na finansijskom tržištu i pokušaja ljudi da ostvare neku zaradu u brzoj razmjeni raznih vrsta
novca, u zamjeni za vrijednosne papire koristeći oscilacije kamatnih stopa, dividendi, kurseva
u svoju korist. Sigurnosna potražnja nastaje zbog potrebe ljudi da 1 dio novca drže u gotovini
i   da   imaju   finansijsku   sigurnost   u   pribavljanju   roba   i   usluga   i   u   teškim,   nepredviđenim
situacijama.

Ponuda novca je funkcija više varijabli promjena jedne vrste kamata u navedenoj jednadžbi

izaziva promjene drugih kamata i preusmjerava novac u druge oblike (gotovina, depoziti)

ANALIZA UTICAJA PROMJENE PONUDE NOVCA, tj. kako promjene pojedinih varijabli utiču na

druge:



Ako se poveća monetarna baza (B), povećat će se novčana masa (M

)



Ako se poveća nacionalni dohodak (Y), povećat će se gotovina, a smanjiti bankovski

iznos sredstava



Ako se poveća kratkoroča kamata (r

), povećat će se profitabilnost imovine koja je

lako zamjenjiva za slobodna novčana sredstva te zbog toga smanjiti potražnju za
slobodnim novčanim sredstvima

Treba naglasiti da ponuda novca ne zavisi samo o ekonomskim varijablama koje se mogu
mjeriti (kamatama, veličina dohotka, ..) nego i o nizu neekonomskih varijabli (ponašanju
privrednih subjekata koji imaju različite preferencije i različito reagiraju pri čemu
restrukturiraju svoje imovinske portfelje



različita je struktura imovinskih portfelja)

U analizi uticaja promjene ponude novca zastupljen je i vremenski pomak (finansijski sektor
se ne može prilagoditi unutar jednog kvartala, ved prilagodba traje do čak 6 kvartala)

Promjene u ponudi novca neposredno se održavaju na važne ekonomske veličine kao što su:



(Ne)zaposlenost



Razina cijena



Stope rasta BDP-a



Devizni kurs



Trgovački odnosi s inozemstvom, ..

Za funkcioniranje privrednog sistema važan je određeni stepen opskrbljenosti

novcem te i da taj novac kvalitetno obavlja svoje uloge.

ULOGE NOVCA:
Kao kupovno sredstvo (kao sredstvo razmjene i sredstvo pladanja)

Kao rezerva kupovne modi (kao oblik imovine)

NOVČANA CIRKULACIJA



„krvotok privrednog tijela“ - „živac koji sve pokrede“ –

nervus rerum garendarum

Monetarna politika zahtjeva slijedeće:

- mora postojati uska veza između teorijske definicije novca i empirijske definicije
- monetarni sistem mora biti u mogućnosti kontrolisati empirijsku definiranu količinu

novca sa sredstvima koje ima na raspolaganju kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi
rasta novca.

Ciljevi se ne mogu direktno postići, ono što može koristiti (monetarni sistem) je njegova moć
da mijenja „novčane“ veličine

Empirijska definicija novca mora biti usko povezana s bitnim nacionalnim ciljevima
Ukratko, uspješna monetarna politika zahtjeva od CB ispravno mjerenje novca i djelotvorno

kontrolisanje njegove stope rasta

NA KOJI NAČIN KAMATNA STOPA UTIČE NA PONUDU NOVCA?

Krivulja ponude novca: zavisnost ponude novca o kamatnoj stopi

3,5

2,5

1,5

0,5

1,5

2,5

Ponuda novca, M

↗ kam. stope ↗ ponude novca/kredita (banke odobravaju kredite) povećanje potražnje za

novcem

CB (monetarna vlast) određuje određeni raspon kamatne stope unutar kojeg ona može
oscilirati

može povedati ponudu novca upravljanjem monetarne baze (B) ili da aktivira neki

od instrumenata monetarne regulacije, npr. obveznu rezervu likvidnosti
ograničavanjem ponude novca krivulja Ms bila bi okomita na os količine novca, u tom

slučaju

bi rastuća potražnja za novcem uzrokovala stalni rast kamata prisilila CB da odredi novu

količinu novca krivulja Ms ponovno u desno

Horizontalna krivulja ponude novca: fiksna kamatna stopa

kamatna
stopa, ib

3,5

2,5

1,5

0,5

količina novca, M

Ms
Md
Ms`

Md`