UVOD
Porez je nastao sa nastankom države. Njihov razvoj se posmatra kroz četiri perioda
ljudskog razvoja društva: u antičkoj državi, feudalizmu, kapitalizmu i u socijalizmu. O porezu
postoje brojne definicije. Jedna od definicija je da su porezi finansijski instrumenti pomoću kojih
država i niže društveno-političke zajednice prisvajaju dio nacionalnog dohotka za finansiranje svojih
potreba i zadataka, te za ostvarivanje zajedničkih političkih, ekonomskih, socijalnih i drugih ciljeva.
Značaj poreza je uslovljen ekonomskim, političkim socijalnim i drugim ciljevima. Plaćanje poreza
je zakonom propisano i to je obaveza, a ako se ne izvrši plaćanje poreza pristupa se prinudnoj
naplati. ’’Poreski sistem je skup poreskih propisa i normi vezanih u jedinstven mehanizam, a u svrhu
ostvarivanja određene poreske politike
Porezi su svrstani u dvije grupe i to : direktni i indirektni. U direktne poreze spadaju: porez
na dohodak, porez na kapital, porez na lična primanja, porez na imovinu, porez na naslijeđe i
poklone, porez na dobit (porez na profi) itd. U ovom radu ću pojasniti šta je to porez na dobit. Porez
na dobit je poreski oblik, koji postoji u svim savremenim zemljama. Postoji više sistema
oporezivanja dobiti a najvažniji su: klasični sistem oporezivanja dobiti i sistem pune integracije
poreza na dobit s porezom na dohodak. Kada govorimo o porezu na dobit značajna pažnja se
posvećuje amortizaciji, iz razloga što u ukupnom iznosu troškova poslovanja amortizacija zauzima
ključno mjesto.
Porez na dobit u Republici Srpskoj obavezno plaća pravno lice – rezident ili dio pravnog
lica-nerezidenta, koji ostvari prodajom proizvoda i usluga na tržištu. Pravno lice je preduzeće koje je
registrovano za obavljanje djelatnosti u cilju sticanja dobiti u skladu sa zakonima Republike Srpske.
Pojam pravnog lica ne podrazumijeva fizičko lice na koje se primjenjuje Zakon o porezu na
dohodak kao rezultat obavljanja samostalne djelatnosti.
Porez na dobit utvrđuje se na osnovu podnesene poreske prijave za tekuću godinu i poreskog
bilansa za prethodnu godinu. Obveznik poreza na dobit je pravno lice koje u toku godine ostvari
određenu dobit. Osnovicu za obračun poreza čini iznos dobiti, iskazan u bilansu uspjeha. Razlika
između iskazanih prihoda i rashoda je osnovica za obračun poreza na dobit. Stopa za porez na dobit
u Republici Srpskoj iznosi 10%.
2
-
Kamata, dividendi i ostalih investicionih prihoda koji obuhvataju i prihod od
nekretnina, članarina, i
-
Prihoda od prodaje ili prenosa dobara, osim dobara koje koriste ili su koristila za
obavljanje djelatnosti.
’’Poreska osnovica predstavlja razliku između oporezivih prihoda i rashoda koji se odbijaju za tu
poresku godinu. Oporezivi prihodi su svi ostvareni prihodi bilo po kom osnovu i obliku, izuzev
dividendi i učešća u dobiti koje primi pravno lice, prihoda od naplaćenih otpisanih potraživanja ako
su u prethodnom periodu bila uključena u poresku osnovicu, prihodi u obliku kamate od hartija od
vrijednosti, kamata na depozite, prihod na koje je plaćen porez po odbitku, a koji je platio isplatilac
prihoda, i prihod od razmjene ili transfera i istovrsne imovine.Poreska stopa koja se primjenjuje na
poresku osnovicu u cilju utvrđivanja poreske obaveze iznosi 10%.
2
Osnovicu oporezivanja
predstavlja oporeziva dobit obveznika, koja se utvrđuje u poreskom bilansu, ako zakonom nije
drugačije propisano.
1.2. Usklađivanje rashoda
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom
uspjeha u skaldu sa propisima o računovodstvu, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan
drugi način utvrđivanja. A troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u
skladu sa propisima o računovodstvu. Obračun nabavne vrijednosti prodate robe trgovačke robe vrši
se na način iz prethodnog stanja. Troškovi zarada, odnosno lična primanja zaposlenih priznaju se u
iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda. Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao
rashod u poreskom bilansu u iznosu iskazanom u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o
računovodstvu.
Izdaci za humanitarne, kulturne i obrazovne ciljeve priznaju se kao rashod u iznosu najviše
do 1%ukupnog prihoda. I zdaci za sportske ciljeve priznaju se kao rashod u iznosu najviše do 1%
ukupnog prihoda. Izdaci za reprezentaciju, reklamu i propagandu priznaju se kao rashod u iznosu
najviše do 3% ukupnog prihoda. Troškovi za reklamu i propagandu na sportskim priredbama i
drugim sportskim aktivnostima priznaju se kao rashod u iznosu najviše do 2% ukupnog prihoda.
Članarine i prilozi dati političkim organizacijama ne priznaju se kao rashod u poreskom bilansu.
2
Sejmenović , J .,Gligić, J.,“ Poreski i carinski sistem i politika“, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2007.
4
Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaje se izvršeno ispravljanje (otpis) vrijednosti
pojedinačnih potraživanja prema propisima o računovodstvu. Na teret rashoda u poreskom bilansu
priznaju se ukupno obračunate kamate, izuzev kamata zbog neblagovremeno plaćenih poreza,
doprinosa i drugih javnih dadžbina. Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se plaćeni porezi
na imovinu, takse i druge javne dadžbine koje ne zavise od rezultata poslovanja.
’’Ne priznaju se ispravke vrijednosti pojedinačnih potraživanja od lica koja imaju međusobna
potraživanja. Novčane kazne i penali obveznika ne priznaju se na teret rashoda u poreskom bilansu
3
.
1.3. Usklađivanje prihoda
Prihodi za utvrđivanje oporezive dobiti su prihodi od prodaje proizvoda, usluga, robe,
materijala, kao i finansijski, vanredni i ostali prihodi obračunati u bilasu uspjeha u skladu sa
propisima o računovodstvu. U vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih
proizvoda, za obračun oporezive dobiti, priznaju se troškovi proizvodnje. U slučajevima dugog
proizvodnog ciklusa i naglašenog sezonskog uticaja na obim aktivnosti, dopušteno je da se
vrijednost zaliha uključi i pripadajući dio opštih troškova upravljanja i prodaje i troškova
finansiranja. Vrijednost zaliha obračunata u skladu sa prethodnim stavovima ne može biti veća od
prodajne vrijednosti zaliha na dan podnošenja bilansa.
1.4. Kapitalni dobici i gubici
Kapitalnim dobitkom smatra se pozitivna razlika između vrijednosti imovine koju obveznik ostvari
prodajom, tj. drugim prenosom uz naknadu (u daljem tekstu prodaja) i knjigovodstvene vrijednosti.
1. Stvarnih prava na nepokretnostima ;
2. Trajnog prava korišćenja i prava gradnje na gradskom građevinskom zemljištu;
3. Prava industrijske svojine;
4. Opreme;
5. Ostale stalne imovine, izuzev hartija od vrijednosti .
Negativna razlika iz stav 1. Ovog člana je kapitalni gubitak.
Prodajna vrijednost se smatra ugovorena vrijednost ili tržišna vrijednost, koju utvrđuje nadležni
poreski organ, ako ocijeni da je ugovorena vrijednost niža od tržišne. Kapitalni dobici odnosno
3
Usklađivanje rashoda
,“
Službeni glasnik Republike Srpske’’, čl.11, broj 51/01.
5
