Poremećaji pražnjenja creva, uloga medicinske sestre
Visoka zdravstveno-sanitarna škola strukovnih studija „Visan“
Predmet: Zdravstvena nega
SEMINARSKI RAD
Tema: Poremećaji pražnjenja creva,uloga medicinske sestre
Mentor: Student:
Dr.Maja Stojadinov-Ilić Andrijana Pavićević
Br.indeksa 23-II/2020
Beograd, oktobar 2020.
2
SADRŽAJ
Uvod
1.Proces varenja hrane ..................................................................................................................4
2.Pražnjenje creva............................................................................................................................ 6
3.Poremećaj pražnjenja creva.......................................................................................................... 8
3.1 Opstipacija.............................................................................................................................. 8
3.2 Dijareja....................................................................................................................................9
3.3 Fekalna inkontinencija..........................................................................................................11
3.4 Sindrom iritabilnog kolona....................................................................................................11
4.Uloga medicinske sestre kod pacijenata
sa poremećajem u pražnjenju creva............................................................................................12
5.Zaključak.....................................................................................................................................13
6.Literatura.....................................................................................................................................14

4
1.PROCES VARENJA HRANE
Za održavanje života neophodno je neprekidno unošenje hranljivih materija (ugljenih hidrata,
masti, belančevina), vode, mineralnih soli, vitamina putem digestivnog trakta. Da bi se hrana
iskoristila na odgovarajući način, u digestivnom traktu se odigravaju procesi:
kretanja (potiskivanja i mešanja) hrane
sekrecija digestivnih sokova
varenja hrane
apsorpcija proizvoda varenja, vode, elektrolita, vitamina.
Hranljive materije se unose u organizam u složenom obliku. Da bi mogle da se iskoriste, digestivni
trakt mora da ih svari odnosno razloži do prostih oblika i zatim absorbuje kroz sluznicu digestivnog
trakta. Varenje hrane predstavlja složen proces fizičke i hemijske obrade unete hrane u digestivni
trakt.
Hrana se prvo podvrgava mehaničkoj obradi, usitnjavanju, natapanju sokovima i prebacivanju iz
jednog dela crevnog kanala u drugi. Mehaničkom obradom se ne menja hemijski sastav hrane.
Zatim se pod dejstvom posebnih proteina, enzima, hranljive materije razlažu na proste sastojke
koje su malog molekula, što predstavlja hemijsku obradu. Enzimi istovremeno deluju i na
ubrzavanje varenja. Svaki enzim deluje na određeni sastojak hrane. Sastojci hrane koji podležu
varenju su složeni šećeri, masti i belančevine, dok se vitamini, minerali i voda koriste u
neizmenjenom obliku.
Varenje hrane odvija se u usnoj duplji, želucu i tankom crevu mehaničkim i hemijskim
promenama. U usnoj duplji počinje varenje skroba pomoću enzima pljuvačke, dok se ostali sastojci
samo mehanički obrade i spreme za gutanje. U želucu pod dejstvom enzima želudačnog soka
počinje varenje belančevina, a nastavlja se i završava u tankom crevu. Hrana ostaje u želucu dok ne
postane tečna, kašasta, a zatim prelazi u tanko crevo.
U tankom crevu se pomoću žuči, soka gušterače i crevnog soka hrana razgradi do prostih sastojaka
malog molekula. Za upijanje svarene hrane zaduženi su posebni prstoliki izraštaji sluzokože
tankog creva – crevne resice. One se neprekidno pokreću i dolaze u dodir sa svarenom hranom.
5
Iz creva, hranljive materije kroz zid resica dospevaju u krv i limfu, a njima do jetre. U jetri se vrši
prečišćavanje tih materija, pa se otrovne i štetne odstranjuju. Ako postoji višak hranljivih materija,
one se mogu skladištiti u jetri. Iz jetre se krvnim sudovima hranljive materije raznose po čitavom
organizmu do svih ćelija. U ćelijama se vrši sagorevanje ovih materija i dobijena energija se koristi
za njihov rad. Pored toga, materije dospele do ćelija mogu da se upotrebe za izgradnju njenih
delova. Nesvareni sadržaj hrane se pokretima potiskuje u debelo crevo.
Stolica prelazi iz kolona u
rektum, gde se skladišti sve dok ne dođe do pražnjenja creva, a onda se pomera iz rektuma u anus
pa u spoljasnju sredinu.
Slika 1.Proces varenja, preuzeto sa:
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti