POREZ NA DODATU
VREDNOST, seminarski rad
Javne finansije Univerzitet u
Istočnom Sarajevu (UES)
7 pag.
POREZ
NA
DODATU
VREDNOST
-
PDV
Porez na dodatnu vrednost je vrsta poreza na promet kojim se oporezuju sve faze prometa počev
od proizvođača do krajnjeg potrošača. Porez na dodatnu vrednost je specifičan neto porez na
promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodnog ciklusa, ali samo za iznos dodatne vrednosti
koja se oblikovala u toj fazi proizvodnje, a ne na cjelokupnu vrednost proizvodnje ili prometa.
Zemlje koje su članice Savjeta Evropske zajednice izvršile su usklađivanje poreskih stopa PDV.
Uvedena je jedna opšta stopa koja je minimum 15 % i jedna ili više nižih stopa sa minimalnom
visinom od 5%. Niže poreske stope se upotrebljavaju za oporezivanje hrane, farmaceutskih
proizvoda, knjiga, energetskih proizvoda i usluga putničkog prevoza.
Da bih pojasnili termin PDV-a trebamo još odgovoriti na pitanje: Kako pri uređenju strukture PDV-
a tretirati male poreske obveznike ?
Optimalno rešenje je izuzeti male poreske obveznike (preduzetnike) od plaćanja PDV-a. Mali
preduzetnici su oni koji ostvaruju ukupan godišnji prihod ispod određenog iznosa kojeg
propisuje komisija Evropske Zajednice.
U svoj poreski sistem PDV je prvo uvela Francuska. Danas u svijetu PDV dominira među četri
najznačajnija poreska oblika. Ovaj poreski oblik zadovoljava i fiskalne i vanfiskalne ciljeve
oporezivanja. U zemljama u kojima je na snazi PDV preko 70% ukupne lične potrošnje je
oporezivano, a u zemljama gdje je dominantan maloprodajni porez oporezivanje je znatno niže
izmežu 30% i 50%. Osnovna prednost PDV je lako otkrivanje i sprečavanje izbjegavanja plaćanja
poreza.
U većini savremenih država PDV se uvodi na centralnom nivou da se ne bi stvarala poreska
konkurencija između užih i širih nivoa vlasti. Uspješnost primjene PDV-a zavisi od efikasnosti,
spremnosti i kvalitetne obučenosti poreske administracije.
1.
RAZLOZI
ZA
USPOSTAVLJANJE
PDV-a
U
BIH
Razloge za uspostavljanje PDV-a treba tražiti u :
•
Uspostavljanju
prihodno
efikasnijeg
i
pravednijeg
poreza
na
potrošnju;
•
Efikasnosti
borbe
protiv
sive
ekonomije;
•
Neutralnosti
u
spoljnotrgovinskim
transakcijama.
Osnovne karakteristike Zakona o PDV-u u BiH su:
Predmet oporezivanja
•
Promet
dobara
i
usluga
koje
poreski
obveznik,
u
okviru
obavljanja
svojih
djelatnosti,
izvrši
na
teritoriji
Bosne
i
Hercegovine
uz
naknadu;
•
Uvoz
dobata
u
Bosnu
i
Hercegovinu.
PDV se ne plaća ( ne smatra se prometom dobara i usluga )
•
Prenos
cjelokupne
ili
djela
imovine
poreskog
obveznika,
koja
je
zaseban
poslovni
subjekt,
sa
ili
bez
naknade,
ili
kao
ulog,
ako
je
sticalac
poreski
obveznik
ili
tim
sticanjem postane
poreski
obveznik
i
ako
produži
da
obavlja
istu
privrednu
djelatnost,
pod
uslovima da
kupac
ima
mogućnost
da
dobije
istu
stopu
za
odbijanje
ulaznog
poreza
kao
prodavac; •
Besplatno
davanje
poslovnih
uzoraka
kupcima
ili
budućim
kupcima
u
običajnim količinama za
tu
namjenu,
pod
uslovima
da
ih
ti
kupci
ili
potencijalni
kupci
ne
stave
u
prodaju, odnosno
da
su
u
obliku
koji
onemogućava
njihovu
dalju
prodaju;
i
•
Davanje
poklona
male
vrednosti
u
svrhu
unapređenja
poslovne
djelatnosti
poreskog
obveznika,
ako
se
oni
daju
samo
povremeno
i
ako
se
ne
daju
istim
licima.
Poreski
obveznik
•
Lice koje obavlja promet dobara i usluga ili uvozi dobra u okviru obavljanja svoje
djelatnosi kao trajne aktivnosti u cilju ostvarivanja prihoda;
•
Država i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta Brčko i lokalne samouprave, kao
i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organe
uprave, ne smatraju se obveznicima u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga u
okviru djelatnosti i transakcija u koje ulaze kao organi uprave.
Poreski
dužnik
•
Poreski obveznik;
•
Poreski punomoćnik koga odredi strano lice koje nema sjedište u BiH, a koje obavlja
promet dobara i usluga u BiH;
•
Primalac dobara i usluga ako strano lice ne odredi poreskog punomoćnika;
•
Lice koje u računu iskaže PDV, a nije dužan da obračunava i plaća PDV.
Nastanak
poreske
obaveze
Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sledećih radnji, koja god bude
najranija:
•
Isporuka dobara ili vršenja usluga;
•
Izdavanje faktura u skladu sa ovim zakonom;
•
Plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture;
•
Nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u
momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
•
Za promet dobara i usluga, po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen
promet; i
•
Za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema članu 20, kada se izda faktura ili drugi
dokument.
Poreska
stopa
• Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz dobara u Bosnu i
Hercegovinu iznosi 17%.
Poreska
oslobođenja
•
Djelatnosi u javnom interesu;
•
Usluge osiguranja i finansijske usluge;
•
Promet i izdavanje nepokretne imovine;
•
Ostala oslobođenja;
•
Posebna oslobođenja.
Predhodni
porez
•
PDV obračunat u predhodnoj fazi prometa, odnosno plaćen prilikom uvoza koji
obveznik može da odbije od PDV-a koji duguje;
•
Uslovi za odbitak predhodnog poreza;
•
Predhodni porez se odbija od dugovnog PDV-a u istom poreskom periodu, pod
uslovima i na način utvrđen Zakonom.
Poseban
postupak
oporezivanja
•
Za građevinske radove;
•
Male firme;
•
Poljoprivrednike;
•
Putničke agencije i turoperatere;
•
Korišćenu robu, umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete.
Poreski
period,
podnošenje
poreske
prijave,
obračun
i
plaćanje
PDV-a
•
Poreski period je kalendarski mjesec.
•
Podnošenje poreske prijave se vrši u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda na
propisanom obrascu,a podnosi se bez obzira na to da li obveznik ima obavezu plaćanja PDV- a.
•
Plaćanje PDV-a se vrši u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda. Povrat poreza
•
60 dana ;
•
Obveznik čija je osnovna djelatnost izvoz dobara i koji u uzastopnim prijavama za PDV
iskazuje iznos ulaznog poreza, koji je veći od iznosa njegove izlazne poreske obaveze, ima pravo
na povrat u roku od 30 dana od podnošenja prijave za PDV;
•
Fizička lica koja nemaju stalnu adresu prebivališta u Bosni i Hercegovini imaju pravo
povrata PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je van granica Bosne i
Hercegovine, osim na: mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duvana.
Uvođenje PDV-a znači uklanjanje kumulativnih učinaka dosadašnjeg oporezivanja prometa
dobara iusluga. Kako bi se PDV uspješno implementirao u okviru UIO sektor za poreze formirao je
više radnih grupa zaduženih za provođenje određenih pod-projekata u okviru PDV projekta i to:
1.
Pod-projekt
pravni
okvir;
2.
Pod-projekt
obuka
i
obrazovanje;
3.
Pod-projekt
registracija;
4.
Pod-projekt
obrada
prijava;
5.
Pod-projekt
uplate;
6.
Pod-projekt
povrati; 7.
Pod-projekt
prinudna
naplata;
8.
Pod-projekt
komunikacija.
Rezultat
rada
ovih
grupa
je
izrada
sledećih
propisa
:
-
Zakon o postupku prisilne naplate indirektnih poreza u BiH;
-
Zakon o postupku indirektnog oporezivanja;
-
Zakon o UIO ( UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE );
-
Pravilnik o poreskoj kontroli;
-
Pravilnik o registraciji za PDV;
-
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost;
-
Pravilnik o provođenju Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza u BiH.
Paralelno sa izradom propisa UIO je radila na popunjavanju kadrova, i njihovom
osposobljavanju za rad u novom sistemu oporezivanja.
