Porez na dodatu vrednost – PDV
UNIVERZITET EDUCONS
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
SREMSKA KAMENICA
Konsultativni centar Niš
JAVNE FINANSIJE
Tema: POREZ NA DODATU VREDNOST - PDV
ESEJ
Mentor: Student:
Prof. dr Goran Anđelić
Indeks br.
Niš, 27.04.2014.
1
POREZI NA POTROŠNJU
Porezi na potrošnju su jedan od najstarijih oblika oporezivanja. Javili su se još u
robovlasničkim državama. Danas, predstavljaju osnovne poreske oblike u najvećem broju
država u svetu. Veoma su izdašni i pomoću njih država prikupi veliki iznos sredstava za
pokriće javnih rashoda. Porez na promet plaćaju svi građani u jednoj državi, jer se njime
oporezuju svi akti prometa koji se vrše uz naplatu. Najznačajniji oblik poreza na promet je
svefazni neto porez na promet, tj. porez na dodatu vrednost (PDV). On se naplaćuje u svakoj
fazi prometnog ciklusa, ali tako da pogađa samo onu vrednost koja je u toj fazi dodata od
strane obveznika i konačno pogađa krajnju potrošnju. Ovaj poreski oblik ima brojne prednosti
u odnosu na porez na promet u maloprodaji, pa su ga zbog toga uvele skoro sve države sveta.
SVEFAZNI NETO POREZ NA PROMET ( POREZ NA DODATU VREDNOST)
Nekumulativni svefazni (ili višefazni) porez na promet je porez na dodatu vrednost i danas
predstavlja najrasprostranjeniji oblik poreza u tržišnim privredama. PDV se naplaćuje u
svakoj fazi prometnog ciklusa, ali tako da pogađa samo onu vrednost koja je u toj fazi dodata
od strane obveznika i konačno pogađa krajnju potrošnju. Iznos dodate vrednosti moguće je
učiniti primenom direktne i indirektne metode. Direktna metoda (metoda sabiranja ili metoda
oduzimanja) zbog brojnih nedostataka i teškoća u sprovođenju se ne primenjuje. Indirektna
metoda podrazumeva izračunavanje poreske obaveze poreskog obveznika. Naime obveznik
je dužan da obračuna porez na isporuku dobara i na pružanje usluga, a zatim ima pravo da od
tog iznosa odbije porez koji je platio kroz nabavnu cenu. Ovaj metod se naziva i mtodom
fakture, tj. metodom poreskog kredita. Primena ovog metoda doprinosi efikasnom suzbijanju
poreske evazije, jer se zasniva na svojevrsnom lancu faktura
.
a) Tipovi PDV-a
U zavisnosti od toga kako se tretiraju nabavke stalnih sredstava razlikujemo :
1)
Potrošni tip PDV-a
, kod njega se sve nabavke koje se koriste u proizvodnji odbijaju
prilikom utvrđivanja dodate vrednosti poreskog obveznika. Poreska obaveza se odnosi
samo na potrošnju vezanu za lične potrebe, tako da su iz nje isključeni predmeti rada i
sredstva za rad. Naime, pri nabavci opreme, kupac plaća i PDV, koji mu se kasnije
vraća-refundira iz budžeta. Na ovaj načina se stimuliše tehnološki prosperitet jednog
društva.
2)
Dohodni tip PDV-a
, kod ovog tipa PDV nije moguće da se u momentu nabavke
opreme izuzme porez plaćen za opremu. Jedino na kraju godine dozvoljava se odbitak
godišnjeg iznosa amortizacije za nabavljeno sredstvo. Ovo podrazumeva da je veliki
deo poreza ostao u vrednost inputa, tako da ulazi u osnovicu za obračun poreza u
narednu fazu, što dovodi do kumulativnog efekta.
3)
Tip bruto PDV-a
, kod njega nemamo nikakvog odbitka pri nabavci osnovnih
sredstava. Ovo dovodi do dvostrukog oporezivanja investicija u osnovna sredstva. Prvi
Dr Jadranka Đurović-Todorović, dr Marina Đorđević, Javne finansije, Prvo izdanje, 2010. god, Niš

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti